Drobnič nadgleda ustavne promjene - Vijesti.me
NEKO VAS GLEDA

Drobnič nadgleda ustavne promjene

Drobničevo prisustvo sjednici parlamenta potvrđuju važnost koju EU pridaje reformi pravosuđa u Crnoj Gori

Mitja Drobnič
Mitja Drobnič (Foto: Arhiva "Vijesti")

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič prisustvovaće sjutrašnjoj sjednici parlamenta na kojoj će se raspravljati o Predlogu amandmana na Ustav koji se odnose na pravosuđe, potvrđeno je “Vijestima” u parlamentu.

Usvajanje ustavnih promjena u skladu sa preporukama Venecijanske komisije jedan su od najvažnijih uslova za otvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 24, a Drobničevo prisustvo sjednici parlamenta samo potvrđuju važnost koju EU pridaje reformi pravosuđa u Crnoj Gori.

Predstavnici vladajuće koalicije, Socijalističke narodne partije (SNP) i Pozitivne Crne Gore u Ustavnom odboru prijie 15 dana su usvojili predlog ustavnih amandmana, ali su dvije opozicione partije na prošloj sjednici odbora dostavili nove amandmane.

Oni su zatražili da parlament dvotrećinskom većinom bira i razrješava predsjednika Vrhovnog suda, na šta VK nije dala pozitivno mišljenje, za razliku od, takođe, novog predloga SNP-a da se sastav Tužilačkog savjeta normira Ustavom.

Situaciju je dodatno zakomplikovala i odluka Ustavnog suda, koja je objelodanjena prije pet dana, da proglasi neustavnim izmjene Zakona o obrazovanju, na osnovu političkog sporazuma između lidera opozicije i premijera Igora Lukšića, kojim je prije dvije godine izjednačen crnogorski i srpski jezik u obrazovnom sistemu.

Nakon toga su su funkcioneri Demokratskog fronta, koji ne podržava predlog ustavnih promjena o kojima su se dogovorile ostale parlametarne partije, pozvali opoziciju da ne podrži ustavne promjene.

Za usvajanje ustavnih promjena potrebno je da glasa dvije trećine, odnosno 54 poslanika, što znači da one ne mogu biti usvojene bez podrške SNP-a i u slučaju da ih podrži Pozitivna.

Za usvajanje pratećeg ustavnog zakona, kojim je predviđena mogućnost da VDT i sudije ustavnog suda, budu izabrane u novembru, dok bi predsjednik Vrhovnog suda mogao biti poznat početkom 2014. godine, potrebno je da glasa 41 poslanik.

Vladajuća koalicije i opozicija su prije 15 dana postigle dogovor sa vladajućom koalicijom da se VDT bira dvotrećinskom većinom u prvom glasanju, odnosno tropetinskom u eventualnom drugom krugu glasanja između više kandidata.

Osim toga, dogovoreno je i da se dvotrećinskom većinom, odnosno tropetinskom biraju sudije Ustavnog suda i četiri člana Sudskog savjeta, istaknuta pravnika.

Predsjednika Vrhovnog suda, prema ranijem dogovoru, birao bi Sudski savjet dvotrećinskom većinom, što znači da on ne bi mogao biti izabran bez podrške najmanje dva istaknuta pravnika koje je prethodno izabrao parlament dvotrećinskom većinom.

Ranka Čarapić na birou

Zamjenik vrhovnog državnog tužioca i predsjednik Tužilačkog savjeta Veselin Vučković će najvjerovatnije do jeseni voditi državno tužilaštvo ako sjutra u parlamentu budu usvojeni predlozi amandmana na Ustav i prateći Ustavni zakon.

Na pitanje “Vijesti” da li je kao predsjednik Tužilačkog savjeta obaviješten da će izbor vrhovnog tužioca biti odložen zbog izmjena Ustava, Vučković je odgovorio da “ne raspolaže informacijom kada će predlog za izbor VDT-a biti na dnevnom redu sjednice Skupštine”.

“Obrazloženi predlog Tužilačkog savjeta za imenovanje Ranke Čarapić na funkciju VDT-a nalazi se u skupštinskoj proceduri”, naveo je tužilac. Predlog za imenovanje Ranke Čarapić dostavljen je Skupštini početkom juna, ali on nije uvrštavan u dnevni red sjednica na osnovu dogovora šefa parlamenta Ranka Krivokapića i lidera opozicije. Čarapićeva, po zakonu, više ne uživa status tužioca.

“Ranki Čarapić je funkcija vrhovnog državnog tužioca prestala odlukom Skupštine od 30. 04. 2013, a samim tim i svako radno angažovanje u tužilačkoj organizaciji”, piše u odgovoru Vučkovića “Vijestima”.

U njemu se navodi da bivšoj tužiteljki “kao državnom funkcioneru, saglasno članu 10 Zakona o zaradama i drugim primanjima državnih i javnih funkcionera, nakon prestanka funkcije, godinu dana pripada pravo na naknadu u visini zarade koju je primala posljednjeg mjeseca vršenja funkcije”.