Sve politike i aktivnosti koje se sprovode na bilo kom nivou bolje su, kvalitetnije i sveobuhvatnije ako su u njih uključene i žene i muškarci, kazao je predsjednik Skupštine, Ivan Brajović.
On je, na sjednici Ženskog parlamenta, rekao da se na taj način, kroz različite perspektive, dolazi do najboljih i dugoročno održivih rješenja.
„Uvjeren sam da je svaka politika i svaka aktivnost koja se sprovodi na bilo kom nivou bolja, kvalitetnija i sveobuhvatnija ako su u nju uključene i žene i muškarci“, naglasio je Brajović.
On je naveo da vrijednost indeksa rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori iznosi 55, za razliku od prosjeka Evropske unije (EU) koji iznosi 67,4 od mogućih 100 poena.
„Ako uzmemo u obzir da se kroz indeks prati napredak u prevazilaženju nejednakosti u šest važnih oblasti - rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje, jasno je šta je naš zadatak“, poručio je Brajović.
Prema njegovim riječima, stvaranjem društva u kojem su žene ostvarene, imaju jednak pristup zdravstvenim i socijalnim servisima, znanju i pozicijama gdje se donose odluke, u potpunosti će biti iskorišćeni razvojni potencijali cjelokupnog drušva.
Skupština će, kako je poručio Brajović, i dalje nastaviti da doprinosi tim procesima.
On je kazao da Skupština i parlamentarci imaju dio odgovornosti za postizanje pune ravnopravnosti žena i muškaraca u Crnoj Gori.
„Imamo važnu ulogu da donosimo zakone i ostale akte koji će uticati na stvaranje ambijenta u kojem će žene i muškarci imati jednake prilike za političku participaciju, učešće na tržištu rada i zaštitu radnih prava, adekvatnu socijalnu i zdravstvenu zaštitu i u kojem neće biti bilo kakve diskriminacije po osnovu pola“, naveo je Brajović.
Kako je kazao, u odnosu na period od prije 13 godina u normativnom smislu urađeno je dosta.
Brajović je naveo da je, osim ratifikovanja međunarodnih dokumenata iz te oblasti, Crna Gora usvojila i niz drugih zakona važnih za ravnopravnost polova, kao što je Zakon o zabrani diskriminacije, o izboru odbornika i poslanika, o radu, o zaštiti od nasilja u porodici.
„Svi smo mi zajedno sazrijevali kao društvo i mijenjali zakonodavni okvir u skladu sa promjenom realnosti u Crnoj Gori. Danas razumijemo koliko je pored usvajanja dobrih zakona važno analizirati njihovu primjenu i unapređivati ih ako uočimo da nijesu dovoljno efikasni“, istakao je Brajović.
Kako je naveo, primjer takvog unapređenja je Zakon o izboru odbornika i poslanika koji je u toku jedne decenije mijenjan nekoliko puta i zahvaljujući tome danas je skoro 30 odsto žena u Skupštini.
„Prošle godine imali smo priliku da zakonski minimum povećamo na 40 odsto kroz uvrštavanje zahtjeva Ženske političke mreže u novi predlog zakona. Nažalost posljedice nedostajuće dvotrećinske većine za usvajanje tog zakona, zbog političkih kalkulacija, utiču i na političku participaciju žena“, rekao je Brajović.
Kako je dodao, i na takvim primjerima se pokazuju prioriteti dijela političkih aktera i njihovo razumijevanje tog društvenog i politički važnog cilja.
„To svakako ne treba da nas spriječi da na djelu pokažemo da muškarcima i ženama u politici pružamo jednake šanse. Kao predsjednik Socijaldemokrata ponosan sam da vam saopštim da naša lista za lokalne izbore u Tivtu ima 50 procenata žena“, naveo je Brajović.
Tivat je, kako je dodao, dobar primjer svima da je procenat zastupljenosti žena potrebno konstantno uvećavati.
Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica kazala je da je unapređenje položaja i zaštita prava žrtava svih oblika rodno zasnovanog nasilja cilj čije ispunjenje mora da garantuje crnogorsko sudstvo.
Izuzetno je značajno, kako je istakla, omogućavanje besplatne pravne pomoći ženama i djevojčicama u sudskim postupcima, a naročito u krivičnim postupcima, zbog krivičnih djela trgovina ljudima, nasilje u porodici i seksualno nasilje, ali i svim ženama u postupcima za razvod braka.
Na tom planu, kako je dodala Medenica, preduzimaju više aktivnosti radi osnaživanja kapaciteta službe za podršku žrtvavama i potencijalnim žrtavama, kako bi bile bolje informisane, ali i znale da imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć.
Ona je rekla da je sudstvo grana vlasti u kojoj su dominantno izražene žene, kako u strukturi donosilaca odluka, tako i u administraciji.
„Nadam se da će naš svijetli primjer podstaći sve subjekte u našem društvu, a naročito činioce privrednog sektora da omoguće veće učešće žena“, kazala je Medenica.
Kako je dodala, na pragu nove decenije suočeni smo sa većom potrebom za poštovanjem ljudskih prava i osnovnih sloboda i odlučni u promociji ciljeva jednakosti, razvoja i mira u korist svih žena na svijetu i u interesu cijelog čovječanstva.
Medenica je navela da je crnogorska težnja za jednakim pravima foramlno počela prije 74 godine kada su žene po ustavu postale ravnopravne sa muškarcima u svim područjima državnog, privrednog i društveno - političkog života.
Medenca je rekla da primjena savremenog nacionalnog zakonodavstva, odnosno Zakona o rodnoj ravnopravnosti, podrazumijeva širu definiciju rodne ravnopravnosti od one koju je predviđao raniji crnogorski ustav.
Ona, kako je objasnila, podrazumijeva ravnopravno učešće žena i muškaraca u svim oblastima javnog i privatnog sektora, jednak položaj i mogućnosti za ostvarivanje svih prava i sloboda i korišćenje ličnih prava i sposobnosti za razvoj drušva, kao i ostvarivanje jednake koristi od rezultata rada.
„Prema Indeksu rodne ravnopravnosti za Crnu Goru, najveće uočene razlike u rodnoj ravnopravnosti između članica EU i Crne Gore - novac i moć, obavezuju nas na snažniju borbu u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda”, istakla je Medenica.
Ona je naglasila da je sadašnjim vršiocima vlasti, ali i ukupnoj javnosti, povjerena uloga nastavka transformacije patrijarhalnog društva u rodnoravnopravno društvo, uz primjenu zakonskih normi.
Zamjenica Zaštitnika za prava djece, mladih i socijalno staranje Snežana Mijušković kazala je da je nacionalno zakonodavstvo Crne Gore u značajnoj mjeri usklađeno sa dokumentima donijetim u okviru sistema Ujedinjenih nacija, EU i Savjeta Evrope kojima se uređuje rodna ravnopravnost i podstiče primjena principa jednakog tretmana za žene i muškarce.
Kako je navela, nesporna je činjenica da je u crnogorskom društvu ostvaren veći stepen osviješćenosti o pitanju rodne ravnopravosti, od donošenja Zakona o rodnoj ravnopravnosti.
„I pored unaprijeđenih zakonodavnih i strateških rješenja, žene u crnogorskom društvu se još susrijeću sa značajnim brojem problema u različitim domenima privatnog i javnog života, pa stoga dostizanje ravnopravnosti žena u svim sferama društvenog i političkog života mora ostati u vrhu prioritetnih ciljeva države“, istakla je Mijušković.
Kako je navela, sa obzirom na to da je ova godina izborna, očekivan je veći procenat žena na izbornim listama nego u prethodnom periodu.
Mijušković je podsjetila da se institucija Zaštinika još od 2013. godine zalaže za model u kojem će se u svakoj grupi od tri kandidata naći jedna žena.
Ona je naglasila da je neophodno da se poboljša položaj žena i u pogledu njihovog statusa na tržištu rada, odnosno prava i obaveza na radu i u vezi sa radom, zatim zaštite na radu, zaštite materinstva, olakšica majkama koje se staraju o djeci sa posebnim razvojnim potrebama.
„Potrebno je snažnije djelovati, naročito na planu zaštite fizičkog i psihičkog integriteta žena i podrške ženama kao ranjivoj društvenoj grupi“, poručila je Mijušković.
Kako je navela, Institucija Zaštitnika kontinuirano podsjeća na nepovoljan položaj višestruko diskriminisanih kategorija stanovništva – žene iz manjinskih zajednica, žene Romkinje, žene sa invaliditetom i pripadnice LGBT zajednice kojima je neophodna podrška i osnaživanje.
Mijušković je kazala da ohrabruje činjenica da je iz godine u godinu sve veći broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, što nužno ne mora da znači da je nasilje u porastu, već da je povećana svijesti o toj temi usljed brojnih kampanja i održanih radionica.
Bonus video:
