Tehnnologija i razvoj društva tema ovogodišnjeg Festivala „Otvoreni dani nauke“

Festival će svečano biti otvoren 1. oktobra u Dvorcu Petrovića u 19 sati i 30 minuta nakon čega će posjetioci imati priliku da obiđu izložbu „Bio kosmos, tehnologija i umjetnost“.
554 pregleda 0 komentar(a)
Sa predstavljanja programa Festivala, Foto: PR centar
Sa predstavljanja programa Festivala, Foto: PR centar

Festival „Otvoreni dani nauke“ trajaće od 1. do 5. oktobra u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima, a tema ovogodišnjeg Festivala je tehnologija i razvoj društva, saopšteno je na pres konferenciji Ministarstva nauke.

Direktorica festivala “Otvoreni dani nauke”, Đurđina Bulatović, kazala je da je slogan devetog izdanja festivala „Tehnologuj se“.

„Tema Festivala ove godine jeste tehnologija i razvoj društva, budući da ekspanzija tehnološkog razvoja ima veoma vežan uticaj na svakodnevni život i na život svih građana, ali isto tako podstiče na razmišljanje gdje zapravo razvoj tehnologije može da nas dovede i na koji način može da utiče na budućnost čovječanstva. Na ta pitanja pokušaćemo da odgovorimo kroz raličite segmente Festivala“, najavila je Bulatović u PR Centru.

Festival je, kako je rekla, postao izuzetno prepoznatljiv i broj partnera i učesnika raste iz godine u godinu.

„Izmjena u odnosu na prethodna izdanja jeste da smo nastojali da centralizujemo Festival i da većinu segmenata organizujemo na jednoj lokaciji. U pitanju je Park Dvorca na Kruševcu, gdje će posjetioci imati priliku da obiđu veliki broj izložbi, radionica, eksperimenata iz različitih oblasti, kao što su robotika, programiranje, astronomija, ali i fizika, hemija, biologija“, navela je Bulatović.

Bulatović
Bulatović(Foto: PR Centar)

Ona je kazala da će Festival svečano biti otvoren 1. oktobra u Dvorcu Petrovića u 19 sati i 30 minuta nakon čega će posjetioci imati priliku da obiđu izložbu „Bio kosmos, tehnologija i umjetnost“.

„Osim u Podgorici, veoma zanimljiv program imaćemo i u Nikšiću. Takođe, program imamo i na sjeveru, gdje ćemo imati Nauku u pokretu, ali i u Kotoru i Baru“, kazala je Bulatović.

Ona je rekla da će se Festival u Podgorici osim u Parku Dvorca na Kruševcu, održavati i u Galeriji „Centar“, Centru za kompetencije, na Univerzitetu Crne Gore, Univerzitetu Donja Gorica (UDG) i na drugim lokacijama.

Profesorica sa Fakulteta vizuelnih umjetnosti FVU (Univerzitet Mediteran), Marija Džoganović, rekla je da će na izložbi „Bio kosmos“, u organizaciji Ministarstva nauke, posjetioci imati priliku da vide nešto nesvakidašnje, „što se dešava oko nas, ali mi nismo u prilici da to vidimo, zbog toga što nema za to potrebne tehnologije“.

„Sada smo u prilici da vidimo kako nastaje ćelija, kako se dijeli. Imamo priliku da vidimo kako se u moždanim sinapsama prenose informacije. Imamo priliku da vidimo šta se dešava na ćelijskom nivou“, rekla je Džoganović.

Sljedeći segment, kako je rekla, je autorska izložba „Kod“ studentkinje Katarine Laković.

„Ona pravi vezu između mikrokosmosa i makrokosmosa. Povezuje to da je u svakom čovjeku zapisan neki kod, do koga on opterećen svakodnevicom, ne može da dopre. Umjetnik može, nesvjesnim putem zabilježavanjem tačaka, linija, površina, da dešifruje taj kod, da ga ponudi svima nama i da nas na neki način inspiriše da tražimo taj kod u nama samima“, pojasnila je Džoganović.

Ona je, kao još jedan segment izložbe, najavila veoma neobičnu instalaciju, gdje je student Osman Zaimović konstruisao mašinu, koja je osjetljiva na zvuk i naziva se „Sinart“.

„Treći segment ovog dijela koji pokriva FVU je izložba „Lumen print“, kolege Balše Gobovića. To je tehnika koja potcrtava činjenicu da fotografija nastaje emitovanjem i prihvatanjem tog svjetla. Posljednji segment izložbe je performans. To je autorsko djelo studentkinje Dženane Mušović. Zove se „Igrač ili posmatrač“ i ona se na jedan kritički način odnosi prema tehnologiji, zapravo iznosi nam bojazan da smo na neki način svi obuzeti tehnologijom. To je poziv da se vratimo sebi i da iskoristimo tehnologiju kako bi život učinili boljim, a ne se utopili u masu u viruelnom svijetu“, navela je Džoganović.

Od 1. oktobra
Od 1. oktobra(Foto: PR Centar)

Profesorica sa Prirodno-matematičkog fakulteta (Univerzitet Crne Gore), Slađana Krivokapić, pojasnila je da su aktivnosti tog fakulteta ove godine usmjerene u pravcu biotehnologije.

„Predstavićemo tehniku rekombinacije gena, mapiranja gena, ukazaćemo na primjenu mikroorganizama u biotehnologiji i na sve izazove i rizike genetskog inženjeringa“, kazala je Krivokapić.

Drugi segment je, kako je dodala, posvećem periodnom sistemu elemenata, zbog toga što su Ujedinjene nacije 2019. proglasili godinom Međunarodnog periodnog sistema elemenata.

„Tako da ove godine periodni sistem elemenata puni 150 godina“, rekla je Krivokapić.

Jedna od radionica će se, kako je najavila, odnositi na mineralnu ishranu biljaka.

„Pokazaćemo kako biljke usvajaju, transportuju, metabolišu mineralne elemente, kako ih koriste u fiziološkim procesima, šta se dešava ako se ti elementi nalaze u deficitu ili su u višku“, kazala je Krivokapić.

Ona je pojasnila da je biohemija nauka koja spaja biologiju i hemiju i tome će, kako je dodala, biti posvećena radionica „Dokazivanje makromolekula i elektrolita u tjelesim tečnostima“.

Predstavnica kompanije M:tel, Aleksandra Radojević, istakla je da je u doba digitalizacije jako važno da je akademska zajednica shvatila komercijalni potencijal inovacija i da je proces inovacija postao dvosmjeran.

„Pored toga što je naša kompanija najveći mobilni operator, kompanija M:tel je i jedini telekomunikacioni operator, koji je registrovan kao inovativna organizacija. Pozvala bih i druga preduzeća iz industrije da se registruju i postanu inovativna“, kazala je Radojević.

M:tel će, kako je rekla, biti prisutan na tri lokacije i to na centralnoj ispred Dvorca Petrovića na Kruševcu, na platou ispred UDG-a i u okoviru M:tel digitalne fabrike.

„Imaćete priliku da naučite osnove programiranja, kako da koristite 3D štampače, šta je to virtuelna realnost. Ono što ćemo ekskluzivno prikazati na ovogodišnjem štandu jesu dva prototipa, koja se tiču smarthome uređaja. To su senzori, odnosno uređaji koji će omogućiti veću energetsku efikasnost u domaćinstvima“, rekla je Radojević.

Bonus video: