Dezinformacije iz međunarodne politike i bezbjednosti nijesu dominantno kreirane u Crnoj Gori već u tabloidima iz regiona, a njihovom širenju doprinose crnogorski mediji koji prenose sadržaj bez provjere tačnosti i kredibilnosti izvora, saopšteno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Oni su, povodom godine rada platforme Raskrinkavanje.me za borbu protiv dezinformaciju, kazali da su manipulacije najprisutnije u onlajn medijima, a znatno ih je manje na televiziji i u štampi.
"Naša metodologija prepoznala je niz manipulacija koje se razlikuju po intenzitetu i načinu objave – od klikbejta (kao najmanjeg prekršaja) preko dezinformacije, manipulacije činjenicama i teorije zavjere do lažne vijesti kao najvećeg prekršaja", kaže se u saopštenju.
Jednogodišnja analiza je pokazala da postoji više razloga za objavljivanje dezinformacija u Crnoj Gori i regionu.
"Jedna grupa medija objavljivanjem dezinformacija širi antidemokratske vrijednosti, govor mržnje i zagovara diskriminaciju prema manjinskim i etničkim grupama. Širenje takvih informacija direktno je usmjereno na urušavanje građanskog koncepta društva", kazali su iz CDT-a.
Kako navode, drugoj grupi pripadaju mediji koji su suočeni sa problemima neuređenog tržišta na kojem ne uspijevaju ostvariti balans između profesionalizma i finansijske održivosti.
"U trci za čitaocima, ovi mediji objavljuju mnoštvo informacija za vrlo kratko vrijeme, ne provjeravajući njihovu tačnosti i tako postaju svjesni ili nesvjesni saučesnici u širenju lažnih vijesti", kaže se u saopštenju.
Dodaje se da bez obzira na uređivački stav, mediji su ranjivi na propagandnu politiku jer novinari često ne prepoznaju propagandane pamflete koji su maskirani u novinarske izvještaje već ih objavljuju ili prenose i tako dodatno doprinose njihovom organizovanom širenju.
Primijetili su da mediji biraju način na koji prenose informacije o određenoj situaciji ili temi, koji nijesu nužno netačne, ali dovode do kreiranja ustaljenih narativa o tim temama.
"Takvi narativi se svakodnevno šire i imaju za cilj da usmjeravaju zaključke konzumenta medijskog sadržaja u određenom smjeru koji odgovara ideološkom opredjeljenju onih koji kreiraju ili naručuju sadržaj", kaže se u saopštenju.
Kako su kazali, zapazili su brojne medijske narative kojima će se u narednom periodu detaljnije baviti, ali su izdvojili nekoliko ključnih.
To je narativ o takozvanoj Velikoj Albaniji, koji prati konstatno širenje straha od formiranja te navodne zemlje i zastrašujuća mržnja prema albanskom narodu.
"U toku nedavne procedure glasanja za Zakon o životnom partnerstvu intenzivirao se narativ da će “ovaj propis ugroziti tradicionalne porodične odnose”. Informacije koje su činile taj narativ netačno su oslikavale sadržinu predloženog propisa, često sadržeći I govor mržnje prema LGBT populaciji", navodi se u saopštenju.
Dodaje se u da se u domaćem i regionalnom onlajn prostoru širi i narativ o povratnicima iz Sirije takozvanim džihadistima koji će voditi krvave sukobe na Balkanu.
Uz to, naveli su, prisutan je narativ o svemoćnom ruskom oružju, koje se koristi samo u pravedne svrhe.
"Kroz ovu jednogodišnju analizu primjetili smo da tekstovi u onlajn medijima često nijesu potpisani imenom autora, pa se tako umanjuje odgovornost za objavljeni sadržaj. Polovina medija koja objavljuje medijske manipulacije nema impresum što znači da se ne zna ko su njihovi vlasnici i urednici", kaže se u saopštenju.
Primjetno je povećanje broja anonimnih portala kod kojih je očigledna namjera da kreiraju medijske manipulacije.
Ukazali su da je prepoznata strategija da neki portali objave netačnu informaciju, a onda je uklone nakon što se ona već proširila na brojnim portalima u zemlji i regionu i dostigla ogromnu čitanost.
"Dešava se da portali ne poštuju pravila profesije i da nakon objavljene netačne informacije umjesto objavljivanja ispravke, izbrišu spornu informaciju u pokušaju da sakriju grešku i umanje odgovornost za kreiranje neprofesionalnog sadržaja", kaže se u saopštenju.
Dodaje se da su u tradicionalnim medijima, na televiziji ili u štampi primijetili znatno manje dezinformacija iz oblasti spoljne politike i bezbjednosti.
"Razlozi mogu biti brojni - u ovim medijima ima mnogo manje prostora za objavu informacija iz oblasti spoljne politike, do glavnih informativnih emisija ili do završetka broja oni imaju znatno više vremena za provjeru informacija, u tradicionalnim medijima i dalje postoje procedure uređivanja i odgovornosti za objavljenu informaciju", kazali su iz platforme Raskrinkavanje.me.
Ocjenjuje se da je pitanje borbe protiv dezinformacija izuzetno značajno za crnogorsko društvo, ali i zemlje regiona jer je to i pitanje zaštite demokratije i demokratskih tekovina, odnosno koncepta građanskog društva koji počiva na informisanim građanima koji mogu slobodno da odlučuju.
"Zbog toga se ovaj problem mora rješavati ne samo kroz nacionalne, već i kroz regionalne inicijative institucija, medija i nevladinih organizacija", poručili su iz CDT-a.
Kako su kazali, da bi se trenutna situacija promijenila, svi društveni akteri morali bi da preuzmu aktivniju ulogu u skladu sa svojim djelokrugom.
"Od države koja bi trebalo da izgradi strateški pristup za ovo pitanje, preko medijske zajednica koja bi kroz izgradnju samoregulacije i internih procedura za rad novinara morala da da doprinese unapređenju profesionalnih standarda, do civilnog društva koje ima važnu ulogu u procesu edukacije građana za konzumiranje medijskog sadržaja", zaključili su iz CDT-a.
Bonus video:
