HRA, CGO i Anima: Konjević i Krivokapić da saopšte pravni osnov za postavljanje spomen-obilježja u Morinju

"Naše organizacije decenijama rade na pitanjima suočavanja sa prošlošću, i u tom kontekstu cijenimo značajnim postavljanje spomen obilježja na mjesta na kojima su počinjeni zločini. Tim prije nam je važno da takvi akti budu u skladu sa crnogorskim pravnim okvirom"

22107 pregleda 14 komentar(a)
Sa postavljanja spomen-obilježja u Morinju, Foto: Gov.me/Saša Matić
Sa postavljanja spomen-obilježja u Morinju, Foto: Gov.me/Saša Matić

Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) apelovali su na ministre odbrane Raška Konjevića i vanjskih poslova Ranka Krivokapića da javnost obavijeste o pravnom osnovu za postavljanje spomen-obilježja u Morinju, a imajući u vidu javna osporavanja i kako bi se razjašnjenjem tog pitanja doprinijelo naporima za uspostavljanje, a ne osporavanje kulture sjećanja.

"Naše organizacije decenijama rade na pitanjima suočavanja sa prošlošću, i u tom kontekstu cijenimo značajnim postavljanje spomen obilježja na mjesta na kojima su počinjeni zločini. Tim prije nam je važno da takvi akti budu u skladu sa crnogorskim pravnim okvirom. Stoga, očekujemo da javnost obavijestite o zakonskom osnovu za postavljanje spomen-ploče", piše u dopisu poslatom Ministarstvu odbrane i Ministarstvu vanjskih poslova.

ANIMA, HRA i CGO su podsjetili i da su se, u cilju postavljanja spomen-obilježja na mjestu nekadašnjeg vojnog logora JNA u Morinju, obraćali nadležnima u opštini Kotor, u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima.

"Naime, tokom 2019. godine, ANIMA je tadašnjem opštinskom rukovodstvu dostavila Inicijativu za podizanje spomen obilježja na mjestu na kome je JNA u Morinju organizovala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao logor Morinj, u kojem su u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe sa područja Dubrovnika od 3.10.1991. do 18.8.1992. godine. S inicijativom su upoznali i predsjednika Crne Gore, tadašnjeg predsjednika Vlade, predsjednika Skupštine, ministre pravde i odbrane, kao i Generalni konzulat Republike Hrvatske u Crnoj Gori. Predsjednik države je u odgovoru uputio Animu na opštinu Kotor, a iz opštine je tada od Anime zatraženo da, u svojstvu nekoga ko sam namjerava da podigne spomenik, ispuni niz uslova. Zatim su HRA, ANIMA i CGO ponovo u septembru 2021. godine zajednički ponovile zahtjev nadležnima u opštini Kotor apelujući na njih da se sami, u javnom interesu i u skladu s pomenutim Zakonom, potrude oko podizanja spomen-obilježja. Na ovaj zahtjev ni od predsjednika opštine, Vladimira Jokića, ni od sekretarke Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Tatjane Kriještorac, ni predsjednice Skupštine opštine Kotor, Maje Mršulje, nikada nije stigao odgovor", navodi se u zajedničkom saopštenju ANIMA, HRA i CGO.

Ističu i da ohrabruje javno iznešeni stav Jokića da podržava inicijativu za podizanjem spomen-obilježja na tom mjestu u skladu s pravosnažno utvrđenim činjenicama iz sudske presude.

"Podsjećamo, 2013. godine je Viši sud u Podgorici utvrdio odgovornost četiri osobe za ratne zločine nad zatvorenicima u Morinju, a 2014. je Apelacioni sud Crne Gore potvrdio i učinio pravosnažnom. Presudom je utvrđeno da su u Sabirnom centru Morinj zatvorenici bili izloženi fizičkom zlostavljanju, kao i da je tamo vladala atmosfera terora i straha za goli život kome su oštećeni bili neprestano izloženi", navodi se u saopštenju.

Bonus video: