I to smo uspjeli: Ljudi zagadili čak i Marijanski rov - Vijesti.me
NAJDUBLJI DIO OKEANA

I to smo uspjeli: Ljudi zagadili čak i Marijanski rov

Zađađenja su do tih dubina vjerovatno stigla u obliku plastičnog otpada i mrtvih životinja koje su potonule na dno

Tihi okean
Tihi okean (Foto: Shutterstock.com)

Marijanski rov u tihom okeanu najdublji je dio svjetskih okeana, mjesto toliko nepristupačno da bi svako pomislio da je nedirnuto i imuno na ljudske aktivnosti. Ali Marijanski rov je zagađen.

Marijanski rov je jedno od najdubljih i najtamnijih mjesta na Zemlji, naučniocima manje poznat od površine Mjeseca.

Na dnu, na dubini od 11 kilometara, temperatura vode je blizu temperature leđenja, a pritisak je toliki da bi čovjeka zdrobio kao bubu.

Naučnici su je tek nedavno istražili.

"Mislili smo da se radi o izolovanom "kraljevstvu", sigurnom od ljudskog uticaja. Na žalost, to ne može biti dalje od istine", napisao je vodeći autor studije o zagađenju Marijanskg rova Alan Džejmison sa Univerziteta u Njukaslu.

Marijanski rov je za četvrtinu dublji nego što je Mount Everest visok.

Zađađenja su do tih dubina vjerovatno stigla u obliku plastičnog otpada i mrtvih životinja koje su potonule na dno, napisali su naučnici u časopisu Nature Ecology & Evolution.

Oni su na dno Marijanskog rova spustili posebnu podmornicu opremljenu mamcima za hvatanja amfipoda, sićušnih stvorenja nalik račićima, prenosi Hina.

Amfipodi su među rijetkim bićima koja mogu da prežive u tako negostoljubivom okruženju ekstremnog pritiska. Naučnici su ih testirali na prisustvo hemikalija.

Amfipod
Amfipod(Foto: Reuters)

Rezultati su pokazali visok nivo zađađenja, uključujući polihlorovani bifenil (PCB), koji je zabranjen prije gotovo 40 godina zbog kancerogenosti i štetog uticaja na hormone.

Nivo kontaminacije PCB-om pronađena kod amfipoda u Marijanskom rovu je čak 50 puta viša nego ona detektovana među račićima u rijeci Liao, jednoj od najzagađenijih u Kini.

"Činjenica da smo pronašli visok nivo tih zagađenja u jednom od najizolovanijih i nejnepristupačnijih mjesta na Zemlji pokazuje koliko je dugoročan i razoran učinak čovječanstva", kazao je Džejmison.

Vjeruje se da je 1,3 miliona tona PCB-a, koji u ekosistemu ostaju decenijama, proizvedeno između 30-ih i 70-ih godina prošlog vijeka. Taj se hlorid koristio u rashladnim tečnostima električnih aparata, u indigo papiru...

Naučnici  su na amfipodima pronašli i tragove još jednog dugovječnog zagađivača,Dihlorodifenildihloroetana.

"Svi uzorci su ih imali, svi", rekao je Džejmison.

Kako su zagađivači tamo stigli?

"Jednom kada potonu, tonu dublje, dublje i dublje, nemaju gdje drugo jer nema mehanizma kojih bi ih ponovo vratio na površinu", objasnio je Džejmison.

"Još ne znamo šta to znači za širi ekosistem", dodao je Džejmison.

To što zagađenje ne vidimo, ne znači da je beznačajno, upozorio je.

"Moramo da zapamtimo da je planeta Zemlja uglavnom duboko more".


Najčitanije iz sekcije Vijesti