Dobijanjem pozivnice u decembru za ulazak Crne Gore u NATO desiće se presedan, kazao je predsjednik Vlade Milo Đukanović, na tribini u Nikšiću o evroatlanskim integracijama, jer bi tim činom Crna Gora bili prva zemlja u istoriji Sjeveroatlantskog saveza koja je postala članica mimo uobičajenih procedura, ali i jedina država koja bi ušla pojedinačno. Sve bi to, kazao je Đukanović, bilo dodatno priznanje Crnoj Gori koja je svojim učinkom zaslužila da NATO odstupi od uobičajene procedure.
Izgledi da Crna Gora u decembru dobije poziv su nikad bolji, ocijenio je Đukanović i to zahvaljujući napretku koji je postigla, pa je od nekada najmanje razvijene zemlje bivše Jugoslavije postala najrazvijenija zemlja na Zapadnom Balkanu, izuzev Hrvatske.
„Crna Gora je odlučila da izađe iz civilizacijskog kruga balkanskog lutanja, tumaranja, prebrojavanja po nacionalnim osnovama i da uđe u drugi civilizacijski krug, krug Evropske unije“, kazao je predsjednik Vlade.
Iako je ekonomija Crne Gore poslednjih sedam – osam godina rasla mnogo brže nego ekonomija evropskih zemalja, zbog istorijskog višedecenijskog zaostajanja trebaće nam godine da sustignemo zemlje EU, ocijenio je Đukanović.
„Ekonomija Evropske unije rasla je po stopi od jedan odsto, Zapadnog Balkana dva odsto, a Crne Gore 3,2 odsto. Ukoliko ekonomija EU nastavi da raste po stopi od jedan odsto, a Crne Gore 3,2, sustigli bi je 2060.godine. Ali, ako bi EU ostala na istom nivou a ekonomija Crne Gore rasla po stopi Balkana od 2,1 odsto, sustigli bi ih 2102.godine“, kazao je Đukanović i dodao da svako lutanje kroz istoriju ima svoju cijenu.
Crna Gora je proteklih decenija, kazao je Đukanović, uspjela da očuva mir, što nije bila naša karakteristika tokom proteklih vjekova, da sačuva multietnički sklad, što nije bilo lako kada su se ljudi u okruženju prebrijavali po vjeri i naciji i da obnovi nezavisnost na „neobičan“ način na Balkanu – olovkom, a ne prolivenom krvlju.
Ulaskom u NATO Crna Gora će, prema riječima predsjednika Vlade, pojačati svoju stabilnost, a samim tim i ekonomsku atraktivnost, povećati učešće stranog kapitala.
I EU i NATO savez imaju svojih slabosti, kazao je Đukanović, ali alternativa tome je – istorijsko tumaranje i dalja zaostalost, a niko više ne želi da ponavlja greške iz istorije. Nema generacije u Crnoj Gori, kako je kazao, da nije ratovala, pa ne smijemo dozvoliti da i potomcima ostavimo ratovanja. Dok NATO savez poštuje različitost na Balkanu, kako je kazao, to još uvijek nije razvijeno na pravi način, pa se na različitost gleda kao na problem, a ne kao na prednost.
„Crna Gora je na pola koraka do cilja da postane sastavni dio jednog elitnog kluba na globalnoj sceni što će biti dodatni zamajac da u bliskoj budućnosti sjednemo za drugi elitni sto, sto EU“, poručio je Đukanović.
Kazao je da se ni crnogorstvo ni druge vrijednostine mogu na silu utjerivati u ljude, već da se moraju otvoriti procesi i biti spremni da „pametnom politikom kroz te procese pomognete ljudima da razumiju svoje zablude i da ih se oslobode“.
Jasan cilj protesta
U svom izlaganju Đukanović se dotakao i protesta opozicije najavljenih za 27.septembar i kazao da je jasno da njihov cilj nije protest protiv Vlade koja vodi lošu politiku već da se osujeti ulazak Crne Gore u NATO jer smatraju da bi se na taj način lakše preispitao državotvorni status Crne Gore. Takva politika je, smatra on, nekada imala veliko uporište u Beogradu, što danas nije slučaj i što treba pozdraviti.
„Mislim da je to pogrešna politika, osuđena na propast, 'labudova pjesma' onih koji su protiv evropske i evroatlanske budućnosti Crne Gore i koji podcjenjuju kapacitete naše države koja je spremna da se odupre svakoj vrsti destrukcije na način koji je primjeren demokratskm zemljama. U nadi da do toga neće doći, a spremni kao da hoće, nećemo nikome dozvoliti da ugrozi nešto što smo mukotrpno gradili poslednjih 20.godina“, poručio je Đukanović.
Kazao je da nema ništa protiv da svako iznese svoj stav o svakom pitanju, ali da je malo neobično da neko ko je u institucijama sistema izlazi da bi to saopštio izvan institucija sistema, ali neće to biti prvi „crnogorski oriđinal“.
„Sve je dozvoljeno, osim rušiti ustavni poredak i ugroziti prava i slobodu drugih“, poručio je predsjednik Vlade.
SPC i politika
Jedno od pitanja na tribini ticalo se i Srpske pravoslavne crkve i njenog, kako su kazali, miješanja u politiku iako takvo uporište nema u vrhu Srbije. Đukanović je kazao da razumije da SPC ima stav o važnim političkim pitanjima, ali da ne razumije kada se to „agresivno nameće, zloupotrebljava i manipuliše u vršenju vjerske službe“, kao i da dio pripadnika SPC za ovo devet godina od kada je Crna Gora postala nezavisna neće da shvati da je pitanje nezavisnosti stavljeno ad akta.
Kazao je da Crna Gora poštuje slobodu vjeroispovjesti, ali ne može pristati na tumačenja pojedinih iz vrha SPC-a da bi država morala ostati na apsolutnoj distanci u odnosu na crkvu i da ne bi smjela donositi zakone koji će urediti odnose države i crkve, kao i tumačenje da država nema nikakva prava u odnosu na crkvu ali da SPC ima sva prava da uređuje državna pitanja.
„Savremena Crna Gora ne smatra da ona treba da osniva crkve i da im obezbijedi kanonsko priznanje već da dosledno moramo poštovati pravo na slobodu vjeroispovjesti svakog građanina i spriječiti pokušaje da neko sam u ime države uređuje odnose u društvu“, kazao je Đukanović i dodao da javnu raspravu izbjegava i pokušava da onemogući onaj ko nema argumenata.
Jedno od pitanja koje će Zakon o vjeroispovjesti urediti je i pitanja vlasništva, zato je, kazao je Đukanović, nervoza kod pojedinih.
Jedno od pitanja koje će Zakon o vjeroispovjesti urediti je i pitanja vlasništva, zato je, kazao je Đukanović, nervoza kod pojedinih
„Ne želimo da otimamo od bilo koga hramove već da uspostavimo pravni poredak stvari“, poručio je premijer.
Odnosi sa Srbijom i Rusijom
Ulaskom u NATO neće biti narušeni dobri odnosi sa Rusijom ili Srbijom, smatra Đukanović.
„Ne treba sumnjati da će crnogorska državna politika biti politika koja će znati da na pravi način vrednuje sve – i ono što su naše istorijske veze i bliska prijateljstva. Niko od nas ne traži da se toga odričemo i bilo bi glupo da se odričemo bilo čega, a na drugoj strani niko od nas ne može očekivati da zbog istorije se odričemo svoje budućnosti niti da slijedimo nekog samo zato što smo mali. Iako smo malobrojni imamo pravo da sami osmišljavamo svoju budućnost“.
Bonus video:
