Koliko su opasni lažni Twitter, Facebook... profili Igora Lukšića i drugih funkcionera - Vijesti.me
ko unosi zabunu

Koliko su opasni lažni Twitter, Facebook... profili Igora Lukšića i drugih funkcionera

"Što su lažni Ranko ili Igor spretniji, oni duže mogu da zavaravaju javnost i da nanesu i ozbiljnu politički štetu onome u čije ime se predstavljaju”

Igor Lukšić
Igor Lukšić (Foto: Savo Prelević)

Igor Lukšić, Ranko Krivokapić, Milo Đukanović… imena su koja su se ovih dana pojavila na Twitter društvenoj mreži i koja su zabavljala iskusnije korisnike.

Igra mačke i miša - da li su u pitanju pravi ili lažni profili, trajala je kratko. Igru su vrlo rano shvatili i sami korisnici Twittera, prije nego je iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija saopšteno da su pokrenuli proceduru brisanja lažnog profila na ime ministra i potpredsjednika Vlade Lukšića.

“Lukšićev” Twitter profil u više navrata obraćao se predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Baraku Obami saopštavajući da radi dobar posao u rješavanju krize u Siriji (Good job, Mr. president, again). Čestitao je i njegovoj tajnoj službi “Good job, very good job, guys”.

"Lukšić" na Twitteru: Ponovo dobar posao predsjedniče Obama >>>

Lažni Lukšić pisao je i komesaru za proširenje Evropske unije (EU) Štefanu Fileu, premijeru Velike Britanije Dejvidu Kameronu i Jelku Kacinu, svima “čestitajući” dobro urađen posao rješavanja sirijske krize.

Lažni Lukšić je na Twitteru objavio i stihove: “Nadutih obraza približava se jarebica. Želi nešto da me pita. Ja se smiješim, zarez namigujem, draži su mi njeni obrazi, od valova naših mora”.

Lukšić je do sada objavio dvije knjige poezije, a oni koji su pratili njegove aktivnosti na Facebooku kažu da je bivši premijer povremeno postavljao svoje stihove na toj društvenoj mreži.

Lažni nalog je objavljivao i tvitove o Crnoj Gori kao faktoru odlučivanja u globalnim političkim igrama. Na nalogu je iznijet i stav da će Crna Gora u saradnji sa američkim i evropskim partnerima razmotriti ruski predlog o rješavanju sirijske krize, te da Bašar Al Asad mora biti kažnjen, ali i najava da će u Njujork tajmsu biti objavljen njegov stav “demokratizacija bliskog Istoka i koalicija 'elitnih'”. Taj časopis je nedavno objavio kolumnu ruskog predsjednika Vladmira Putina o Siriji.

Sa lažnim Lukšićem na Twitteru je među prvima u komunikaciju stupio Slaven Radunović iz Demokratskog fronta, jedan od rijetkih crnogorskih političara koji koristi tu društvenu mrežu.

Radunović smatra da zloupotrebe imena visokih državnih funkcionera ne bi smjele da se događaju, jer to može štetiti i tim funkcionerima, ali šteta, kazao je on Radiju Slobodna Evropa, može biti i šira.

“Ne bi smjelo da se dešava da visoki državni funkcioneri ostavljaju mogućnost ljudima da koriste njihove osnovne biografske podatke, kao u slučaju Igora Lukšića. Ni on, ni Ranko Krivokapić, ni mnogi drugi političari u Crnoj Gori apsolutno ne vode računa o tome i ne razmišljaju koliko to može prije svega njima lično da nanese štetu. Što su lažni Ranko ili Igor spretniji, oni duže mogu da zavaravaju javnost i na kraju da nanesu i ozbiljnu politički štetu onome u čije ime se predstavljaju”, kaže funkcioner Demokratskog fronta.

U Ministarstvu za informaciono društvo i telekomunikacije (MIDT) kažu da su na slične pojave već navikli i da, kada dobiju mailove sa lažnih naloga, i ne otvaraju ih, već ih odmah brišu. A sada se slično dešava sa profilima na društvenim mrežama...

“Odavno smo svjedoci da je veliki broj lažnih profila svjetski poznatih osoba već otvoren i da su u određenim trenucima pravili velike ‘zabune’ ili neprijatne situacije za prave vlasnike. Slična situacija se sada dešava i kod nas. Onog trenutka kada su otvoreni lažni profili medijski eksponiranih lica (političari, sportisti...), sve je dobilo i širi publicitet”, kaže Adis Balota iz MIDT.

Slučaj Igora Lukšića nije jedini, kaže Balota, i dodaje da službe MIDT, nakon prijave lažnog naloga, reaguju u skladu sa predviđenom procedurom.

“Nije samo u pitanju lažni nalog Igora Lukšića, imamo i slučajeve lažnih naloga predsjednika Skupštine, predsjednika Vlade… Za ono što primijetimo i dobijemo kao informaciju, pokrećemo proceduru za zatvaranje takvih lažnih profila - u saradnji sa Upravom policije kontaktiramo nadležne službe društvenih mreža i zahtijevamo gašenje takvih lažnih naloga”, objašnjava Balota.

Slaven Radunović iz DF-a vjeruje da će, poučeni posljednjim događajima, političari i funkcioneri više paziti na pojavu lažnih naloga, ali očekuje da na to obrate pažnju i državne institucije.

“Ukoliko postoji više naloga na ime nekog zvaničnika postoji jednostavna procedura koja podrazumijeva da kontaktirate Twitter, nakon čega zvanični nalog dobija plavi štrik, kao oznaku da je pravi. Siguran sam da i u Vladi postoje ljudi koji znaju o čemu pričam, ali iz nekog razloga ne reaguju”, kaže Slaven Radunović
“Računam da će se nakon ovih događaja stvari promijeniti i da će ljudi i te kako početi da vode računa o tome, svjesni mogućih posljedica, ali treba da bude jasno da je Internet slobodan medij i da tu slobodno svako može da prijavi bilo koje ime ukoliko je ono nezaštićeno”, kazao je Radunović, podsjećajući da na mrežama, posebno na Twitteru, postoji mogućnost verifikacije naloga.

“Ukoliko postoji više naloga na ime nekog zvaničnika recimo, postoji jednostavna procedura koja podrazumijeva da kontaktirate Twitter, nakon čega zvanični nalog dobija plavi štrik, kao oznaku da je pravi. Siguran sam da i u Vladi Crne Gore i u svim javnim službama postoje ljudi koji znaju o čemu pričam, ali iz nekog razloga ne reaguju, čime još jednom pokazujemo koliko je naša država neozbiljna”, kaže Radunović.

Verifikacija naloga o kojoj govori Radunović namijenjena je poznatim ličnostima i brendovima koji dokažu da zaista oni stoje iza tog profila.

Osobe koje otvore lažni profil ili nalog rizikuju da, ukoliko budu otkrivene, i krivično odgovaraju.

“Naravno, za krivično djelo je potrebno da budu ispunjeni i uslovi iz opisa djela, na primjer, cilj sticanja protivpravne imovinske koristi ili da osoba koja je kreirala lažni profil nanosi štetu licu čiji je identitet preuzela”, kaže Balota.

U svakom slučaju oštećeni bi trebalo da podnese prijavu nadležnom državnom organu, savjetuje pomoćnik ministra.

Do sada su nadležni mogli jedino da ugase sporne profile, dok će, prema najavi iz MIDT, novim Krivičnim zakonikom osobe koje kreiraju lažne naloge, odnosno kradu identitete, biti krivično gonjene.

“Svaka zloupotreba će biti tretirana kao krivično djelo, a lažni profili će biti automatski ugašeni”.

Vjerujte samo provjerenim adresama

Pri MIDT je osnovano tijelo za zaštitu od računarskih prevara - CIRT (Odsjek za suzbijanje i prevenciju incidenata na Internetu). CIRT je, prema riječima Balote, u posljednjih 12 mjeseci primio veći broj zahtjeva za pomoć građanima Crne Gore u gašenju lažnih profila. “Niko nije pošteđen ove pojave. Zato je i bitno da sa oprezom i rezervom prihvatamo različite informacije sa Interneta, odnosno, da vjerujemo samo ‘provjerenim’ portalima ili web sajtovima”, kaže Balota, dodajući da je važno obratiti pažnju i na to da li su web lokacije kojima pristupamo 'zvanične', kao i da li je e-mail kontakt osobe koju kontaktiramo ili nas kontaktira 'zvaničan'.

Prema njegovim riječima, odavno je poznato da postoji veliki broj e-mail naloga koji u svom nazivu imaju “lažna” imena i prezimena ili lažne nazive (sinonime, skraćenice...) određenih institucija.

Konkretno, u slučaju e-mail naloga, profesionalno bi (i očekivano) bilo da, ako vam, na primjer, piše Damira Kalač, novinarka “Vijesti”, da elektronska pošta koju vam šalje bude poslata sa adrese koja jasno ukazuje na to gdje radi ([email protected]), umjesto neke neformalne adrese ([email protected]). “Isto važi za naloge na društvenim mrežama”, kaže Balota.

Prijavite lažni nalog

Od 955 miliona mjesečno aktivnih korisnika Facebooka, 8,3 odsto su lažni profili, što je, prevedeno u brojke, oko 80 miliona. Ko i zašto kreira lažni Facebook profil? Jedni kreiraju lažne profile, svjesno se predstavljajući kao određena osoba, sa punim identitetom (ime, prezime, datum i mjesto rođenja, i druge opšte informacije), sa jasnom namjerom da nekome lično naude, da mu se osvete, i da osobu na najgori mogući način kompromituju.

Ukoliko primijetite ili dobijete informaciju o postojanju lažnog profila koji se tiče vas, trebalo bi da to prijavite Facebooku. Prije svega obavijestite prijatelje o postojanju lažnog profila. Potom posjetite lažni profil, na kojem ćete potražiti opciju za prijavu zloupotrebe. Od momenta prijavljivanja lažnog profila sve je u rukama Facebook administratora. Ne očekujte da reakcija bude brža od nekoliko dana, čak i nedjelja. Preporučuje se da prijavu napravi još neko osim vas, pa zamolite prijatelje da vam pomognu.


Najčitanije iz sekcije Vijesti