Lazović: Internet će biti sve jeftiniji

“Osnivanjem kompanije koja će valorizovati telekomunikacione linkove u državnom vlasništvu, povećaćemo konkurentnost na domaćem tržuštu internet usluga”
71 pregleda 14 komentar(a)
internet, Foto: Shutterstock.com
internet, Foto: Shutterstock.com
Ažurirano: 04.11.2014. 19:16h

Niže cijene pristupa internetu za pravna i za fizička lica od početka decembra, te dodatno snižavanje cijena u narednoj i posebno 2016. godini, dobre su vijesti koje je saopštio ministar za informaciono društvo i telekomunikacije, Vujica Lazović. Lazović je, u okviru projekta Crna Gora na Twitteru - uključi se u promjene, vodio prošlonedjeljnu diskusiju sa naloga @cgtvituje.

Od 1. decembra, cijene internet paketa će biti snižene u prosjeku 35, dok će veleprodajne cijene u prosjeku biti niže 25 odsto. Niže cijene, prema riječima Lazovića, jedna je od politika koju Vlada vodi u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija u cilju povećanja konkurentnosti.

U Crnoj Gori, pristup internetu, pored Telekoma, Telenora, M:tela, pružaju i Mnnews, Dasto Montel, M-Kabl, Cabling.

“Većine se prosječan korisnik u nabrajanju ne bi ni sjetio, niti zna da postoje”, objavile su Vijesti ranije. Nije drugačije ni danas.

Da li je konkurentno ono tržište na kojem korisnici ne mogu da izaberu između više ponuđača? Korisnici pamte da su cijene interneta posjednji put bile snižene kada se na tržištu pojavila kompanija Mtel. Lazović kaže da su ove teme bile uvijek aktuelne.

“Osnivanjem kompanije koja će valorizovati telekomunikacione linkove u državnom vlasništvu, povećaćemo konkurentnost na domaćem tržuštu internet usluga”

“Uvijek smo predlagali regulaciju koja ide u tom pravcu. Tako sada po Zakonu imate definisan proces Analize tržišta i regulatornih aktivnosti koje sprovodi Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, kao nezavisni organ. Kao kreatori politike u oblasti moramo znati da prepoznamo probleme i predložimo rješenja. U tom kontekstu novi Zakon o elektronskim komunikacijama, koji je usaglašen sa EU regulatornim okvirom 2009, stvara pravni ambijent za dalje djelovanje na ovom polju”, objašnjava ministar.

Dodatno, prema njegovim riječima, “osnivanjem kompanije koja će valorizovati telekomunikacione linkove u državnom vlasništvu, povećaćemo konkurentnost na domaćem tržuštu internet usluga”.

“To će sigurno dovesti do smanjenja cijena uz povećan kvalitet servisa. Računam da će sljedeću godinu, a posebno 2016, obilježiti značajan pad cijena interneta”, najavio je Lazović.

Infrastruktura, edukacija...

Ministar za informaciono društvo je svoje tvitovanje počeo pitanjem - kako ubrzati razvoj informacionog društva u Crnoj Gori.

“Zakoni su”, kaže, “usvojeni, tržište elekronskih komunikacija libealizovano, stvoren okvir. Da li je to sve”, pitao je on, dajući potom i sam odgovor: “Nedostatak kvalitetne infrastrukture i modela informatičke edukacije na svim nivoima, glavni je ograničavajući faktor".

“Glavni problem je to što se srednjim školama i na nekim fakultetima učenje iz informatike svodi na Word, Excel i PowerPoint”

“Bez infrastrukture ne možete računati na uspješan razvoj informacionog društva. Imamo normativnu infrastrukturu za koju je zaduženo Ministarstvo i tu smo sve zakone donijeli koji su potpuno usklađeni sa standardima razvijenih zemalja. Ali nedostaje fizička infrastruktura (što je npr. osnova za širokopojasni pristup) a što je obaveza ponuđača na eletronskom tržištu. Ili pak, obrazovanje kadrova što je obaveza univerziteta, ili pak, svaka kompanija prelaskom na elektronsko poslovanje daje doprinos razvoju informacionog društva... Evo npr. kod medija, pa i vašeg, imate slučaj da se još u pogledu informacija preferiraju štampana izdanja u odnosu na portale iste kompanije, što usporava razvoj informacionog društva. Šta tu Ministarstvo može uraditi? Naša misija je stvaranje normativne i institucionalne klime za brzi razvoj informacionog društva, ali i svi drugi trebaju da prepoznaju svoju ulogu. No, to je proces, ali ono što me raduje i kao ministra i kao građanina je da 'guramo kamen' naprijed. Činjenica je da je postojeća infrastruktura solidno razvijena i da su ljudski resursi u IT sektoru na zadovoljavajućem nivou, ali je neophodno kontinuirano unapređenje i proširenje kapaciteta”, rekao je Lazović.

Informatika nisu Word i Excel

“Glavni problem je to što se srednjim školama i na nekim fakultetima učenje iz informatike svodi na Word, Excel i PowerPoint”, objavio je jedan od učesnika u diskusiji na temu edukacije u oblasti ICT.

Lazović je rekao da se “ranije dešavalo zbog činjenice da je IT bliži mlađim generacijama, da su učenici i studenti IT pismeniji od svojih predavača”.

Lazović je kazao da je Vlada "biti spremna podrži studijske programe iz oblasti softverskog inženjerniga, e-governmenta i sajber bezbjednosti

“Informacione tehnologije djeca danas ranije osvajaju, što nije nimalo neobično s obzirom na to da su internet i informaciona tehnologija 'božji dar' ozbiljnije rasprostranjen u posljednjih 20-tak godina. Ali ne možemo generalizovati tu izjavu da djeca znaju više od predavača, zato sam i napisao 'nekad'. Složene procedure izmjene nastavnih planova i programa čine svoje, ali dobro je da se upotreba informacionih tehnologije u obrazovnim programima od prvog razreda osnovne škole postepeno uvodi i to će, sigurno, unaprijediti znanja i vještine. Već u posljednjih nekoliko godina imamo nove generacije predavača pristiglih sa univerziteta koji nose sa sobom dovoljan kvantum informatičkog znanja da daju adekvatan doprinos cjelokupnom razvoju društva”, rekao je ministar za informaciono društvo.

Lazović je kazao i da je Vlada "biti spremna podrži studijske programe iz oblasti softverskog inženjerniga, e-governmenta i sajber bezbjednosti.

Imate mail na mail.me servisu?

Crnogorski građani od avgusta, 2008. mogu da dobiju email adresu sa nastavkom mail.me. Loša vijest je što za registraciju čekate dan, dva. Lazović kaže da za ubrzanje procedure registracije i druga pitanja koja se odnose na poboljšanje te usluge, nedostaju sredstva.

Mail.me adresu možete koristiti za otvaranje naloga na portalu eUprave i učešće u recimo javnim raspravama. Zasad se taj email ne može koristiti za servise koji zahtijevaju digitalne potpise i autentifikaciju.

Ko ne nudi usluge online, biće kažnjen

Portal eUprave je dostupan od 2011. godine. Na njemu trenutno postoji 70 servisa sa prosječnom mjesečnom posjećenošću od oko 431.203 i sa oko 10.000 registrovanih korisnika. Na tom portalu se trenutno sprovodi i Program stručnog osposobljavanja visokoškolaca. Ipak, uprkos promocijama na seminarima i IT konferencijama, reklamnim kampanjama u medijima, postoje i dalje institucije koje taj portal nisu prepoznale kao sistem koji im može olakšati poslovanje i obezbijediti komforniju komunikaciju sa korisnicima usluga, kaže Lazović.

"Zbog toga je ocijenjeno da je potrebna dodatna promotivna kampanja kako bi korisnike usluga državne administracije informisali o dostupnim načinima komunikacije sa instutucijama sistema, a isto tako i da institucije sistema upoznamo sa zakonskom obavezom prema kojojsu dužni da u roku od 18 mjeseci od stupanja na snagu Zakona o elektronskoj upravi, sve usluge koje pružaju konvencionalnim putem učine dostupnim i preko interneta”, rekao je on.

Crna Gora na Twitteru - uključi se u promjene je inicijativa koju realizuju Centar za demokratsku tranziju (CDT) i Fond za aktivno građanstvo i tokom kojeg svake sedmice druga javna ličnost vodi diskusiju na određenu temu.

Do petka 7. novembra, sa naloga cgtvituje diskusiju će voditi Dritan Abazović. On će tvitovati o Crnoj Gori u evroatlantskim integracijama, kosmopolitizmu, globalnoj etici i globalnoj pravdi. Njegove objave možete pratiti na hashtagu #cgintegracije.

15 miliona eura od .me domena

Od domena .me državni budžet je u posljednjih šest godina prihodovao oko 15 miliona eura, što je više nego od bilo koje druge koncesije. Do danas je registrovano 784. 000 sajtova sa adresom .me i taj podatak govori da je Crna Gora vlasnik domena sa najbržim rastom u istoriji.

Na koji način su sredstva uložena u razvoj ICT sektora u Crnoj Gori?

“Sredstava koja se uplaćuju Vladi Crne Gore po osnovu registracije domena .me se uplaćuju se na konsolidovani račun trezora. U budžetskoj politici se ne mogu prihodi direktno i namjenski vezivati za rashode. No i pored toga, uspjeli smo da, poštujući budžetska pravila, povećamo u budžetu paricipacije za IT projekte kao što: Centralni registar stanovnika, Sistem za upravljanje dokumentima u Vladi i ministarstvima, Elektronske sjednice Vlade, Centralni registar privrednih subjekata, kao i realizacija drugih projekata u oblasti eGovernmenta, ePoslovanja, eObrazovanja, eFinansija… Pored ovoga, podržani su i projekti na promociji informatičkog društva (100 računara za najboljih 100 učenika osnovnih i srednjih škola na republičkim takmičenjima, 10 nagrada za najbolja informatička rješenja na univerzitetima u Crnoj Gori...)”, rekao je Lazović.

VAŽNA NAPOMENA: Tvitovi prikazani na Storify izvještaju pripadaju Vujici Lazoviću koji je protekle sedmice vodio diskusiju sa naloga "CG tvituje". Nalog su kasnije preuzimali drugi tviteraši, zbog čega se sada tvitovi Lazovića prikazuju kao njihovi

Bonus video: