„DNK otpad“ sve važniji

Pokazalo se da “DNK otpad”, za koje se dugo vremena smatralo da nema neku funkciju, ima važnu ulogu u nastanku kompleksnih oboljenja kao što su dijabetes, Kronova bolest, multipleks skleroza, lupus i rak
84 pregleda 1 komentar(a)
Ažurirano: 23.09.2012. 19:53h

Sve je manje tajni u ljudskom genomu, a sve je važniji njegov dio koji se smatra „DNK otpadom“.

Pokazalo se da “DNK otpad”, za koje se dugo vremena smatralo da nema neku funkciju, ima važnu ulogu u nastanku kompleksnih oboljenja kao što su dijabetes, Kronova bolest, multipleks skleroza, lupus i rak.

Ovo otkriće, najveće u molekularnoj biologiji u posljednjih 10 godina, moglo bi da dovede do niza novih terapija i ljekova.

Geni su mali djelovi DNK koji sadrže instrukcije o tome koje proteine treba proizvoditi.

U projektu ENCODE analiziran je veliki dio genoma koji se ponekad naziva i DNK otpad, jer se vjerovalo da taj dio ima veoma malo funkcija, prenosi BBC.

Međutim, stvari su se sada bitno izmijenile.

"Moramo prestati da koristimo izraz DNK otpad. Iz najnovijih istraživanja nam je jasno da je mnogo veći dio genoma aktivan nego što se ranije mislilo", kazao je dr Juan Birni (Birney) sa Evropskog bionformatičkog instituta u Kembridžu.

Nakon dosad najdetaljnije analize koju je u okviru projekta, tokom proteklih devet godina sprovelo 440 stručnjaka iz laboratorija u Velikoj Britaniji, SAD-u, Španiji, Singapuru i Japanu otkriveno je da je mnogo veći dio ljudskog genetskog koda biološki aktivan nego što se mislilo. Naučnici se nadaju da će njihovo otkriće dovesti do boljeg razumijevanja mnogih bolesti, što bi dovelo do boljeg liječenja.

Otkrića su opisana u 30 vezanih radova objavljenih u tri časopisa - Nature, Genome Biology i Genome Research.

" ENCODE nam donosi niz vrlo važnih tragova koje treba slijediti kako bismo otkrili ključne mehanizme koji igraju ulogu kod zdravlja i bolesti. To treba da bude istraženo kako bismo kreirali potpuno nove ljekove ili prenamijenili postojeće tretmane", izjavio je za BBC dr Ian Darem (Durham), jedan od učesnika projekta.

Projekat ENCODE (Enciklopedija DNK elemenata) je pokrenut 2003. godine, a cilj mu je bio identifikacija svih funkcionalnih elemenata unutar ljudskog genoma.

Prvi dio projekta objavljen je 2007. godine, a tada je bilo analizirano i objavljeno samo jedan posto genoma. Danas je, zahvaljujući projektu ENCODE, analizirano tri miliona parova genetskog koda koji čini ljudsku DNK i otkriveno je da čak 80 posto genoma ima specifičnu funkciju.

Stručnjaci su takođe identifikovali tri miliona genetskih prekidača. Riječ je o djelovima DNK koji kontrolišu aktiviranje gena u ćelijama.

Nova istraživanja pokazuju da je mnogo veći dio genoma aktivan nego što se mislilo, kaže dr Juan Birni sa Evropskog bionformatičkog instituta u Kembridžu

Bonus video: