Predstavnici Demokratskog fronta (DF) najavili su bojkot parlamentarnih izbora narodne godine ukoliko se održe po važećem izbornom zakonodavstvu i bez opozicione kontrole izbornog procesa, ali za tu ideju nijesu dobili direktnu podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Prema tvrdnjama sagovornika “Vijesti“, čelnici DF-a su to poručili na sastanku predstavnika Srba iz regiona sa Vučićem, održanom u petak u Kraljevu, a predsjednik Srbije navodno je kazao da ne može da se miješa u unutrašnja pitanja druge države.
“Vučić je rekao da ne može da se miješa u unutrašnje stvari Crne Gore kao što su uslovi održavanja izbora i poručio političkim liderima da odluku o tome moraju donijeti sami. On je istakao da je spreman da pomogne Srbima u Gori uoči popisa stanovništva 2021. godine“, kazao je “Vijestima” jedan od učesnika sastanka.
Član predsjedništva DF-a Milan Knežević na sastanku je rekao da bi izlazak u postojećim uslovima bio samoubistvo za opoziciju.
Knežević je podsjetio da su se poslanici opozicije, među kojima je najviše političkih predstavnika Srba, potpisom obavezali da neće izaći na izbore ukoliko prethodno ne bude formirana vlada koja će kontrolisati sprovođenje izbornog procesa, aludirajući na Sporazum o budućnosti koji su poslanici opozicije potpisali sa predstavnicima građanskog pokreta “Odupri se“. Sporazumom o budućnosti predviđeno je da opozicija ne izlazi na lokalne, parlamentarne ili predsjedničke izbore, dok Vlada građanskog jedinstva ne obezbijedi uslove za održavanje fer i poštenih izbora.
Prema tvrdnjama sagovornika “Vijesti“, Knežević je time odgovorio na najave pojedinih učesnika sastanka da je cilj političkih predstavnika Srba ulazak u vlast nakon parlamentarnih izbora 2020. godine.
Knežević juče nije odgovarao na pozive „Vijesti“.
Vučić je nakon sastanka sa predstavnicima Srba iz regiona kazao da Srbija neće nametati svoju volju drugim državama, ali da “neće dozvoliti da bilo ko u regionu ugrožava identitetska prava Srba”, poput prava na jezik i ćirilično pismo.
“Govorili smo o stvarima koje nisu lake, posebno kada je riječ o situaciji u Crnoj Gori. Gradićemo mnogo toga, a posebno ćemo raditi na identitetskim pravima Srba”, kazao je Vučić i naveo da će se raditi na zajedničkoj pripremi za popis, jer Srbija i Srbi žele da sačuvaju srpski identitet.
Najavljeno je da bi naredni sastanak sa Srbima iz regiona mogao biti održan u avgustu ili septembru.
Ugostio bih Mila, bolje je da pričamo
Vučić je juče rekao je da je uvijek spreman da ugosti predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, jer je bolje da se razgovara, nego da se stvaraju problemi, objavio je N1.
Upitan o odnosima Srbije i Crne Gore, Vučić je rekao da je crnogorskog premijera Duška Markovića tokom njegove posjete Beogradu zamolio da uzme u obzir i interese Srbije i da Kosovo ne bude bolje tretirano od Srbije, ali to nije ispoštovano.
“Uprkos svemu, mi moramo sa Crnom Gorom da imamo normalne odnose, jer je to u interesu Srba koji žive tamo. Moramo da gledamo kako da tamošnjim Srbima pomognemo, kako da pomognemo naše kulturne ustanove i izgradnju vrtića, da nam Crna Gora to dopusti. Naš interes je da imamo dobre odnose”.
Dodao je da politički odnosi u regionu nijesu idealni, jer su različiti politički interesi. “Ne treba od toga praviti probleme. Naši odnosi su pristojni. Ja nijesam želio da odgovaram na uvrede iz Crne Gore”.
Vučić je ocijenio da nije potrebno očekivati veliku ljubav. Naveo je i da bi želio da Srbija sa Sjevernom Makedonijom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom uradi integrisane granične prelaze.
I Medojević poručuje da su izbori dovedeni u pitanje
Jedan od čelnika DF-a Nebojša Medojević takođe je poručio da su parlamentarni izbori zakazani za narednu godinu pod znakom pitanja. Medojević se, kako je saopšteno, u “Haritage Foundation” sastao sa Majkom Gonzalesom i Džjemsom Dinom, vodećim ekspertima za nacionalnu bezbjednost i spoljne poslove.
“Postoji ogromno nepovjerenje u izborni proces. Đukanović opstruira dijalog i održavanje redovnih izbora 2020. je dovedeno u pitanje. Parlament nema kontrolnu funkciju”, rekao je Medojević.
Rizici od eskalacije sukoba zaraćenih klanova, kako je rekao, “su realni i postaju sve veća prijetnja bezbjednosti države”.
“Glavni ekonomski rizici su enormno zaduženje za izgradnju nerentabilnog i ekonomski neopravdanog auto-puta, čija je cijena za 42 km već prešla preko milijardu eura”, kazao je on, uz napomenu da je državni dug “već prešao granicu održivosti”.
Bonus video:
