Deklaracija o pomirenju partizana i četnika mogla bi dodatno pojačati podjele u crnogorskom društvu, iako čelnici Demokratskog fronta (DF) tvrde da njome žele izbjegavanje daljih ideoloških konfrontacija. U društvu koje 12 godina nakon referenduma nije uspjelo da smanji jaz između protivnika i zagovornika nezavisnosti, insistiranje na podjelama iz Drugog svjetskog rata samo će radikalizovati političku scenu i smanjiti manevarski prostor partijama koje se i u praksi zalažu za građansko društvo. Ističući da su političke partije malo uradile na smanjenju ideološkog jaza u društvu, Damir Nikočević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) smatra da bi insistiranje na podjelama iz prošlog vijeka dodatno podjelilo građane. “Prebrojavanjem nacionalnih krvnih zrnaca, ličnom diskreditacijom i uvredama teško da mogu doprinijeti pomirenju koje svi tako deklarativno promovišu u političkim i izbornim programima, a samu Skupštinu kao instituciju unižavaju”, smatra Nikočević. Partizane i četnike na političku scenu nedavno su vratili čelnici Fronta najavljujući deklaraciju o pomirenju koja bi trebalo da bude potpisana 27. januara. Kako je tada pojasnio jedan od čelnika DF-a Milan Knežević, deklaracija predstavlja iskaz većinske volje naroda i dokaz da se partizanski pokret u Drugom svjetskom ratu borio za nezavisnu Crnu Goru i članstvo u NATO-u. Dok većina partija nije reagovala na njihov poziv, čelnici DF-a su u skupštini počeli da preispituju ideološku prošlost pojedinih političara.
Poslanici 2017. još uvijek polemišu o Drugom svjetskom ratu: Đukanović i poslanici DF-a
Tako su predsjedniku Skupštine Ivanu Brajoviću poručili da je potomak četničkog vojvode, dok su premijera Duška Markovića podsjetili da mu je otac bio na Golom otoku. Dok je Marković rekao da je njegov otac bio na Golom otoku „zbog podmetanja“, Brajović je pojasnio da mu „đed nije bio četnik već poslanik”. S druge strane, u Frontu su pojašnjavali da u kući Milana Kneževića “imaju tri partizanske spomenice”, dok je đed čelnika Nove srpske demokratije Andrije Mandića bio “na drugoj strani”. Poslanik DF-a Milun Zogović smatra da se pomirenjem partizana i četnika smanjuju tenzije u društvu. “U DF ima potomaka i ravnogorskog i partizanskog pokreta, i to je dodatni kvalitet u odlučnoj i zajedničkoj borbi protiv diktatorskog režima. U interesu zajedničke budućnosti ne dozvoljavamo stereotipnim podjelama da vaskrsavaju u današnje vrijeme, a iskreno i dosljedno njegovanje antifašističke tradicije je zajednička karakteristika i nas koji potičemo iz partizanskih porodica i naših kolega čiji su preci pripadali ravnogorskom pokretu”, tvrdi Zogović. Da ni u vlasti nijesu imuni na jačanje podjela najvidljivije je tokom izbornih kampanja, kada se predstavnicima opozicije zamjera da su protiv države i antifašističkih tekovina. Dok je uoči lokalnih izbora u novembru tvrdio da opozicija „stavlja nove mine u temelje crnogorske nezavisnosti“, lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović je prethodnih godina saradnju Socijaldemokratske partije (SDP) sa opozicijom opisivao kao koketiranje sa četnicima. Da se Đukanovićevo ukazivanje na „četničke saveze“ preliva na građane, potvrdio je i poslanik Dritan Abazović kojeg je, uoči glasanja o povjerenju Vladi, jedan policajac pitao: „Gdje i ti Dritane sa četnicima“. Poslanik DPS-a Dragutin Papović tvrdi je DF odgovoran za isticanje četničke ideologije u Skupštinu. On navodi da DPS ne podstiče produžene podjele, ali ima obavezu da afirmiše antifašističku istoriju. „Potomci nijesu krivi za ono što su radili njihovi preci i zato DPS vodi politiku koja je prije svega okrenuta sadašnjosti i budućnosti i poziva sve, bez obzira na porodične istorije, da se kao svako napredno društvo, okupimo na osnovama antifašističkih vrijednosti. O sukobu između partizana i četnika su poznate sve relevantne istorijske činjenice, a navažnije su da je Narodnooslobodilački pokret bio jedina antifašistička snaga koja je Crnu Goru oslobodila od okupatora, a da je četnički pokret bio na strani okupatora i da je njegova ideologija bila zločin”, tvrdi on.
Istorijske teme će se istrošiti, neki još bježe od prošlosti
Damir Nikočević je naveo da nijedno društvo nije lišeno istorijskih rasprava i podjela, a da je to na Balkanu posebno naglašeno. Slična je situacija, tvrdi on, u Srbiji i Hrvatskoj gdje su u toku pokušaji revizije antifašističkog nasljeđa tih država i jačanja nacionalnih partija. “Vjerujem da će istorijske i nacionalne teme vremenom postati potrošene, ali da neće brzo nestati iz domaćeg političkog diskursa, prije svega zbog činjenice da mnogi imaju problem da se suoče sa prošlošću koja je na ovim prostorima jako osjetljiva i čiji su oni dio”, kazao je Nikočević za “Vijesti”.
Bonus video:
