Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović rekao je da ima mnogo dezinformacija u javnom prostoru i da je u Crnoj Gori lažna vijest postala dominanta.
"Velika politička borba se vodi na društvenim mrežama. Nedostaje profesionalizam, prisutna je velika tendencioznost", kazao je Abazović na konferenciji Centra za demokratsku tranziciju (CDT) "Mreža dezinformacija: ukradena demokratija".
Smatra de je veoma važno u ovom trenutku se opredijeliti, jer konflikt nije na idejnoj ravni i na ravni društvenih mreža već svakodnevno i odnosi brojne živote.
Kazao je da i danas ima situaciju da ga zatrpavaju sa informacijama ko će biti u vladi i niko ne stavlja ni upitnik, već kažu: " Je li moguće da će taj i taj biti u vladi?"
"Ako se formira 43. Vlada, a formiraće se, ovako ili onako, treba ispuniti obaveze koje se tiču smanjenja uticaja lažnih vijesti i dezinformacija i kaznena politika prema određenim medijima treba da se pojača. Ne mislim da su naši mediji predaleko od medija iz regiona kojima smo oduzeli licencu", kazao je Abazović.
Dodao je da afirmisanje fašističkih djela, jake polarizacije i nacionalizma je vrlo štetno za male sisteme poput Crne Gore koji su i dalje vrlo ranjivi.
"Svi zajedno nijesmo učinili mnogo u suzbijanju takvih aktivnosti. I Vlada je ogledalo društva i refleksija volje građana. Što znači da ako nemamo visok stepen demokratije, nemaju ga ni građani isti. Nemamo ni visok stepen tolerancije i to treba da bude motivacija da svi zajedno učinimo da se društvo mijenja na bolje”, kazao je Abazović.
Picula: Sve izraženija problematika dezinformisanja postaje sve opasnija
Poslanik Evropskog parlamenta Tonino Picula rekao je da sve izraženija problematika dezinformisanja postaje sve opasnija.
On je kazao da su dezinformacije dovele do gubitka povjerenja ne samo u medije već i u tehnologiju kreiranja politika.
Dodao je da su pojedine grupe u društvu posebno ranjive i podložne štetnim uticajima dezinformacijama, prije svega učenici i stariji građani.
“Sve izraženija problematika detinformisanja postaje sve opasnija kao prepreka u mnogim sferama života. Počevši od eksploatacije nada i strahova, senzacionalističkog pristupa tragedijama, manipulisanja podacima, redakcijama suočenih sa različitim prijetnjama, dezinformcijama kao namjernom izazivanju zabluda, doveli su do gubitka povjerenja, ne samo u medijski ambijent, nego i u tehnlogiju kreiranja politika”, istakao je Picula.
Rajzing Rajnke: Nije riječ o bezazlenim dezinformacijama, već malignim
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke kazala je da nije riječ o bezazlenim dezinformacijama, već malignim.
"Kada govorimo o ovim informacijama one su sjeme koje truju demokratuju, koje je slabe i zato je potrebno povjerenje u sistem. Crnoj Gori nije stran koncept dezinformacija i one su tu da bi se napravilo nepovjerenje. Uspjeh dezinformacija vidi se kad je društvo podijeljeno. Ovdje je veoma bitno obrazovanje", rekla je Rajzing Rajnke.
Ona je kazala da Crna Gora zaslužuje nezavisno sudstvo, ekonomski razvoj za cijelo društvo, a ne samo za one koji su bliski partijama, kao i da je važno da Vlada obrati pažnju na endemsku korupciju, koja izjeda demokratiju možda i više od dezinformacija.
“Zajedničkim radom Vlade, civilnog društva, dezinformacije će postati buka u pozadini, a ne naslov”, poručila je Rajzing Rajnke.
Seri: Delegacjja EU pomaže da se ojača kapacitet mejnstrim medija da prepoznaju dezinformacije
Zamjenik šefice Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Rikardo Seri kazao je da je uloga novinara veoma važna u društvu.
"Medijski Fond za borbu protiv dezinformacija pokušaće da popravi kapacitete mejnstrim medija da detektuju i pronađu dezinformacije, i ovaj Fond njih targetira”, kazao je Seri.
On je pozvao medije da se pridruže ovoj inicijativi i dodao da EU želi da ona bude održiva.
Kazao je da Delegacija podržava inicijativu da se medijska pismenost uvede u škole.
Rajzing Rajnke:Rusija ima mašinu za dezinformacije, biološki i hemijski program naoružanja
Rajzing Rajnke je kazala da Rusija ima mašinu za dezinformacije.
"One plivaju medijskim prostorom i cilj im je da proizvedu toliko konfuzije da ih je teško kontrolisati".
Rekla je da Rusija ima biološki i hemijski program naoružanja i da postoje dokazi za to (trovanje u Londonu) i da su lažne vijesti da je Rusija uništila biolaboratorije.
“Oni potpuno izvrću narativ i skreću pažnju sa sebe“, rekla je Rajnke.
Picula je kazao da je među najgoim dezinformacijama uoči rata u Ukrajini bilo to što je predsjednik Rusije Vladimir Putin kontinuirano govorio da neće napasti Ukrajinu.
"Narativ Kremlja je toksican jednako kao i vojna agresija", kazao je Picula.
Abazović: Nisam siguran da će Vlada donijeti paket sankcija Rusiji
Abazović je podsjetio da Vlada nije još donijela paket sankcija Rusiji i nada se da ce to učiniti danas, iako, kako je rekao, "nije siguran u to".
"Spas za Crnu Goru je da što prije bude punopravna članica EU, kao što je u ovom trenutku spas što je članica NATO", poručio je Abazović.
Poručio je da Crna Gora ne može da se bori protiv korupcije sa ovakvim sudstvom i tužilaštvom.
Kovačević: Politički akteri se javno gnušaju dezinformacija, a veoma je malo onih koji za njima ne posežu tajno
U Crnoj Gori i regionu se svi politički akteri javno gnušaju dezinformacija, a veoma je malo onih koji za njima ne posežu tajno, ocijenila je programska direktorka CDT Milica Kovačević na otvaranju konferencije.
Kovačević je ocijenila da je borba protiv dezinformacija u Crnoj Gori svedena tek na dnevnopolitičke obračune i da je lažna vijest samo zgodna etiketa za političkog protivnika, saopšteno je iz CDT.
"Strani uticaj je optužba iz koje se želi kreirati neka politički korisna afera. Mi nemamo ni strategije, ni zakone, ni institucije koje štite društvo od pogubnog uticaja dezinformacija. Nemamo ni osnovno razumijevanje o tome da se demokratski procesi moraju štititi, i to ne nužno kroz ograničenja i represiju, već prije svega kroz podršku novinarstvu koje djeluje u javnom interesu", kazala je Kovačević.
Nemamo, kako je dodala, ni institucije za borbu protiv dezinformacija, ali, kako navodi, imamo rasprostranjenu mrežu dezinformacija povezanu i sa globalnim i sa lokalnim političkim akterima.
"Tu u Crnoj Gori imamo svjetski poznate i lokalno aktivne ekstremiste koji neometano obavljaju svoj posao, između ostalog i onaj veoma bitan – destabilizaciju prilika kroz širenje laži. O dezinformacijama i stranim uticajima ne raspravlja naša Skupština, nije prihvatila naš predlog za osnivanje posebnog Odbora koji bi se bavio ovim temama", kazala je Kovačević.
"Nenadležna je i Vlada Crne Gore, iako nam je prije godinu obećala konkretne akcije. Ali primjer pokušaja eskiviranja sankcija Rusiji nam jasno govori da oni u tome nikad i nijesu bili iskreni. Njihova se politika svodi na nemanje stava", dodala je ona.
Institucije su, dodaje, pasivne.
"Ili im Vlada nije dala signal da krenu u akciju. Akcije nema ali svi imaju veoma jake izgovore. Borbom protiv dezinformacija se bavi mala skupina aktivista i novinara u svim medijima i entuzijasta", naglasila je ona.
Faktčekeri i profesionalni novinari, kako ističe, i ovdje kao i u cijelom regionu, postaju meta prijetnji, napada, i tužbi.
"Nema gotovo jedne članice naše regionalne mreže za provjeru činjenica SeeCheck, koja nije doživjela manju ili veću vrstu pritiska", kazala je Kovačević.
"Mediji koji djeluju u javnom interesu nepravedno završavaju u košu pod nazivom "svi su oni isti". Jer to je ispunjenje vrhunskog cilja dezinformatora. Urušiti povjerenje, uvjeriti građane da svi lažu. Jer ako ništa nije istinito sve je dozvoljeno", dodala je.
Istakla je da se današnjom konferencijom najavljuje i početak procesa stvaranja uslova za ustanovljenje fonda za borbu protiv dezinformacija, čiji će korisnici biti mediji.
"To radimo uz podršku Evropske unije, a u saradnji sa onim medijima koji poštuju standarde transparentnosti, vjerodostojnosti, etičnosti i žele poboljšati svoje kapacitete za prepoznavanje dezinformacija i pridružiti se aktivno ovoj borbi u interesu građana", rekla je Kovačević.
CDT je, kako kaže, od prethodne Vlade čuo riječi podrške za ovu inicijativu, ali se ona još nije ostvarila.
"Pa od nove Vlade Crne Gore očekujemo aktivnu podršku i rezultat. Zato vrlo brzo očekujte naš poziv medijskoj zajednici da zajedno stvaramo principe na kojima će se ovaj proces voditi, da zajedno, kreiramo pravila za jačanje provjere činjenica u našem novinarstvu. Vlada ne treba biti dio ovog procesa ali na njegovom kraju mora biti podrška i omogućiti sredstva za ovaj razvoj", zaključila je Kovačević.
Konferencija je organizovana uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju (BTD).
Bonus video:
