Pravo na ostvarivanje zarade u visini poslaničke plate u trajanju od godinu po prestanku funkcije zatražilo je 26 poslanika prethodnog saveza Skupštine o čemu će se raspravljati na sjednici Administativnog odbor, saznaju “Vijesti” u crnogorskom parlamentu.
Poslanici su u prosjeku posljednjeg mjeseca, koji se uzima kao osnova, primali između 1.200 do 1.700 eura u zavisnosti od dužine radnog staža i od toga da li su članovi nekog od od odbora.
Zahtjev da prima poslaničku platu u narednih 12 mjeseci podnio je i dio bivših poslanika koji već ima primanja u nekoj od drugih institucija, ali koja je manja, kao što je slučaj sa Zoranom Vukčevićem (DPS). Vukčević je član borda direktora Investiciono razvojnog fonda od čega prima oko 800 eura mjesečeno, ali on će vjerovatno, nakon izbora nove Vlade, opet sjesti u poslaničke klupe jer je 49 na listi koalicije Evropska Crna Gora. On je iz parlamenta prošle godine zarađivao dodatnih 850 eura.
Zahtjev za svojevrsnim osiguranjem da prima 1.665 eura, koliko je tokom prokle godine imao kao poslanik, podnio je i Džavid Šabović koji će najvjerovatnije opet sjesti u poslaničke klupe jer je na izbornoj listi 45. Slično je i sa Brankom Tanasijević koja je 52. na listi DPS-SDP, ali i sa Budimirom Aleksićem koji je na 22. poziciji u DF-u i koji bi mogao ponovo u poslaničke klupe u slučaju rotacije ili da neko od nestranačkih ličnosti odluči da napusti parlament.
Među onima koji žele da iskoriste privilegiju je i Radoman Gogić iz SNP-a koji je krako bio poslanik i koji ima, vjerovatno, nacionalnu penziju, nešto veću od 1.000 eura.
Ukoliko Administrativni odbor, na sjednici koja će biti održana preksjutra, da zeleno svjetlo na zarade u visini poslaničke plate narednih godinu, poreski obveznici će plaćati i bivšim poslanicima SDP-a Ervinu Spahiću, Miću Orlandiću, kao i Hidajeti Bajramspahić. Osim Vukčevića i Tanasijevićeve, kada je riječ o poslanicima iz redova DPS-a, zahtjev za ostvarivanje naknade uputili su Fahrudin Hadrović, Mirsad Mulić, Drago Čantrić, Valentina Radulović Šćepanović, Refik Bojadžić, Nada Drobnjak, Veljko Zarubica i Njegosava Vujanović.
Pravo koje je propisano Zakonom o zaradama i drugim primanjima državnih funkcionera pokušaće da ostvare i poslanici Bošnjačke stranke (BS) iz posljednjeg saziva Amer Halilović i Kemal Purišić, kao i dva poslanika Pokreta za promjene (PzP) Zarija Pejović i Srđan Brajović.
Što se tiče poslanika SNP-a, zahtjev odboru su uputili Dobrica Šljivančanin, Dragoslav Šćekić i Veselin Bakić, a to pravo su zatražili i poslanici Nove Radojica Živković i Aleksić. Pravo na ostvarivanje naknade pokušaće da ostvare i Mehmet Zenka iz Demokratske unije Albanaca (DUA) i Vaselj Siništaj iz albanske koalicije Perspektiva.
Funkcija poslanicima posljednjeg saziva prestala je 6. novembra, kada je konstituisan novi saziv
Zakonom o zaradama i drugim primanjima državnih funkcionera precizirano je da funkcioner, koji je profesionalno obavljao funkciju, ima pravo da nakon prestanka funkcije godinu prima zaradu u visini koju je primao posljednjeg mjeseca obavljanja te funckije.
Pravo na naknadu se po tom aktu ostvaruje na lični zahtjev korisnika, koji mora biti podnijet najkasnije 30 dana od dana prestanka obavljanja funkcije, što znači da spisak od 26 funkcionera ne mora da je konačan. Funkcija poslanicima posljednjeg saziva prestala je 6. novembra, kada je konstituisan novi saziv. Pravo na ostvarivanje naknade, kako je predviđeno zakonom, prestaće prije utvrđenog roka od godine dana, ako funkcioner u međuvremenu stupi u radni odnos, bude imenovan na drugu funkciju na osnove koje ostvaruje zaradu ili ako ostvari pravo na penziju.
Galerija
Bonus video:
