Improvizacije na ivici kršenja Ustava

Duboka institucionalna i politička kriza dodatno je produbljena juče najavom partija stare parlamentarne većine da neće podržati predlog predsjednika države Mila Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini, što bi automatski značilo raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.

Đukanović je juče, dan po isteku ustavnog roka da predloži mandatara, objavio da “nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu koja bi ponudila rješenja veoma teških problema na finansijskom, ekonomskom, pravnom, institucionalnom i političkom planu”.

Predložio je skraćenje mandata Skupštini, navodeći da je “to najoptimalnije rješenje u datoj političkoj situacji, i da je u najboljem interesu svih građana Crne Gore, jer se time otvara mogućnost organizovanja prijevremenih parlamentarnih izbora u što krađem roku, što će omogućiti izbor Vlade koja će djelovati u punom kapacitetu”.

Iako je dio partija postavgustovske većine sinoć neposredno nakon kandidovanja Miodraga Lekića (Demos) za mandatara nastavio sa međusobnim optužbama uvjeravajući javnost da nisu spremni na saradnju u javnom interesu, a prethodno se većina njih zalagala i za vanredne parlamentarne izbore, juče su odbili Đukanovićev predlog.

Odluka o skraćenju mandata Skupštini donosi se većinom glasova svih poslanika - ukupno 41 glas.

Predsjednika države optužili su za opstrukciju predlaganja mandatara i kršenja Ustava, svojevrsni državni udar, tvrdeći da sada svi potpisima stoje iza Lekića iako je rok za dostavljenje tih informacija Đukanoviću istekao dan ranije. Najavili su i da će razmotriti mogućnost kontramjere - da predsjednica Skupštine Danijela Đurović (Socijalistička narodna partija) raspiše prijevremene predsjedničke izbore iako Đukanoviću mandat ističe u maju naredne godine.

Sjednica Skupštine na kojoj će se raspravljati o skraćenju mandata očekuje se 30. septembra, rekao je juče šef Kluba poslanika GP URA Miloš Konatar.

Ni nove Vlade ni izbora

Ugledni advokat Veselin Radulović kaže da u slučaju da skupštinska većina ne podrži predsjednika države, kao što su najavili, nastaje još jedna pravna praznina:

”Podrazumijeva se da ako ne postoji dogovor oko formiranja Vlade i oko mandatara, logično bi bilo da tada Skupština donese odluku o skraćenju mandata. Međutim, naši političari ne rade uvijek ili veoma često ne rade ono što je logično, često ne rade ni ono što je u skladu sa Ustavom i zakonom, i od njih se uvijek može očekivati neka vrsta improvizacije koja je ili na granici kršenja Ustava ili čak i prelazi tu granicu”, rekao je Radulović u izjavi “Vijestima”.

Poslanik i portparol Đukanovićevog DPS-a Miloš Nikolić ocijenio je juče da bi država mogla doći u nezavidnu situaciju, odnosno da će se produbiti politička kriza.

”Država se može naći u neobičnoj situaciji - bez vlade, bez mandatara a da nema ni većine za skraćenje mandata Skupštini,” rekao je on novinarima.

Izvor “Vijesti” rekao je da su se juče u starom parlamentarnom savezu čuli predlozi da skupštinska većina i bez Đukanovićeve inicijative, izglasa izbor nove vlade Miodraga Lekića. O tome juče međutim niko nije zvanično govorio u brojnim partijskim saopštenjima i na pres konferencijama.

Veselin Radulović kaže da su se prema njegovom mišljenju partije stare većine neodgovorno ponijele prema pitanju mandatara, kao i prema nizu drugih pitanja i da su sada ostavile dosta veliki manevrski prostor predsjedniku.

Za razliku od njih, kaže on, Đukanović je do sada generalno postupao u skladu sa ustavnim ovlašćenjima. U Ustavu piše da predsjednik nakon konsultacija sa partijama, predlaže mandata 30 dana po konstituisanju Skupštine - u ovom slučaju rok se računa od smjene Vlade Dritana Abazovića 19. avgusta.

Na pitanje da li predsjednik države može raspisati izbore i bez skraćenja mandata Skupštini, Radulović je rekao da je to pravno nemoguće.

”Vanredni parlamentarni izbori, shodno odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika, raspisuju se u slučaju skraćenja mandata Skupštine ili u slučaju raspuštanja Skupštine. Mi u ovom slučaju možemo samo govoriti o prvoj varijanti, da se Skupštini skrati mandat - bilo odlukom samih poslanika ili na drugi način, da se Vlada ne izabere u propisanom roku pa da onda po sili Ustava Skupštini bude skraćen mandat”.

Demantuju, a potvrđuju navode Đukanovića

Iako su objavu Đukanovića o potrebi skraćenja mandata poslanicima dočekali “na nož”, partijski zvaničnici starog saziva su istovremeno saopštenjima i izjavama to potvrđivali da nisu spremni na saradnju.

Svakodnevna saopštenja puna međusobnih optužbi, nastavljena su i dok se očekivalo da predsjednik države da mandat Lekiću. Poslije objave u ponedjeljak uveče da lidera Demosa svi verbalno podržavaju, poslanik Demokrata Danilo Šaranović oglasio se saopštenjem. On je optužio Abazovića za ucjenu jer se, kako je tvrdio, naknadno sjetio da traži Ministarstvo vanjskih poslova.

“E neće moći, Crna Gora neće biti talac ucijena Abazovića”, naveo je on.

Nakon Đukanovićevog jučerašnjeg obraćanja javnosti o potrebi prijevremenih izbora, odmah se oglasio i Pokret za promjene optužujući takođe Abazovića da je isključivi krivac, kako se navodi u saopštenju, što Lekić nije dobio mandat jer URA i SNP nisu potpisali inicijativu. Ubrzo mu se pridružila URA, tvrdeći da su “Demokrate rušenjem 43. Vlade vratili mehanizam odlučivanja o daljim političkim procesima u državi u ruke Milu Đukanoviću, na šta je URA na vrijeme upozoravala, a što je danas došlo na naplatu”.

”Ispostavlja se da su Demokrate na ovaj način željeli samo opstrukciju, zaslijepljeni patološkom mržnjom prema URI i njenom lideru Dritanu Abazoviću,” naveli su iz GP URA.

Iz tog pokreta je saopšteno i da je Đukanović ovim činom pokazao nedemokratski karakter, samovolju i autokratski manir jer Ustavom i zakonima nije predviđeno da se za imenovanje mandatara Vlade potpisi moraju skupiti.

Dio partija, koje su na loklanim nivou u savezu sa DPS, javno je juče podržao odluku Đukanovića da traži skraćenje mandata parlamentu.

Nisu došli, ni poslali potpise, pa nije ista situacija

U obrazloženju zahtjeva za skraćenja mandata Đukanović je naveo da nakon obavljenih konsultacija o mandataru za sastav vlade nije “stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira Vladu koja bi ponudila rješenja veoma teških problema na finansijskom, ekonomskom, pravnom, institucionalnom, političkom planu i posebno na bezbjednosnom, imajući u vidu aktuelnu krizu u Evropi izazvanu agresijom Rusije na Ukrajinu, koja ima nesumnjive implikacije na bezbjednost Zapadnog Balkana”.

On je podsjetio da se pozivu na konsultacije nijesu odazvali predstavnici DF-a, Demokrata, SNP-a i GP URA.

”Javnost je od strane pojedinih predstavnika partija koji su učestvovali u konstituisanju tog predloga obaviještena da je on dobio same verbalnu podršku, i da potpise podrške nijesu dali poslanici URA, SNP i CIVIS. Podsjećam da su prilikom određivanja mandatara za sastav 42. Vlade (Zdravko Krivokapić) predstavnici tri pobjednicke koalicije (“Za budućnost Crne Gore, “Mir je naša naeija” i “Crno na bijelo”) učestvovali u konsultativnom procesu i priložili potpise podrške vedne od 41 poslanika. Takođe, prilikom određivanja mandatara za sastav 43. Vlade (Dritan Abazović) politički lideri većne od 46 poslanika su učestvovali na konsultacijama kod predsjednika države i nedvosmisleno najavili podršku izboru Vlade. Jedino ovog puta lideri koalicije koji tvrde da imaju većinu nijesu se odazvali na konsultacije. Nijesu prilozili ni potpise većine poslanika, a pozivaju se na prethodno iskustvo koje je sasvim drugačije”, naveo je Đukanović u obrazloženju.

Mandić: Da Đukanovića udaljimo od donošenja štetnih odluka

Predsjednik Nove srpske demokratije i jedan od lidera od DF-a Andrija Mandić je kazao da je juče kolegama na sastanku predložio, u ime Demokratskog fronta, da predsjednica parlamenta Danijela Đurović što prije raspiše predsjedničke izbore u skladu sa Ustavom.

”Kako bi tako neogovorno lice kao što je predsjednik Milo Đukanović mogli da udaljimo od donošenja štetnih odluka, poput ove štetne odluke da predloži Skupštini skraćenje mandata kada u Skupštini postoji jasna većina. To će biti jedna od tema naših razgovora, osim ove teme kako da se sastavi Vlada i koji će program da ima ta Vlada”, rekao je Mandić.

Istakao je da se kolege na sastanku nisu izjasnile i da će to biti tema njihovih novih razgovora.

Podrška za Lekića juče poslata Đukanoviću

Poslanici bivše parlamentarne većine uputili su juče dopis predsjedniku Crne Gore sa 41 potpisom oko mandatara za sastav nove Vlade Crne Gore, saopšteno je iz Demokratskog fronta.

”Obavještavamo vas da su poslanici parlamentarne većine, pobjednika izbora 2022. postigli politički dogovor da mandatar za sastav nove Vlade bude Miodrag Lekić. Ovim su se stekli uslovi da u skladu sa Ustavom, mandat za sastav sljedeće Vlade povjerite Miodragu Lekiću”, navodi se u zajedničkom dopisu parlamentarne većine, prenosi DF.

Predlog da Lekić bude mandatar prethodno nisu potpisali svi poslanici koalicija pobjednica od 30. avgusta, već je postignuta usmena saglasnost o podršci 41-og poslanika. GP URA je potpise uslovljavala kompletnim dogovorom o podjeli resora u budućoj vladi.

Đukanović je po Ustavu do 19. septembra trebalo da predloži mandatara.

Knežević zove i SDT da reaguje, tvrdi da je Đukanović pokušao državni udar

Mandić je juče kazao da “manjina ne može pobijediti većinu” koliko god misli da je lukava i prevejana i da može da potcijeni razum onih koji su većina u državi.

”To narod ne dozvoljava. Mi smo dostojni predstavnici te narodne većine i to im nećemo dopustiti”, rekao je.

Predsjednik Demokratske naodne partije Milan Knežević je kazao da je Đukanović “potvrdio da je remetilački faktor i da državu gura u tenzije”.

On je rekao da DF razgolićuje diktatora i pozvao Specijalno državno tužilaštvo da provjeri da li ima ovdje zloupotrebe službenog položaja ili stvaranja kriminalne organizacije “jer je Đukanović pokušao državni udar”.

Rekao je i da nije postojala nikakva obaveza da se Đukanoviću dostavljaju bilo kakvi potpisi, jer je on bez ikakvih potpisa dobijao mandate od Filipa Vujanovića, kao što su mandate od njega dobijali Duško Marković i Igor Lukšić.

“Građani umorni od neuspješnih pokušaja”

Predsjednik Socijademokrata Damir Šehović kazao je da je predlog predsjednika Crne Gore odgovoran i da bi sve ostalo bilo igranje sa sudbinom građana. “ Izbori su jedino, ali i najpravednije rješenje, za izlazak iz najveće političke krize u kojoj se Crna Gora našla, zahvaljujući nesposobnoj vlasti u protekle dvije godine”, napisao je Šehović na Tviteru.

Generalni sekretar SDP Ivan Vujović je kazao da je ta partija odmah nakon pada Vlade saopštila jasan stav da je održavanje vanrednih parlamentarnih izbora najbolji i optimalan demokratski put za rješavanje političke krize.

“...U ovakvim situacijama najpoštenije i najlegitimnije vratiti mandat građanima koji su jedini mjerodavni da svojim slobodnim izborom determinišu u kom pravcu Crna Gora treba da ide”, rekao je “Vijestima” Vujović.

On je istakao da vjeruje da su građani i ukupna javnost umorni od neuspješnih pokušaja da se kroz dvije vlade artikuliše stabilna i ozbiljna državna politika, a “posebno im je dosta jalovih i neozbiljnih pokušaja takozvane stare većine da postigne dogovor u atmosferi potpunog međusobnog nepovjerenja, pijačne trgovine funkcijama i salvama najtežih međusobnih optužbi”.

Generalni sekretar DPS-a Aleksandar Bogdanović ocijenio je da “ imamo pokušaj rušenja ustavnog poretka - tako što se traži mandatar mimo predviđenog roka”.

”Naravno da je u pitanju potpuni nonsens, kao očajnički pokušaj luzera da zamažu oči javnosti i navodno predstave kako među njima ipak postoji kohezioni faktor. Kasno su se sjetili - skoro čitava 24 sata po isteku roka. A prije toga - dane su trošili govoreći o “većini”, a priželjkujući da je ne bude. Danas već govore o “parlamentarnoj većini”, i sami svjesni da su - promjenljiva većina. Kome to nije jasno, neka se samo sjeti kako je ta “većina” funkcionisala od 2020. godine do danas”, navodi on u saopšenju.