Dižu li pitanja rejting NATO-u

IPSOS: Za bolje razumijevanje stavova, jedan od načina je da se konfrontiraju različiti scenariji. Istraživanje imalo za cilj mjerenje podrške i ključnih faktora koji utiču na stav prema NATO
121 pregleda 68 komentar(a)
Ažurirano: 27.02.2016. 07:25h

Podaci o tome da bi 76 odsto građana izašlo na glasanje za učlanjenje Crne Gore u NATO, a 42 odsto glasalo pozitivno, mogu se dovesti u pitanje jer se do njih došlo sugestivnim pitanjima.

To tvrdi Pokret za neutralnost, koji posjeduje upitnike beogradske agencije IPSOS, koja je u februaru radila istraživanje za potrebe vladinog Komunikacionog tima Savjeta za članstvo u NATO.

Prema tom istraživanju, 48 odsto građana ima formirano pozitivno mišljenje o NATO-u, a 47 odsto negativno.

Međutim, iz IPSOS-a su negirali bilo kakvu tendencioznost, navodeći da “ polažu veliku pažnju na strukturu upitnika, vodeći računa o svim relevantim faktorima koji mogu uticati na kvalitet i pouzdanost podataka, pa između ostalog i o redosledu pitanja i uticaju samog konteksta”.

Izvršni direktor Pokreta za neutralnost Marko Milačić smatra da upitnici pokazuju kako se “perfidno manipuliše javnim mnjenjem”, pa je pozvao građane da ne učestvuju u ovakvim ispitivanjima, tvrdeći da se njima stvara lažna slika stvarnosti.

“Sada vidimo da se ide korak dalje od onoga što je otkriveno u aferi Depeša: ne samo da Vlada, sa svojim Komunikacionim timom, brutalno falsifikuje IPSOSOV postotak protivnika NATO integracija (čak za 11 odsto: sa 57 na 46 odsto), već IPSOS samo istraživanje radi na bazi brutalne manipulacije. Riječ je o dvostrukoj prevari, koja u ogromnoj mjeri povećava procenat građana koji su za NATO integracije”, rekao je Milačić “Vijestima”.

On citira jedno od pitanja koje glasi: „Po vašem mišljenju, da li Crna Gora treba da ostane vojno neutralna čak i po cijenu da ostane bez podrške zemalja članica Evropske unije i Amerike?“. Tvrdi da je izrazito sugestivno i da postavlja izrazito „apokaliptični“ uslov ispitaniku.

Milačić je objasnio da ” na ovaj način ispitanik ne odgovara na pitanje da li Crna Gora treba da ostane vojno neutralna, već da li treba da bude vojno neutralna u hipotetičkoj situaciji u kojoj je cijena te neutralnosti da joj Zapad okrene leđa”. “Odgovor ponuđen i sam kaže da „u tom slučaju Crna Gora treba da pristupi NATO savezu“, dodaje on.

Međutim, izvršni direktor IPSOS-a Vladimir Raičević objašnjava da je za bolje razumijevanje stavova jedan od načina da se konfrontiraju različiti scenariji. ”Pitanje koje ste naveli treba posmatrati isključivo kao dio segmenta pitanja kojima se mjere faktori koji utiču na stavove i njihov značaj, dok samo mjerenje podrške, opet na više načina, je postavljano ranije u upitniku, kako bi se izbjegla bilo kakva sugestivnost pitanja ili konteksta”, kaže Raičević za “Vijesti”.

Jedna od konstatacija u uputniku je: ”Mnogi ljudi smatraju da bi CG odbijanjem da postane članica NATO odbila da prihati koncept zajedničke odbrane EU, što bi se negativno odrazilo na evropske integracije a time i ekonomski napredak Crne Gore”.

U anketi se nudi i zaključak da je “U prošlosti Crna Gora znala da podredilo vlastite interese koje su kasnije generacije skupo plaćale. Neki ljudi kažu da o tome svjedoči gubitak nezavisnosti 1918.Oni kažu da Crna Gora sada ima mogućnost da napravi pravi izbor ulaskom u NATO i obezbjedi generacijama koje dolaze godine mira ia stabilnosti kao osnovni uslov napretka”.

Raičević podsjeća da su oni jedna od vodećih svjetskih istraživačkih agencija i da se pridržavaju najviših profesionalnih standarda. ”Polažemo veliku pažnju i na strukturu upitnika, gdje vodimo računa o svim relevantim faktorima koji mogu uticati na kvalitet i pouzdanost podataka, pa između ostalog i o redosljedu pitanja i uticaju samog konteksta.Istraživanje je imalo za cilj mjerenje podrške NATO savezu, ali i ključnih faktora koji utiču na stav prema NATO,” objasnio je.

Marko Milačić, međutim, smatra da pitanja pokazuju da su istraživanja korišćena kao dio kampanje, kako bi se preoblikovalo javno mnjenje a “emotivnim ucjenama neopredijeljeni ili pobornici neutralnosti naveli da promjene tabor.

Cvijić: Članstvo ne znači mnogo ni Rusiji ni NATO, CG se ne mijenja

Članstvo Crne Gore u NATO-u je samo malo više od unutrašnje političke igre, a ne znači napredak za državu, ocijenio je analitičar Instituta za evropsku politiku i otvoreno društvo Srđan Cvijić.

Cvijić je u autorskom tekstu, pod nazivom "Ne budite u zabludi: Pridruživanje NATO-u ne znači da se Crna Gora promijenila" objavljenom na portalu "Europe's World" naveo da Crna Gora za Rusiju nema strateški značaj, te da Kremlj zna da je da je region čvrsto povezan sa EU i Alijansom. "Takođe i za NATO članstvo Podgorice je samo od simboličkog značaja. Alijansa želi da pošalje znak da nastavlja politiku otvorenih vrata i da se primiče više strateški značajnom Beogradu", piše Cvijić.

On dodaje da je za crnogorsku vladu članstvo u NATO mnogo značajnije. "To je dobra politika, signalizira dijelu biračkog tijela da Zapad prihvata Vladu kao ozbiljnog partnera. To pitanje je takođe korisno u dijeljenju opozicije, čiji su protesti bili upereni protiv rasprostranjenih korupcije i nepotizma, ali su se brzo transformisali u anti NATO demonstracije" navodi Cvijić.

Cvijić navodi da čvrst stisak DPS-a nad državom, loše stanje u oblasti slobode medija, odsustva slobodnih i fer izbora, maltretiranja aktivista civilnog društva, korupcija i uticaj organizovanog kriminala dovode u pitanje pristupanje Crne Gore EU.

Galerija

Bonus video: