Iako je tek na polovini prvog mandata, direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ) Boban Mugoša je na čelu te zdravstvene ustanove punih 14 godina.
To su mu omogućile izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 2016.
Svaka nova izmjena tog Zakona, a koja se tiče načina imenovanja i izbora direktora zdravstvenih ustanova i institucija, dozvoljava čelnicima da budu izabrani ponovo na funkciju i to u još dva mandata. Svaki traje po četiri godine.
Ovo znači da će, ukoliko ga ministar zdravlja i 2020. bude predložio Vladi za direktora IJZ, Mugoša 2024. “slaviti” pune dvije decenije rukovođenja ovom ustanovom.
On je u oktobru 2004. postavljen za vršioca dužnosti direktora IJZ, a godinu kasnije imenovan je za direktora.
Mugoša nije odgovorio da li bi prihvatio još jedan mandat na čelu IJZ ako ga nadležni izaberu. Nije odgovorio ni smatra li da je za ustanovu dobro da nema promjena rukovodećeg kadra, bez obzira na rezultate rada.
Iz Ministarstva zdravlja saopštili su da je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, koji je stupio na snagu u januaru 2016., propisana obaveza izbora direktora zdravstvenih ustanova, čiji je osnivač država. “Direktore Kliničkog centra i Instituta za javno zdravlje, na predlog ministra zdravlja imenuje Vlada, a direktore ostalih zdravstvenih ustanova imenuje i razrešava ministar na osnovu javnog konkursa... U skladu sa navedenim zakonskim odredbama, Vlada je 24. marta 2016. imenovala Bobana Mugošu za direktora Instituta za javno zdravlje Crne Gore, na period od četiri godine”, odgovorili su iz Ministarstva, na čijem je čelu Kenan Hrapović.
Dodaju da je članom 74 Zakona propisano da se direktor ovih zdravstvenih ustanova imenuje na period od četiri godine, te da isto lice može biti direktor zdravstvene ustanove najviše dva puta.
Nekadašnji poslanik Srđa Perić, koji je prije tri godine predlagao amandmane kada je mijenjan Zakon o zdravstvenoj zaštiti, ističe da ga “ne zanima ličnost direktora, već funkcionalnost sistema”.
“Zakonska rješenja bi trebalo da posluže da se dođe do najoptimalnijeg modela funkcionisanja javne uprave, u ovom slučaju zdravstvenog sistema, te je stoga ograničenje broja mandata jedna od mogućnosti koja bi trebalo da podupire snaženje institucija, a ne pojedinaca. Sa druge strane, ako je neko izuzetno dobro radio svoj posao. trebalo bi da bude unaprijeđen na još odgovornije funkcije unutar sistema, a ako nije neka se vrati prethodnom pozivu ili radnom mjestu - tim prije jer se ne radi o ljudima koji bi ostajali na birou rada niti bi uvođenjem na čelna mjesta novih i kompetentnih ljudi sistem gubio”, poručuje Perić.
Smatra da bi zdravstvo bilo na pristojnom nivou “ako bismo se borili za ljekare kao za direktore zdravstvenih ustanova”.
Građani moraju insistirati na poštovanju duha zakona i isticati da oni plaćaju funkcionere, a ne obratno. Sa tako jasno uspostavjenom sviješću o tome ko bi kome trebalo da podnosi račune za svoj rad, te da nijedna funkcija u bilo kojem, pa ni vremenskom smislu, nije neograničena - kao zajednica bismo bili mnogo funkcionalniji
“Umjesto da se ljudi koji vode državu pozabave zaista velikim problemom odlaska ljekara iz javnog zdravstvenog sistema, a podsjetiću da ga je u pet godina napustilo gotovo 100 ljekara, njima je važnije da se zakon istumači u korist pojedinca ili da mu se čak i prilagodi, a trebalo bi sasvim obratno: da se zakon tumači u duhu u kom je pisan, a da je interes rukovodioca ispod interesa cijelog sistema”, zaključio je Perić.
Bez buke promijenili i ime ustanove
Izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 2017. promijenjeno je ime IZJ. Perić je prije tri godine zahtijevao amandmanom da se ranije ime (Institut za javno zdravlje) ne mijenja, a Ministarstvo se sa tim saglasilo. No, godinu kasnije, mijenjan je Zakon, ali i ime ustanove, pa je uz naziv dodata i država - Institut za javno zdravlje Crne Gore.
Perić je ranije sugerisao da promjena imena dovodi do materijalnih troškova, ali i stvara pretpostavke da “jedna osoba može obnašati funkciju direktora u dugom periodu...”
Iz Ministarstva tvrde da je “promjena naziva zdravstvene ustanove bez uticaja na imenovanje direktora”. Perić je “Vijestima” kazao da se “ovom izmjenom izvjesno željelo obesmisliti ono što piše u Zakonu iz 2015. godine - jer bi valjda Institut sada trebalo tretirati kao subjekt koji je izmijenjen tek toliko da odredba oko limitiranja broja mandata njenog direktora izgubi smisao - što je potpuni nonsens i svojevrsno ruganje samoj instutuciji”.
Bonus video:
