Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK) u prošloj godini je podneseno 56 prijava za sumnju na korupciju, a za 23 je podnosilac želio da ostane anoniman.
Zakon o sprječavanju korupcije propisao je da lice koje prijavljuje sumnju na postojanje korupcije – zviždač, svoju prijavu može podnijeti organu vlasti, privrednom društvu, drugom pravnom licu ili preduzetniku kod kojih, po njegovom saznanju postoje opravdani razlozi za sumnju da je došlo do ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.
Načelnica Odsjeka za postupanje po prijavama zviždača i zaštitu zviždača, Kristina Braletić, na radionici za lica određena za postupanje po prijavama zviždača, podsjetila je da je, radi sprovođenja postupka, organ vlasti, privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik dužan da odredi lice za prijem i postupanje po prijavi zviždača.
„U cilju ispunjenja navedene zakonske odredbe, Agencija je u toku 2016. godine obavila više od 500 konsultacija sa organima vlasti, u decembru je upućeno preko 600 dopisa institucijama, a postavljeno je i saopštenje na internet stranici Agencije“, navela je Braletić.
Kao rezultat navedenih aktivnosti, dodala je, organi vlasti su odredili 610 osoba za postupanje po prijavama zviždača.
„Agencija je nastavila da primjenjuje Zakon i u odnosu na privatni sektor. Početkom 2017. godine, na osnovu liste najvećih poreskih obveznika, preduzećima je upućeno preko 150 obavještenja. Do sada je u privrednim društvima 55 lica određeno za postupanje po prijavama zviždača“, navela je Braletić.
Zakon o sprječavanju korupcije, rekla je, poznaje i drugi način prijavljivanja sumnje na korupciju.
„On se sastoji u tome da se prijava o ugrožavanju javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije može podnijeti Agenciji za sprječavanje korupcije i bez prethodnog podnošenja prijave organu vlasti, privrednom društvu, drugom pravnom licu ili preduzetniku na koje se prijava odnosi“, navela je Braletić.
U 2016. godini, kako je kazala, u kojoj je počela primjena instituta zviždača u Crnoj Gori, građani su se prvenstveno opredjeljivali za mogućnost da prijavu sumnje na korupciju podnose direktno ASK-u, a ne organima vlasti, pravnim licima i preduzetnicima.
„Ovo iz razloga što se radi o novom pravnom mehanizmu, te je u toku postupak informisanja i edukacije javnosti o njemu, kao i proces određivanja lica za postupanje po prijavama zviždača u organima vlasti, pravnim licima i kod preduzetnika“, rekla je Braletić.
ASK-u je, navela je, u prošloj godini podneseno 56 prijava za sumnju na korupciju, za 23 prijave je podnosilac želio da ostane anoniman. „Agencija je postupila po svim navedenim prijavama i preduzela zakonom predviđene mjere i radnje“.
„S tim u vezi, od navedenog broja prijava, njih deset je u skladu sa zakonom proslijeđeno nadležnim tužilaštvima, na osnovu sumnje o postojanju krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. 18 prijava je Agencija ustupila drugim organima na dalju nadležnost“, saopštila je Braletić.
Ona je napomenula da je obaveza dostavljanja povratne informacije o ishodu postupaka od tužilaštava i nadležnih organa takođe propisana Zakonom, o čemu ove institucije redovno izvještavaju.
„Tako da su do sada, pred nadležnim tužilaštvima, dvije prijave odbačene, u jednom slučaju je pokrenut izviđaj i u jednom podignut optužni prijedlog. Nadležni organi su o ishodu okončanog postupka dostavili 16 odgovora gdje u 14 slučajeva nije utvrđeno postojanje nepravilnosti, u dva slučaja su utvrđene nepravilnosti, dok se za preostala dva čeka odgovor“, dodala je Braletić.
U radu kod Agencije je, kako je saopštila, ostalo 28 prijava zviždača.
„U 2016. godini je okončano 14 postupaka i donijeto šest Mišljenja po prijavama zviždača, dok je u osam slučajeva okončala postupke službenom zabilješkom, jer prijave nisu sadržale neophodne zakonske elemente, ili su anonimno podnijete bez dovoljno podataka potrebnih za pokretanje postupka. Ostali postupci su u toku“, navela je Braletić.
Kako je rekla, Agencija je prošle godine primila i devet zahtjeva za zaštitu zviždača, na osnovu kojih je donijela sedam Mišljenja, od kojih je u tri slučaja utvrđeno postojanje štete ili mogućnosti za nastanak štete zbog podnošenja prijave.
„Na osnovu navedenog, imajući u vidu da su zaštita zviždača i postupanje po prijavama zviždača novi instituti u našem pravnom sistemu, može se smatrati da je Agencija postigla značajne rezultate u postupcima po podnijetim prijavama i zahtjevima za zaštitu zviždača“, ocijenila je Nraletić.
ASK je, u okviru zakonske nadležnosti da sprovodi edukativne antikorupcijske aktivnosti, u saradnji sa Centrom za razvoj nevladinih organizacija održala treću radionicu za lica u organima vlasti koja su određena za postupanje po prijavama zviždača.
Obuka se organizuje u okviru projekta te nevladine organizacije pod nazivom „Let your voice be heard“, a koji se odnosi na promociju, istraživanje i edukaciju iz oblasti zaštite zviždača.
Bonus video:
