Digitalni mediji donijeli su velike promjene u strukturi vlasništva medija i u kvalitetu i načinu plasiranja informacija, generalni je stav panelista South East Europe Media Foruma (SEEMF), koji je danas održan u Tirani.
Direktorica i suosnivačica ukrajinske Hromadske TV, Natalia Gumenjuk istakla je da je potrebno ulagati u medijski brend koji mora biti nezavisan od političkih struja i da je to jedini način da se privuče publika.
"Mediji upravo kroz težnju ka nezavisnosti grade kredibilitet i povjerenje auditorijuma", kazala je Gumenjuk.
Ona je dodala da mlade novinare moramo učiti ne smo da pišu kvalitetne vijesti nego da budu u stanju da preko društvenih medija dođu do digitalne publike.
Šefica kancelarije za Zapadni Balkan Deutsche Welle-a, Adelhajd Fajlke navodi da je za novinara vrlo bitno da zna za koga radi i ko definiše okvir njegovog rada, a za medijsku kuću je najvažnije da garantuje i poštuje profesionalne standarde struke.
Kastelfranko: Novinari se moraju prebaciti na digitalne medije
Digitalni mediji donijeli su velike promjene u strukturi vlasništva medija i kvalitetu i načinu plasiranja informacija ocijenili su panelisti na uvodnoj diskusiji na temu "Moć u našim džepovima: biznis vijesti"
Dopisnica CBS Italy news-a, Sabina Kastelfranko poručila je da nova generacija mladih novinara i konzumera medija, ne dobija informacije iz novina nego preko mobilnih uređaja i lap topova, te da se novinari generalno moraju prebaciti na digitalne medije jer je tamo nova generacija publike.
Digitalni advertajzing je zbog svega ovoga u porastu.
Kastelfranko dodaje i da "novinari nisu kreatori javnog mnjenja, oni samo prenose mišljenja".
Panelisti su u završnoj riječi pozvali novinare da fokus stave na kvalitet i vjerodostojnost informacija, umjesto na brzinu objavljivanja vijesti.
Lažnim vijestima i dezinformacijama stati na kraj
Lažnim vijestima i dezinformacijama treba stati na kraj, poručeno je na drugoj panel raspravi.
Panelisti su ukazali na veliki problem i štetu koju lažne vijesti nanose kako medijima tako i društvu.
"Glavni razlog pojave velikog broja lažnih vijesti, koje su najučestalije u izvještavanju sa kriznih događaja, jeste taj što danas svako može biti izvor, i objaviti bilo koju informaciju na društvenim mrežama, koja se bez prethodne provjere širi velikom brzinom", kazala je moldavska novinarka Alina Radu.
Ona je dodala da su neophodne i kazne, ne samo za novinare koji šire dezinformacije, već i za njihove nadležne koji ih plaćaju za to.
Osnivač i direktor beogradske novinarske agencije Fonet, Zoran Sekulić naglasio je da se termin novinar ne može primijeniti na osobe koje svjesno plasiraju dezinformacije, jer je novinar profesionalac koji mora imati lični integritet, poštenje i poštovati sve etičke principe u izvještavanju.
Bonus video:
