Crna Gora je na dobrom putu da ispuni očekivanja saveznika, poručio je premijer Milo Đukanović, navodeći da, kao rezultat brojnih aktivnosti, očekuje većinsku podršku građana članstvu u NATO, kakva već postoji u crnogorskom parlamentu. „Crna Gora je zaista za kratko vrijeme, moglo bi se reći i rekordno, uspjela od obnove državnosti da se, doslovno, nađe pred vratima Saveza“, rekao je Đukanović u parlamentu tokom premijerskog sata. Đukanovića je poslanik Demokratske partije socijalista Mevludin Nuhodžić pitao da prokomentariše dosadašnje rezultate u okviru intenziviranih i fokusiranih razgovora, u proteklih šest mjeseci koliko je proces na snazi, posebno rast javne podrške. Đukanović je saopštio da je, prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja zabilježen rast podrške javnosti NATO integracijama od četiri do pet odsto i da je sada na nivou od oko 38 odsto. „Ovaj rezultat je proizvod kampanje koja je intenzivirana početkom marta, a čiji je važan dio pojačani dijalog sa biračima partija koje podržavaju članstvo u NATO kao strateški nacionalni cilj“, ocijenio je Đukanović.
Kako je rekao, koriste se inovirani pristupi i poruke razvijene za različite društvene grupe, a nastavljeno je i sa sadržajnom saradnjom sa nevladinim sektorom koji se bavi pitanjima vezanim za evroatlantsku integraciju u realizaciji brojnih aktivnosti. „Očekujemo da će kombinacija pomenutih aktivnosti dati rezultate i da ćemo uskoro imati jasan trend jačanja koji će rezultirati većinskom podrškom građana članstvu u NATO, onakvom kakvu već imamo u Skupštini“, rekao je on. Prema riječima Đukanovića, u tom cilju bilo bi dobro da predstavnici svih partija koje podržavaju članstvo Crne Gore u NATO u interpartijskoj komunikaciji nastave i intenziviraju djelovanje na tom planu. „Pošto sve ankete pokazuju da ima još dosta prostora za podršku u redovima svih političkih partija“. „Bilo bi značajno da se i partije koje imaju drugačiji stav o NATO na konstruktivan način uključe u dijalog, i da o ovoj temi koja je važna za sve u Crnoj Gori razgovaramo argumentovano, i bez predrasuda i dnevnopolitičkih trvenja“, poručio je on. Đukanović je rekao da su današnji bezbjednosni izazovi sveoma kompleksni i da su tradicionalni oružani sukobi samo jedan od vidova prijetnji sa kojima se zemlje suočavaju. Kako je dodao, rastući terorizam, pitanje energije, sajber napadi, hibridne prijetnje, strani borci, prirodne katastrofe i potvrđuju da se ni jedna država ne može samostalno izboriti sa bezbjednosnim izazovima, čak ni najveće. „A za male zemlje to je očigledna realnost. Posebno u regionima kao što je Balkan sa svojim istorijskim iskustvima. Zato je pripadnost kolektivnoj odbrani najbolji i najjeftiniji odgovor na brojne savremene bezbjednosne prijetnje. Upravo stoga je Crna Gora članstvo u NATO definisala kao jedan od prioriteta državne politike“, kazao je Đukanović.
„Bilo bi značajno da se i partije koje imaju drugačiji stav o NATO na konstruktivan način uključe u dijalog, i da o ovoj temi koja je važna za sve u Crnoj Gori razgovaramo argumentovano, i bez predrasuda i dnevnopolitičkih trvenja“
On je ocijenio da je uspjeh u procesu evroatlantske integracije zasluga svih. „Kako institucija sistema, tako i cjelokupnog crnogorskog društva, u kojem sazrijeva svijest o važnosti prihvatanja vrijednosti demokratski razvijenih zapadnih država, i uključivanja u organizacije koje baštine te vrijednosti“. „Članstvo u NATO je prva stepenica na tom putu. Stoga posvećeno i nedvosmisleno nastavljamo sa sprovođenjem aktivnosti i očekujemo da će nas rezultati koje kontinuirano postižemo kvalifikovati za dobijanje poziva za NATO, u predviđenom roku“, rekao je Đukanović. Prema njegovim riječima, već sedam godina nijedna država nije pozvana da se pridruži Savezu. „Posljednji put je to bilo 2008. u Bukureštu kada su pozvane Albanija i Hrvatska. Odluka o pozivu za članstvo svakako će biti istorijska za Crnu Goru, ali i veoma važna za region, i za Alijansu“, poručio je Đukanović. Kako je kazao, na Samitu u Velsu napravljen je svojevrstan presedan, vezan za Crnu Goru. „Prvi put je odlučeno da se o prijemu u članstvo odlučuje između dva samita, na ministarskom nivou. Ovakav stav, izražen u završnom dokumentu Samita, pravo je priznanje za napredak koji je naša zemlja ostvarila“, kazao je Đukanović. Preporukom za pokretanje intenziviranih i fokusiranih razgovora Crna Gora je, ocijenio je on, dobila drugačiji status u odnosu na ostale aspirante. „Saveznici su preuzeli obavezu da se dodatno intenziviraju kontakti i saradnja s Crnom Gorom, i da se do kraja godine sagledaju rezultati i odluči o pozivu u članstvo. U okviru tog dijaloga predviđena je posjeta najvažnijeg organa NATO – Sjeverno atlantskog savjeta (NAC) Crnoj Gori tokom ove godine, a moguća je i posjeta generalnog sekretara Jensa Stoltenberga“, rekao je Đukanović. On je kazao da je njegova posjeta Briselu već dogovorena za 15. april, kada će se sresti sa generalnim sekretarom i imati mogućnost da se obratim NAC-u. „Ovakav status koji je Crna Gora dobila na Samitu je i priznanje, i šansa koju ne smijemo propustiti. To je naš stav, i ocjena svih sagovornika iz Saveza, u brojnim kontaktima sa svim našim zvaničnicima“, dodao je Đukanović. Kako je kazao, u tom cilju saveznici su i dodatno potencirali četiri oblasti koje će ostati u fokusu njihove pažnje i potvrdili spremnost da u neposrednoj saradnji pruže pomoć u nastavku reformi u sektorima odbrane i bezbjednosti, vladavini prava i jačanju podrške javnog mnjenja. „Takođe, zajedno smo usaglasili aktivnosti iz intenziviranih i fokusiranih razgovora koje se realizuju paralelno sa petim ciklusom MAP. Vlada Crne Gore se prema ovoj obavezi, kao i prema svim dosadašnjim, odnosi veoma ozbiljno i odgovorno“, poručio je Đukanović. On je rekao da nastoje, koliko je to moguće, da se proces pozicionira iznad dnevnopolitičkih nesuglasica. „Jer će ostvarenje ovog strateškog cilja značiti trajnu bezbjednost države, i sigurnost za sve naše građane, bez obzira na njihovo političko i drugo opredjeljenje“. „Mislim da smo dosta uradili od Samita u Velsu do danas, i da smo na dobrom putu da ispunimo očekivanja saveznika“, dodao je Đukanović. On je, kad je u pitanju oblast vladavine prava, podsjetio na nedavno usvojen set zakona, kao i na novi Zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom. On je napomenuo i rad na daljem unapređenju povjerenja između državnih institucija i medija. „U tom cilju Vlada je produžila mandat Komisiji za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama starih i nedavnih slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i ubistava novinara“. „U oblasti odbrane fokus ostaje na jačanju vojnog budžeta u skladu sa Strategijskim pregledom odbrane i istaknutom potrebom modernizacije opreme, za koju se izdvaja 15 odsto od budžeta predviđenog za odbranu. Kretanje budžeta za odbranu prati trendove u zemljama EU kada je ova oblast u pitanju, kao i odluku NATO saveza da se ostvari željeni nivo izdvajanja za odbranu do 2020. godine“, rekao je on. Đukanović je kazao da se reforma obavještajnog sektora sprovodi planiranim intenzitetom, dodajući da je u februraru usvojen novi Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost kao važna osnova reformskih procesa koncipiranih u saradnji sa NATO.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Darko Pajović pitao je Đukanovića koje konkretne mjere su preduzete i šta će biti urađeno kako bi se kvalitetno i što prije reformisale bezbjednosne službe. Obrazlažući pitanje, Pajović je naveo da je sektor bezbjednosti neophodno reformisati jer, smatra on, na sadašnjem nivou predstavlja značajnu prepreku za dobijanje poziva Crne Gore u NATO. Đukanović je odgovorio da je Vlada u kontinuitetu posvećena reformama obavještajno bezbjednosnih službi, u cilju snaženja njihovog kapaciteta za efikasno i uspješno suprotstavljanje bezbjednosnim rizicima, izazovima i prijetnjama, sa kojima se suočava Crna Gora. Podsjetio je da je u drugoj polovini 2013. godine Vlada usvojila Analizu stanja u ovoj oblasti sa preciznim ocjenama, jasnim i konzistentnim smjernicama na čijoj realizaciji, kako je kazao, odgovorno radi. On je podsjetio da je Vlada, prošle godine posebnu pažnju posvetila pripremi novih ili izmjenama i dopunama postojećih zakona iz tih oblasti. „To su izmjene Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Zakona o unutrašnjim poslovima, Zakona o tajnosti podataka, kao i donošenje novog Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma i takođe novog Zakona o zaštiti lica i imovine, kojim je unaprijeđen normativni okvir za rad privatnih bezbjednosnih preduzeća“, naveo je Đukanović. On je najavio da je u toku priprema novog Zakona o carinskoj službi, kao i priprema izmjena i dopuna Zakona o odbrani, dok su nove izmjene Zakona o tajnosti podataka, koje je Vlada utvrdila u formi predloga u skupštinskoj proceduri. „Kao posebno značajnu novinu, ističem donošenje Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je predviđeno formiranje Agencije za sprječavanje korupcije kao samostalnog i nezavisnog tijela koje osniva Skupština. Ova specijalizovana Agencija otpočeće sa radom 2016. godine, a u ovoj godini planiran je niz aktivnosti na stvaranju uslova neophodnih za njen rad“, rekao je Đukanović. Kako je ocijenio, Vlada je posvećeno radila na unapređenju pravnog okvira djelovanja bezbjednosnih službi. „U predstojećem periodu učinićemo maksimalne napore za neodložnu i potpunu primjenu ovih zakona, što podrazumijeva i obaveze Vlade na zaokruživanju podzakonske regulative“, kazao Đukanović. Paralelno sa ovim, Vlada kontinuirano radi i na unapređenju stanja ljudskih resursa kao i na modernizaciji tehničke opreme. „Navedene aktivnosti, kao i kontinuiranu obuku i učešće pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnim operacijama za podršku miru, cijenim naročito važnim u sklopu napora Crne Gore na unapređenju odnosa i saradnje sa kolektivnim sistemom bezbjednosti NATO, u svim oblastima od interesa za nacionalnu, regionalnu i kolektivnu bezbjednost“, poručio je Đukanović. Reformu sektora bezbjednosti, dodao je, ne možemo posmatrati izolovano od reformi u oblasti pravosuđa. „Normativnim rješenjima sadržanim u nedavno usvojenim zakonima o Specijalnom državnom tužiocu, Državnom tužilaštvu, izmjenama Krivničnog zakonika, Zakona o sudovima i Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, stvoren je dobar osnov za efikasan odgovor Države na bezbjednosne rizike i prijetnje, a naročito za suprotstavljanje svim oblicima organizovanog kriminala i korupcije“, ocijenio je premijer. Prema njegovim riječima, ključni savremeni bezbjednosni izazovi sa kojima se i Crna Gora suočava imaju u najvećoj mjeri i međunarodnu dimenziju, bilo u pogledu organizacijskog ishodišta, spektra djelovanja, porijekla ili kretanja i djelovanja glavnih aktera. „Zato savremeni bezbjednosni fenomeni predstavljaju kompleksan izazov i ne mogu se posmatrati i tretirati izolovano već kroz saradnju sa bezbjednosnim sistemima država koje dijele iste bezbjednosne i spoljnopolitičke interese i prioritete“, rekao je Đukanović. On je dodao da sprovedene i planirane reforme bezbjednosnog sektora Crne Gore omogućavaju izgradnju institucija osposobljenih za punu interoperabilnost sa bezbjednosnim sistemima država članica NATO. „Prvenstveno izgradnju institucija spremnih za efikasan i energičan odgovor države na sve oblike bezbjednosnih rizika i prijetnji, i odgovornih da se u svakodnevnom radu podvrgnu svim oblicima demokratskog nadzora i kontrole i iskažu naviši stepen poštovanja ljudskih prava i sloboda“, poručio je Đukanović.
Bonus video:
