Crna Gora će u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU) nastojati da dodatno afirmiše princip regate, saopštio je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, i ocijenio da bi država prije 2025. godine mogla da postane članica Unije.
On je kazao da očekuje da će princip regate, odnosno ocjenjivanje država na osnovu ostvarenih rezultata, biti ohrabren u aprilskom izvještaju Evropske komisije (EK).
"Ohrabreni smo izjavom predsjednika EK Žan Klod Junkera da će EU biti brojnija nego što je sada. Smatram da možemo da postanemo članica i prije 2025. godine“, kazao je Darmanović u intervjuu agenciji MINA.
On je ocijenio da u izjavi Junkera nije bilo precizirano da bi nove članice mogli biti primljene 2025. nego je intonirano da je proširenje EU moguće do te godine.
"Što se tiče navoda o paketu sa Srbijom, Crna Gora je zainteresovana da ta država i naši susjedi napreduju u evropskim integracijama. Nacionalni interes je da se naše komšije i partneri kreću u istom pravcu, jer će region biti stabilniji. Ali nastojaćemo da snažno afirmišemo princip da se svaka zemlja ocjenjuje prema sopstvenim rezultatima“, kazao je Darmanović.
On je rekao da ne vjeruje ni u kakve vještačke pakete i da svako vještačko zadržavanje pojedinih zemalja da čekaju ostale nije dobro za bezbjednost Zapadnog Balkana.
"Uzmite npr. slučaj Makedonije, čije je društvo već skoro deset godina na čekanju i zamalo došlo do ivice kolapsa, ali se sve srećom dobro završilo“, rekao je Darmanović.
Na pitanje da prokomentariše pisanje Jutarnjeg lista koji je objavio da će EU Srbiji i Crnoj Gori, kao uslov za članstvo do 2025. godine, postaviti rješavanje otvorenih pitanja o granicama sa Hrvatskom, Darmanović je rekao da ne može potvrditi da postoji neki oficijelni dokument koji sadrži tu tezu, jer ga nikada nije vidio.
"Moje kolege iz drugih država regiona takođe tvrde da za taj dokument ne znaju“, kazao je Darmanović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora ne smatra pitanje Prevlake političkim problemom između dvije zemlje.
"Naprotiv, postoji privremeni režim koji već 15 godina funkcioniše dobro. Između Crne Gore i Hrvatske postoji izvjesna politička saglasnost da bi u nekom doglednom vremenu trebalo naći bilateralno rješenje, a ako ne, onda ostaje međunarodna arbitraža“, rekao je Darmanović.
On je ponovio da je pitanje demarkacije sa Kosovom za Crnu Goru završena stvar i da ga posmatra kao unutrašnje pitanje Kosova.
"Vjerujemo da će u nekom momentu to pitanje biti riješeno. U višepartijskim parlamentima nikada nije lako naći dvotrećinsku većinu po bilo kom pitanju“, pa treba imati strpljenja u odnosu na kosovske institucije”, ocijenio je Darmanović.
On je kazao da će Crna Gora vanjsku politiku i u ovoj godini bazirati na tri dobro poznata stuba - članstvo u NATO, proces pregovora sa EU koji je već daleko odmakao i odnosi sa susjedima.
Darmanović je rekao da će Crna Gora kao članica NATO-a imati određene obaveze ali i pogodnosti, prije svega u vezi sa bezbjednošću, sistemom odbrane i zaštićenosti države i njene suverenosti putem Vašingtonskog ugovora koji garantuje bezbjeenost svim članicama.
On je naveo da je Crna Gora dio tih obaveza ispunjavala i dok nije bila punopravna članica NATO-a, a to je borba protiv međunarodnog terorizma, učešće u misiji u Avganistatu koje je jako dobro ocijenjeno.
"Nastavićemo učešće u Avganistanu, možda i malo povećati kontingent, jer smo se obavezali da ćemo tamo ostati do kraja, dok budu i naši saveznici“, kazao je Darmanović.
On je rekao da je NATO dinamična organizacija u kojoj stalno mora da se odgovara na određena pitanja, da se rješavaju problemi, da države budu aktivne i zauzimaju stavove.
"Osim Avganistana i borbe protiv terorizma spremni smo da, u skladu sa našim mogućnostima, doprinesemo i projektovanju stabilnosti na istočnom ili južnom krilu NATO. Kao država smo se obavezali da ćemo do 2024. dostići traženih dva odsto izdvajanja BDP-a za odbranu, a i sada smo sa 1,66 odsto medju prvih deset zemalja u Alijansi.“, kazao je Darmanović.
On je ocijenio da to nije nikakvo nametanje već fer očekivanje.
"Ako želite da budete punopravna članica saveza u kojoj SAD, Velika Britanija i Kanada zajedno izdvajaju skoro 85 odsto sredstava, red je da i ostali doprinesu“, rekao je Darmanović.
On je poručio da će u okviru NATO-a, Crna Gora promovisati proaktivan pristup povodom aspiracija država u okruženju da postanu članice Sjevernoatlantskog saveza, nakon što ispune sve potrebne standarde.
On je ocijenio da bi članstvo Makedonije u NATO-u veoma doprinijelo stabilnosti našeg regiona.
Darmanović je ukazao da je Crna Gora preuzela predsjedavanje Američko-jadranskom poveljom i da će u narednih godinu dana biti koordinator tog procesa.
"Američko-jadranska povelja je regionalna organizacija čiji je cilj da promoviše članstvo u NATO-u zemalja iz našeg regiona. Do sada je rezultat veoma uspješan, jer su Hrvatska, Albanija i Crna Gora postale članice Sjevernoatlantskog saveza. Vjerujemo da je će taj cilj u nekom sagledivom periodu postići i Makedonija“, rekao je Darmanović.
On je kazao da je nova Vlada u Makedoniji izrazila spremnost da ozbiljnije uđe u proces rješavanja problema sa Grčkom oko imena.
"Postoji izvjestan optimizam u međunarodnim krugovima da bi taj problem mogao da bude riješen na zadovoljavajući način za obje države. Ukoliko se to zaista i desi mogli bi se stvoriti uslovi za značajan prodor po pitanju članstva Makedonije na narednom samitu NATO u Briselu“, rekao je Darmanović.
Darmanović je podsjetio da je u pregovorima sa EU, Crna Gora otvorila 30 poglavlja i da je privremeno zatvorila tri.
"Glavni fokus ove godine biće da zatvorimo sva poglavlja za vrijeme bugarskog predsjedavanja, tj. do polovine naredne godine i da se proces pristupanja dodatno intenzivira“, kazao je Darmanović.
On je rekao da u Vladi smatraju da proširenje treba da bude vezano za suštinu, a ne za kalendar.
"Suština znači da mi treba da i dalje sprovodimo kredibilne reforme, jer je cilj relativno dugog putu ka EU da se društvo transformiše i pripremi za članstvo. S druge strane, EU takodje treba da demonstrira jasnu odlučnost u politici proširenja“, ocijenio je Darmanović.
On smatra da je redosljed predsjedavanja Savjetom EU povoljan za Crnu Goru.
"Prvo Bugarska, pa Austrija, zatim Rumunija i Hrvatska. To su sve zemlje koje su privržene politici proširenja, a Bugarska je Zapadni Balkan stavila na vrh svojih prioriteta“, naveo je Darmanović.
On je rekao da Crna Gora trenutno ima 38 diplomatsko-konzularnih predstavništava, od čega 28 rezidentnih ambasada, sedam misija pri međunarodnim organizacijama i tri generalna konzulata. Darmanović je objasnio da su neke države pokrivene na nerezidentnoj osnovi.
"Ukoliko budemo imali dovoljno finansijskih sredstava planiramo da otvorimo generalni konzulat u Istanbulu i ambasadu u jednoj do skandinavskih država, najvjerovatnije Danskoj", kazao je Darmanović.
On je naveo da u Skandinaviji živi veliki broj crnogorskih iseljenika.
"Kada je Turska u pitanju pored glavnog grada Ankare, Istanbul je grad takvog značaja da veliki broj država tamo ima svoja konzularna predstavništva”, kazao je Darmanović.
Bonus video:
