INTERVJU Kordić: Đukanović ne može raspuštati parlament kad mu se ćefne

Kordić kazala da Ustav ne dozvoljava da se Skupštini skrati mandat jednostranom izjavom volje predsjednika. "Izbor sudija Ustavnog suda je komplikovan proces od kojeg zavisi kako će država izgledati narednih 12 godina"

61780 pregleda 62 komentar(a)
Predsjednik države krši svoje ustavne obaveze i čak nastoji da uzurpira ovlašćenja parlamenta: Kordić, Foto: BORIS PEJOVIC
Predsjednik države krši svoje ustavne obaveze i čak nastoji da uzurpira ovlašćenja parlamenta: Kordić, Foto: BORIS PEJOVIC

Predsjednik države Milo Đukanović ne može svojevoljno, kad mu se to sviđa, da raspusti parlament i svaki takav pokušaj, bez saglasnosti same Skupštine, konstituisao bi udar na ustavni i pravni poredak države, ocijenila je poslanica Demokratskog fronta i predsjednica skupštinskog Ustavnog odbora Simonida Kordić.

Ona je u intervjuu “Vijestima” rekla da predsjednik države krši ustavne obaveze i čak nastoji da uzurpira ovlašćenja parlamenta.

”Izlaz iz ove situacije je jasan: vraćanje prije svega predsjednika Crne Gore u okvire koje Ustav propisuje i postupanje u skladu s pravnim poretkom. Ukoliko do toga ne dođe, Skupština ima obavezu da ispuni svoje ustavne obaveze i smijeni predsjednika zbog kršenja Ustava”, kazala je Kordić.

Đukanović je odbio da mandat za sastav vlade na predlog 41 poslanika da Miodragu Lekiću (Demos) i umjesto toga je podnio zahtjev za skraćenje mandata Skupštini. Stara parlamentarna većina na to je odgovorila predlogom za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, ali konačnu odluku o tome može donijeti samo Ustavni sud, koji je trenutno bez kvoruma za rad. Đukanović je nagovijestio i da bi mogao da donese ukaz o raspuštanju Skupštine, u slučaju da se odbije njegov predlog za skraćenje mandata.

Da li Vas zabrinjava produbljivanje institucionalne i političke krize u državi i kako vidite njeno razrješenje?

Veoma me zabrinjava sadašnje stanje u državi, posebno činjenica da se uprkos postojanju jasne parlamentarne većine vezane za izbor izvršne vlasti ometa imenovanje mandatara, čime se urušava ustavni poredak i ugrožava operativno i pravno funkcionisanje države. U takvom stanju političke nestabilnosti i pravne nesigurnosti, svi ostali procesi su poljuljani. Stvar je utoliko gora što predsjednik države krši svoje ustavne obaveze i čak nastoji da uzurpira ovlašćenja parlamenta.

Kako će vaša partija i DF reagovati u slučaju da Đukanović ukazom raspusti Skupštinu i raspiše prijevremene parlamentarne izbore?

Po pitanju raspuštanja parlamenta Ustav je veoma jasan. Skupštinu može raspustiti ona sama ili Vlada, ako Skupština ne funkcioniše. Predsjednik jedino može da predloži parlamentu da sam sebe raspusti, pa da tek na osnovu odluke Skupštine o raspuštanju donese ukaz kojim to konstatuje. Na isti način on ukazom proglašava zakone, koje, naravno može da usvoji jedino Skupština, a nikako ih ne može donijeti predsjednik sam. Dakle, nema govora o tome da predsjednik može svojevoljno, kad mu se to sviđa, da raspusti parlament. Najveću ustavnu i političku snagu u našem sistemu ima upravo parlament, koji se i smatra “majkom svih vlasti” u jednom demokratskom poretku. Skupština je ta koja bira i Vladu i sudije Ustavnog suda i članove Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta, itd. Iz parlamenta u potpunosti ili djelimično proističe i izvršna i sudska vlast. Parlament ima ovlašćenje i obavezu da kontroliše ostale grane vlasti i bude garant demokratskog odlučivanja. Jasno je da Ustav koji je dao sva ta ovlašćenja parlamentu, ne dozvoljava da on može biti raspušten jednostranom izjavom volje predsjednika, čija su ustavna ovlašćenja mahom protokolarne prirode. Svaki pokušaj raspuštanja parlamenta ukazom, bez saglasnosti same Skupštine, konstituisao bi udar na ustavni i pravni poredak države.

Kordić
Kordićfoto: Luka Zeković

Kako će biti spovedena procedura razrješenja predsjednika države ako nema Ustavnog suda?

Vjerujem da će se predsjednik vratiti u ustavne okvire i odustati od pokušaja da protivustavnim potezima uruši i ono što je preostalo od državnih institucija. Ukoliko do toga ne dođe, Skupština će biti obavezna da iskoristi svoja ustavna ovlašćenja i zaštiti državu od uzurpacije vlasti.

Da li kao predsjednica Ustavnog odbora osjećate odgovornost što je Ustavni sud trenutno blokiran?

Teško je dati bilo kakav utemeljen i objektivan prigovor radu Ustavnog odbora. Odbor je savjesno, efikasno i blagovremeno sproveo sve zakonske procedure. Održali smo 28 sjednica i preko 50 zasjedanja, tj. saslušanja kandidata. Da bi bio izabran makar jedan sudija, za njega mora da glasa najmanje 54 poslanika. Kad bi Ustav i Zakon dozvoljavali da se sudije biraju samo jednim glasom, do sada bi sigurno bili izabrani, ali složićete se da takvo rješenje nikako ne bi bilo dobro. Ovo je komplikovan proces od čijeg ishoda u velikoj mjeri zavisi kako će ova država izgledati narednih 12 godina, koliko traje sudijski mandat u Ustavnom sudu.

Sa jedne od sjednica Ustavnog odbora
Sa jedne od sjednica Ustavnog odborafoto: Skupština Crne Gore/Igor Šljivančanin

Na konsultativnim saslušanjima stekao se utisak da imate kvalitetne kandidate. Hoće li dobiti podršku ili će i oni proći kao kandidati za Sudski savjet?

U Sudski savjet izabran je jedan kandidat uz podršku i Demokratskog fronta. Za sudije Ustavnog suda prijavilo se 19 kandidata od kojih je potrebno izabrati četiri. Uvjerena sam da među prijavljenim kandidatima ima dovoljno osoba s profesionalnim referencama i ličnim autoritetom i integritetom koji ih kvalifikuju za jednu od najviših i najodgovornijih državnih funkcija. Nadam se da će i dvije trećine poslanika prepoznati te kvalitete i podržati izbor sudija, te time omogućiti punopravno i efikasno funkcionisanje Ustavnog suda.

Zbog čega DF nije podržao izbor članova Sudskog savjeta? Zbog čega su vam advokat Dragan Šoć ili profesor s iskustvom sudije Evropskog suda Nebojša Vučinić bili loš izbor?

DF je podržao izbor profesora Koraća za člana Sudskog savjeta i tako smo omogućili da jedan član bude izabran više nego dvotrećinskom većinom. Što se tiče ostalih kandidata, njihov izbor nije zavisio od Demokratskog fronta. Oni su na prethodnom glasanju imali tropetinsku podršku, što bi bilo dovoljno da u ponovljenom glasanju budu izabrani. Neki od političkih subjekata koji su podržali ostale kandidate u prvom glasanju, ovoga puta su im uskratili podršku iz njima poznatih razloge, te je tako, za sada u Sudski savjet izabran jedan član kojeg bira Skupština i kojeg je podržao i DF.

Jeste li odlučili kako će DF izlaći na lokalne izbore u Podgorici i u ostalim opštinama? Vaš lider Andrija Mandić je nedavno ponovo govorio o širokoj koaliciji, a ima informacija da dio članstva preferira da i vaše partije (članice DF) nastupaju samostalno.

Mi smo zaista zagovornici široke koalicije koja okuplja sve političke partije čiji je cilj demokratizacija društva i eliminisanje svih stega koje je bivši režim instalirao i koje su urušile državu. Kako dio partija s tog fona ne želi da bude dio tako široke organizacije, mi ćemo svakako na izbore izaći sa svim političkim subjektima koji dijele slična načela s DF-om i koji smatraju da je, posebno u ovom političkom trenutku, ukrupnjavanje u izbornom procesu korisno za ostvarivanje interesa većine građana.

Poslanik DF-a je u Skupštini rekao da očekujete pobjedu u Podgorici i Zeti, bez obzira što je zakon promijenjen kako bi DPS imao veće šanse. Na čemu se bazira taj optimizam, na istraživanjima ili na osnovu kontakta s građanima?

Do sada se pokazalo da su naše procjene ishoda izbora bile veoma precizne. Mi smo, kao što znate pobijedili 2020. godine, kao i 2016, kada je stvorena dimna zavjesa lažnog državnog udara da bi ta, realna izborna pobjeda bila de facto oteta. Nema sumnje da ćemo i na predstojećim izborima odnijeti pobjedu, pitanje je jedino njene ubjedljivosti. Vjerujem da bi ta pobjeda bila daleko snažnija, ako bi se na jedinstvenoj listi našle sve političke grupacije suprotstavljene DPS-u, no i ako do toga ne dođe nema dileme da će DPS izgubiti i ove izbore, kao što je je izgubio i u Nikšiću, Mojkovcu, Beranama...

Očekuje da se što prije riješi kriza izvršne vlasti

Da li bi parlamentarni dijalog bio rješenje i zašto ga nema? Da li je to znak slabosti u trenuku kad se zahuktava predizborna kampanja za lokalne izbore?

Parlamentarni dijalog je ključan za stabilno funkcionisanje države. Očekujem da se što prije riješi kriza izvršne vlasti i izabere nova Vlada koja će imati nedvosmislenu podršku parlamentarne većine. Time će se otkloniti ozbiljan problem nefukcionalne izvršne vlasti od koje zavisi dnevni život države i otvoriti prostor za autentičan dijalog u parlamentu koji treba da ukloni prepreke ispunjavanju svih obaveza u vezi s izborom sudskih organa i vladavinu prava.

Poslanici pažljivo razmatraju rebalans budžeta

Da li ste u Klubu poslanika razmatrali predlog rebalansa budžeta, hoćete li ga podržati?

To je veoma obiman dokument koji naši poslanici pažljivo proučavaju. Budžetska pitanja mogu djelovati manje važno u ovim turbulentnim vremenima, no ne smije se izgubiti iz vida da je budžet ključni operativni dokument od kojeg zavisi funkcionisanje države i procjena finansijske uspješnosti dosadašnjeg rada. Sve eventualne sporne tačke biće elaborirane na odborima i u plenumu.

Bonus video: