Arapske milijarde ne idu s evropskim putem: Sagovornici "Vijesti" o mogućem kršenju propisa EU zbog sporazuma s UAE

Ako Skupština ponovo potvrdi sporazum s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), kojim je predviđena “najveća investicija u istoriji države”, Vlada neće moći da ga primjenjuje u praksi a da ne krši zakone i pravila Evropske unije (EU) čija Crna Gora članica želi da postane, a uz to država rizikuje i da u pregovorima s tom zajednicom ne zatvori poglavlje o javnim nabavkama.

To proizilazi iz ocjena sagovornika “Vijesti”, koji su komentarisali jučerašnji odgovor evropske komesarke za proširenje Marte Kos na zahtjev šefa države Jakova Milatovića za njeno mišljenje o usklađenosti sporazuma s Emiratima s pravnom tekovinom i pravilima EU.

Kos je u dopisu navela da bi nepravilna primjena i tumačenje nekih odredbi sporazuma mogli dovesti do kršenja evropskih propisa u oblasti javnih nabavki, te diskriminacije evropskih i crnogorskih kompanija u korist potencijalnih investitore iz UAE.

Sporazumom je predviđeno da vlada te zemlje predlaže i garantuje za privatne investitore da sarađuju sa crnogorskom vladom na implementaciji dva turistička projekta na sjeveru i jugu države, uz pisanu saglasnost izvršne vlasti u Podgorici.

Iako mišljenje Kos nije bio dobio, Milatović je 29. aprila vratio Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, dok je ukaz o proglašenju manje spornog Sporazuma o ekonomskoj saradnji s UAE potpisao.

Bajramspahić: Diplomatski šah-mat Vladi

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić rekla je “Vijestima” da je odgovor Kos diplomatski šah-mat Vladi. Najkraće se, kaže, može reći da je stav Evropske komisije - “sporazum ne smeta, ali ga ne smijete implementirati tako kako ste napisali”, čime je, dodaje, Vlada pošteđena oštre kritike, “ali je dovedena u bezizlaznu situaciju”.

“U mišljenju doslovce piše da je direktna pogodba u sukobu s evropskim principima javnih nabavki, prije svega principima nediskriminacije, reciprociteta, jednakog tretmana za EU i crnogorske kompanije, te transparentnosti. EU ne podržava da evropske i crnogorske kompanije budu u nepovoljnijem položaju, a da one iz UAE imaju povlašćen, preferencijalni status. Ovo je potpuno razuman i očekivan stav na koji je Vlada upozorena”, navodi Bajramspahić.

Sagovornica kaže da je Unija pažljivim izborom riječi uspjela da zadrži konstruktivan odnos i da nije potpuno zalupila vrata za Crnu Goru, ostavljajući državi “slamku spasa”, a imajući u vidu da već šest mjeseci nije bilo pomaka u pregovorima s tom zajednicom.

“Odgovornost je sada na Vladi, da pokaže da li joj je integracija u EU prioritet ili ne. Imajući u vidu da naša država ima šansu da u junu zatvori pregovaračko Poglavlje 5 - Javne nabavke, da je to jedino poglavlje koje se analizira, da nam je napredak već usporen i razvodnjen, Vladini koraci u vezi sa sporazumom će se pratiti još pomnije nego obično”, podvlači Bajramspahić.

Ona navodi da izvještaj Evropske komisije o ispunjenosti završnih mjerila za Poglavlje 5 još nije sačinjen, pa da samim tim ni Nacrt zajedničke pozicije EU za to poglavlje nije upućen COELA (Radna grupa Savjeta EU) na razmatranje. Ako se tome, kaže, doda da pojedine članice EU moraju ispoštovati interne parlamentarne procedure u procesu odlučivanja o zatvaranju poglavlja, sve, prema njenim riječima, upućuje na zaključak da Crna Gora ponovo ulazi u trku s vremenom i bespotrebnu neizvjesnost oko toga da li će uspjeti da zatvori “javne nabavke” u junu.

“U tako osjetljivom trenutku, Vlada Crne Gore nažalost više odmaže, nego što pomaže da ishod bude pozitivan”, konstatuje Bajramspahić.

Skupština je u noći između 22. i 23. aprila potvrdila dva sporazuma vlada Crne Gore i UAE. Te dokumente potpisao je 28. marta u Dubaiju premijer Milojko Spajić, nakon čega ih je poslao u skupštinsku proceduru u formi predloga zakona.

Prethodno je čelnicima Ulcinja i tamošnjih lokalnih partija predstavio namjeru arapskog milijardera Mohameda Alabara da navodno uloži 35 milijardi eura u izgradnju turističkog kompleksa u toj opštini i da zakupi cijelu ulcinjsku Veliku plažu na 99 godina.

Dio javnosti, stranaka i nevladinog sektora tvrdi da su sporazumi suprotni državnim interesima u više oblasti i da ugrožavaju put Crne Gore ka EU. Protiv sporazuma protestovali su ulcinjska vlast, dio civilnog sektora, kao i neke albanske partije iz državne vlasti.

Marić: Sporazum štiti investitora

Pravnik Boris Marić ocijenio je da sporazum kojim su predviđene investicije u postojećem obliku apsolutno štiti investitora i da država iz tog dokumenta isključuje svoje zakonodavstvo, koje se decenijama usklađuje s pravnom tekovinom EU. Tvrdi da se sporazumom ne obezbjeđuje ravnopravnost na tržištu, već da se ona narušava, te da je to “izuzetno sporno”.

Prema njegovim riječima, drugi nivo problematike u tom smislu je pitanje suvereniteta, koje po Ustavu pripada građanima Crne Gore.

“Kad suspendujete dio pravnog sadržaja, određeni dio normi koje su važeće jednako po Ustavu, iako smo mi pred Ustavom i zakonom svi jednaki, vi na taj način narušavate i jednim dijelom taj dio suvereniteta nama kao građanima i državljanima Crne Gore”, kazao je Marić “Vijestima”.

On je rekao da je treći problematičan momenat, koji je, tvrdi, najnepovoljniji za državu, to što se Vladi UAE prepušta da ona donosi odluke u dijelu biranja investitora.

“Strašna je nesrazmjera između obaveza koje Vlada Crne Gore preuzima i prava koja ima u odnosu na to. Ona daje saglasnost na eventualni izbor investitora Vladi UAE, to je malo prava u odnosu na sve one obaveze koje se preuzimaju, a to je da im date povlašćeni status, da ih oslobodite tenderskih procedura, da im uradite infrastrukturu, znači da uložite naš novac, onih koji su vlasnici budžeta, odnosno suvereniteta, to je sve povezano u pravno-ekonomskom sistemu jedne države”, podvukao je Marić.

Sagovornik ukazuje da bi, nakon odgovora Kos, bilo najpristojnije da se zastane s potvrđivanjem sporazuma, te da se detaljno razmisli o sadržini dokumenta.

“... Ali i o njegovim perspektivama i posljedicama u odnosu na eventualno učvršćivanje. Ali, kažem, on bi, kad bi se usvojio, morao da pretrpi ozbiljne, ozbiljne promjene i redefinicije”, poručuje Marić.

Spajić: Prezadovoljan sam

Premijer Spajić juče je u Baru, odgovarajući na pitanje novinara da prokomentariše odgovor koji je Kos uputila Milatoviću, saopštio da nakon njenog mišljenja očekuje još veću podršku za sporazum u parlamentu.

“Mislim da je izričito jasno u prvoj rečenici mišljenja da sporazum nije protiv evropskog zakonodavstva. Vidjećemo i drugi pogled, budući da je Kos navela da se sporazum ne čini u suprotnosti s evropskim zakonodavstvom na prvi pogled. Čekaćemo i drugi i treći i 105. pogled... Ja sam prezadovoljan jednim takvim odgovorom. Pokazuje da je Vlada bila u potpunosti u pravu kad je rekla da je sporazum u skladu sa evropskim zakonodavstvom”, kazao je on novinarima.

Spajić je naveo da je Crna Gora u potpunosti usklađena s evropskim zakonodavstvom po pitanju konkurencije i državne pomoći.

“Kao što znate, mi bi trebalo ove godine da zatvorimo to poglavlje, tako da mislim da je to jedan pokazatelj da smo bili apsolutno u pravu što se tiče ovog sporazuma, i drago nam je da je to potvrdila i Evropska komisija”, naveo je, dodajući da ne postoji nijedna prepreka da se sporazum usvoji, jer je, tvrdi, pomoć Komisije koja je ponuđena, “bila u relaciji s implementacijom sporazuma, a ne usvajanjem”.

Zbog toga, dodao je, nema prepreka da se dokument ponovo usvoji u parlamentu.

“Mislim da većina treba da bude mnogo veća. Mislim da ovoga puta 81 poslanik ima puno pravo da s velikim zadovoljstvom glasa za jedan fenomenalan sporazum koji će da digne ekonomiju Crne Gore”, poručio je premijer.

Predsjednik Milatović saopštio je da mišljenje Kos predstavlja svojevrsno upozorenje i da poziva na oprez pred drugo skupštinsko glasanje. Naveo je da stav evropske komesarke potvrđuje da je sadržina sporazuma takva da njegovo sprovođenje ne bi bilo u skladu s pravnom tekovinom EU.

On je pozvao Vladu da, u saradnji s UAE, unaprijedi tekst sporazuma “u cilju definisanja jasnih, preciznih i pravno održivih odredbi koje će biti potpuno kompatibilne s pravnom tekovinom EU i pravnim poretkom Crne Gore”.

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu pozdravio je reakciju Kos, saopštivši da je državna vlast preuzela kontrolu nad razvojnim procesima u opštinama, čime je, navodi, narušila principe decentralizacije i demokratskog upravljanja.

“Ovakav pristup ne samo da ugrožava autonomiju lokalnih samouprava, već i potkopava povjerenje građana u institucije koje bi trebalo da štite njihove interese”, ocijenio je on.

Predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović saopštio je da usvajanjem sporazuma s UAE vlast i formalno postaje antievropska.

Vlast ćuti, Janović će glasati protiv

Vladajuće partije Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, Demokratska narodna partija, Socijalistička narodna partija nisu odgovorile “Vijestima” da li će mišljenje Kos eventualno promijeniti stav njihovih poslanika kad se ponovo bude odlučivalo o sporazumu.

Iz najjače opozicione stranke, Demokratske partije socijalista (DPS), nisu odgovorili listu da li će odgovor evropske komesarke uticati na to da njihovi poslanici glasaju “protiv”, s obzirom na to da su napustili salu kad je sporazum potvrđen. Poslanik te partije Nikola Janović najavio je juče da će glasati protiv potvrde sporazuma, dodavši da stav svojih partijskih kolega da ne prisustvuju izjašnjavanju smatra legitimnim.

Janović je, u emisiji na Televiziji Crne Gore, kazao da je Vlada bila dužna da objasni detalje sporazuma.

“Sama činjenica da je sporazum višestruko ‘teži’ od BDP-a otvara mnoge dileme. Ostalo je nejasno koji su to planovi i projekti investitora, a to je Vlada bila dužna da pojasni. Međutim, ostali smo uskraćeni za odgovore”, naveo je on.

U ovom trenutku nije poznato kad će parlament ponovo raspravljati o potvrđivanju spornog dokumenta. Skupštinskim poslovnikom propisano je da je prvi čovjek zakonodavnog doma obavezan da, ako šef države vrati zakon parlamentu na ponovno odlučivanje, taj propis stavi na dnevni red prve naredne sjednice.

Bajramspahić: Ili primjena evropskog zakonodavstva ili samovolja

Dina Bajramspahić kaže da predstoji da se vidi hoće li vladajuća većina izabrati primjenu evropskog zakonodavstva o javnim nabavkama “koje smo transponovali”, ili planira da nastavi da funkcioniše izvan pravnog okvira, procedura, pravila, u potpunosti samovoljno.

“To je pitanje simboličkog i strateškog opredjeljenja, i prilika da se demonstrira kvalitativno napredniji pristup nego što je bio do sada. Ukoliko se izabere put kojim se krenulo, svima je jasno da Vlada i vladajuća većina svojim činjenjem izvrgavaju smisao i svrhu evropeizacije”, ocjenjuje ona.

Sagovornica napominje da će, “dok se Crna Gora ponovo premišlja šta su joj ključni državni ciljevi”, već sljedeće sedmice, 16. maja, Albanija biti domaćin šestog samita Evropske političke zajednice (EPZ) koji će okupiti 47 šefova država ili vlada i lidere ključnih evropskih i međunarodnih institucija.

Kazala je da je, za razliku od Crne Gore koja "nema ništa spremno ni izvjesno za jun", Albanija za šest mjeseci otvorila tri klastera (odnosno 16 od 33 pregovaračkih poglavlja), te da je spremna za petu međuvladinu konferenciju.

Bajramspahić je ukazala da je nacrt zajedničke pozicije EU za Klaster 3 (Konkurentnost i inkluzivni rast) za Albaniju već razmotren na COELA-i (Radnoj grupi Savjeta EU) i upućen COREPER-u (Komitetu stalnih predstavnika država članica) i razmatraće se danas.

Navela je da je Klaster 3 obuhvata osam poglavlja, čime će, tvrdi, Albanija potvrditi svoj status najbrže napredujuće balkanske zemlje "koja će za samo sedam mjeseci otvoriti 24 pregovaračka poglavlja".

“Tako napreduje država koja nema dileme u kom pravcu treba da ide”, zaključuje Bajramspahić.

GP URA: Crna Gora ne smije biti eksperiment za privatne interese

Građanski pokret (GP) URA saopštio je juče da se obratio poslanicima Evropskog parlamenta povodom predstojećeg drugog glasanja u Skupštini.

U pismu su upozorili na “ozbiljne posljedice koje bi usvajanje sporazuma moglo imati po pravni poredak, ekološke standarde i evropski put Crne Gore”.

“Crna Gora ne smije biti eksperiment za privatne interese. Svaki dogovor koji direktno utiče na prirodna bogatstva, mora biti rezultat javnog i demokratskog procesa, a ne tajnog dogovora iza zatvorenih vrata”, poručili su iz GP URA.