Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) dostavila je Centru za građansko obrazovanje (CGO) zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru u Državnoj izbornoj komisiji (DIK). CGO je ranije AZLP-u podnio inicijativu za pokretanje postupka nadzora u DIK-u, zbog sumnje da službenik Skupštine Crne Gore, Vuko Perišić, čije softversko rješenje DIK koristi za provjeru potpisa, obrađuje podatke građana bez pravnog osnova, navodi se u saopštenju CGO koje potpisuje Tamara Milaš, koordinatorka programa Ljudska prava.
Milaš je kazala da zapisnik ukazuje na zabrinjavajuće nestručan pristup AZLP-a, te da nije notirana nijedna sporna činjenica niti data ijedna preporuka, već se ušlo direktno u zaštitu DIK-a što bi moralo biti i predmet interesovanja drugih nadležnih organa.
"CGO izražava osnovanu sumnju da je AZLP prekoračio ovlašćenja i doveo u pitanje zakonitost svog rada u pokušaju da ubijedi sve u nepogrješivost DIK-a u ovom slučaju, a što je daleko od činjenica. Pravilnik o načinu vršenja nadzora u oblasti zaštite ličnih podataka propisuje da je kontrolor ovlašćen da uzima izjave od odgovornog lica i drugih lica kod subjekta nadzora. Međutim, ovdje imamo do sada neviđen pristup u oblasti inspekcijskog nadzora jer je, kako to proizilazi iz Zapisnika, najveći dio „činjeničnog stanja“ utvrđen „uz kafu“ sa predsjednikom DIK-a, Aleksom Ivanovićem, i službenikom Skupštine, Vukom Perišićem, umjesto da su uzete dvije posebne službene izjave", rekla je Milaš.
Kontrolori AZLP-a konstovali su i da su Ivanović i Perišić izjavili da je greškom u zapisnik sa 116. sjednice DIK-a stavljeno da se radi o softverskom rješenju Perišića, namijenjenog za provjeru potpisa podrške izbornim listama, a da je zapravo riječ o ugovorima o djelu zaključenim sa službenicima Skupštine na osnovu Sporazuma o stručno tehničkoj saradnji između DIK-a i Skupštine.
"Ovakav amaterski pokušaj izvlačenja iz neugodne situacije trebao bi kontrolore ponukati na još detaljnije utvrđivanje činjeničnog stanja, pa možda i uzimanje izjava od svih članova DIK-a da li se radilo o ugovorima o djelu koje su oni greškom tumačili kao softversko rješenje Vuka Perišića. Umjesto toga, kontrolori su vjerovali na riječ Ivanoviću i Perišiću. Dalje, kontrolori AZLP-a tvrde da su podaci građana obrađeni zakonito. No, oni sami dalje notiraju da su ugovori o djelu sa službenicima Skupštine zaključeni 13. avgusta, nakon potvrđivanja izbornih listi a čemu je prethodila provjera potpisa. Bjelodano je da je servis provjere potpisa bio dostupan građanima i ranije, a CGO je pozvao građane da provjere da li je možda došlo do zloupotrebe njihovog potpisa još 6. avgusta. Stoga je danas jasno da je 11 službenika Skupštine tu provjeru u nekom vremenskom periodu vršilo neovlašćeno jer nijesu imali odgovarajuće ugovore u kojima bi bile regulisane njihove obaveze, uključujući i način postupanja sa ličnim podacima. Podsjećamo da Zakon o zaštiti podataka o ličnosti propisuje da ''rukovalac zbirke ličnih podataka može pojedine poslove u vezi sa obradom ličnih podataka iz svog djelokruga povjeriti obrađivaču ličnih podataka ugovorom, koji mora biti u pisanoj formi''", objasnila je Milaš.
Iz CGO tvrde da kontrolori AZLP-a nijesu utvrdili ni kako je bilo moguće da službenicima Skupštine bude dat CD sa izvodom iz biračkog spiska a da oni nemaju nikakve ugovore sa DIK-om, koji ima pravo na upotrebu ovih ličnih podataka.
"Nije jasno ni u kojem aktu se predviđa procedura za rukovanje i uništavanje tog CD-a, koja je detaljno opisana u zapisniku bez navođenja izvora, zbog čega izražavamo sumnju u vjerodostojnost ovih navoda. Konačno, odredba Zakona o izboru odbornika i poslanika u kojoj se navodi da su drugi državni organi dužni pružati stručnu i tehničku pomoć organima za sprovođenje izbora ne predstavlja automatski osnov za zaključenje ugovora o djelu i isplatu nepoznatog iznosa novca službenicima Skupštine. Ostaje nejasno i na koji način su birani ti službenici Skupština i kako je određivana njihova cijena rada, kao i da li su u istom periodu bili plaćeni i u Skupštini odnosno primali duple nadoknade."
Milaš kaže da se jedino jasnim čini da nadzor nije imao za cilj provjeru osnova za obradu ličnih podataka građana, već da se išlo u pravcu ispunjenja formalnosti.
"Tako je to ispala više prijateljska posjeta službenika AZLP-a bivšem kolegi i šefu koji je sada predsjednik DIK-a, nego kontrola zakonitosti obrade ličnih podataka građana. Pristup po kojem se različito zakon primjenjuje zavisno od subjekta je sve samo ne zakonit i stoga CGO poziva novu većinu u Skupštini da prioritetno razmotri kadrovske promjene u Savjetu AZLP-a jer se svakodnevno pojavljuju primjeri koji ukazuju na nestručnost i nesamostalnost u postupanju ovog organa", zaključila je Milaš.
Bonus video:
