Pažin: Crna Gora građanski identitet duguje tradiciji antifašizma

Pažin je ocijenio da je velika antifašistička i slobodarska ideja u Crnoj Gori odoljela svim iskušenjima istorije u decenijama koje su uslijedile, uvjek iznova osvjetljavajući crnogorskom društvu puteve čojstva i ljudskosti
244 pregleda 2 komentar(a)
Zoran Pažin, ZAVNO, Foto: Vlada Crne Gore
Zoran Pažin, ZAVNO, Foto: Vlada Crne Gore
Ažurirano: 15.11.2018. 14:18h

Savremena Crne Gora antifažizmu duguje , vjerovatno, više nego bilo kojoj drugoj emancipatorskoj i državotvornj ideji . Ovoj generaciji crnogorskih građana pripala je čast i obaveza da se velikim precima dostojno oduže, a da potomcima ostave još veći zalog za budućnost- bezbjednu i prosperitetnu Crnu Goru, koja ne brine o svom mjestu u svijetu i nema dileme o svom građanskom identitetu“- kazao je potpredsjednik Vlade Zora Pažin na svečanoj akdemiji „Vječito otvoreni prozor slobode“, kojom je danas u Kolašinu obilježeno 75 godina od od Zasijedanja antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (ZAVNO) Crne Gore i Boke.

Pažin je rekao i da se Crna Gora "vođena neuteživom željom za slobodom i pravdom, 90-ih godina prošlog vijek, izdigla visoko iznad mraka balkanskog velikonacionalnog bezumlje da bi se, na majskom referendumu 2006 . godine, konačno vratila sebi...“

“Ne postoji u istoriji međunarodnih odnosa veći stepen uvažavanja, poštovanja i povjrenje među državama, od onog koji je Crna Gora, sa najrazvijenijim zemljama sviijeta, ostavarila kroz članstvo u NATO savezu. Postali smo dio dio zajednice slobodnih i bezbjednih zemalja...“, kazao je potpredsjednik Vlade.

Prema njegovim riječima , vrijednosti antifažizma su i danas vrijedne i aktuelne. Pažin je uvjeren da u antifažizmu leži dio odgovora na pitanja krize savremene Evrope, "koja se suočava sa novim vidovima vjerskog ekstremizma i fanatizma“.

Kako je kazao Zuvdija Hodžić, predsjednik SUBNORA, odulke donesene u „partizanskom Kolašinu, prije 75 godina, obesmislile su i poništle Podgoričku skupštinu i sve zakone, deklaracije programe i planove protiv Crne Gore i njenih građana.

"Odluke CASNO-a i ZAVNO-a Crne Gore i Boke da sami stavaramo scoju sudbinu i snosimo odgovornost za nju, utemeljile su narodnu volju da na novim osnovama gradimo Crnu Goru,. Ovjereno je to referendumom 21. maja 2006. godine, prvoj i jednoj bici dobijenoj bez ljudskih žrtava i pogibije", rekao je Hodžić.

Svečanu akdemiju , kojoj je proslavljeno i 70 godina SUBNOR- a, organizovao je taj savez , a u kulturno umjeničkom programu učestvovali su pjevačke grupe KUD „Mijat Mašković“, klapa „Alata“, glumac Đorđije Tatić i Dragan Mitov Đurović.

Povodom jubileja organizovane su izložbe "Kolašin ratna prijestonica" čiji je autor Branislav Jeknić i "Borci za mir" Jadranke Selhanović.

Đukanović: Država će imati brižljiviji odnos prema istorijskim spomenicima

„Zahvaljujući temeljima, koji su postavljeni antifažizmom, mi smo danas u prilici da njegujemo multikulturu, međuetničke i dobre odnose sa susjedima i da Crnu Goru usmjerimo ka evropskom sistemu vrijednosti",rekao je predsjednik Milo Đukanović nakon svečanoj akademije u Kolašinu.

On je, odgovarajući na pitanja novinara, najavio i brižniji odnos države prema važnim istorijskim spomenicima, kakav je i zgrada u kojoj je održano zasijedanje ZAVNO-a. Taj objekat ni juče nije posjetio niko od predstavnika države i Opštine, a svečana akademija organizovana je par stotina metara dalje.

"SUBNOR je pokrenuo inicijativu da se nadlžnost nad tim objektom premjesti iz ministarstva prosvjete u ministarstvo kulture, kako bi se mogla pokrenuti inicijativa prema Vladi da se jedan vrijedni istorijski spomenik zaštiti od propadanja i dobije odgovarajuću namjenu. Nadam se da će to pitanje dobiti bolju pažnju u narednom periodu i da ćemo i odnosom prema tom objektu pokazati da vodimo računa svim detaljima iz antifašističke tradicije Crne Gore“, rekao je Đukanović.

Bonus video: