Evropska komisija traži pravosudni epilog afere "Snimak" - Vijesti.me
Brisel o Crnoj Gori

Evropska komisija traži pravosudni epilog afere "Snimak"

Generalno, ton Izvještaja o napretku za Crnu Goru za 2013. je sličan prošlogodišnjem tako da je vidljivo da je Crna Gora "na pravom putu"

Evropska komisija(EK) zatražila je od Crne Gore da osigura “politički i pravosudni” nastavak rješavanja afere “Snimak”.

"Gledajući unaprijed, Crna Gora bi trebalo da osigura politički i pravosudni nastavak navodnih zloupotreba javnih fondova za ciljeve političkih partija”, navodi se u zaključcima Izvještaja EK o napretku Crne Gore za 2013.

U zaključcima najvažnijeg godišnjeg izvještaja Brisela u koje su “Vijesti” imale uvid nije precizirano na koji način bi bilo moguće osigurati politički nastavak istrage o navodnim zloupotrebama državnih resursa u političke svrhe, ali u svakom slučaju afera “Snimak” je u vrhu prioriteta.

Reforma javne uprave je prioritet da bi Crna Gora imala mogućnost da primijeni aki komunite (evropsko zakonodavstvo), da se uhvati u koštac sa politizacijom i da poveća transparentnost i profesionalizam javnih službenika

"Reforma javne uprave je prioritet da bi Crna Gora imala mogućnost da primijeni aki komunite (evropsko zakonodavstvo), da se uhvati u koštac sa politizacijom i da poveća transparentnost i profesionalizam javnih službenika".

“Događaji posljednjih mjeseci, posebno s navodnom upotrebom javnih sredstava za ciljeve političkih partija, podcrtali su važnost toga da se pojača povjerenje građana u državne institucije. U tom kontekstu, važno je osigurati da se istražne radnje hitno i detaljno završe, i da se nakon toga preduzmu odgovarajuće akcije”, piše u zaključcima Izvještaja.

Ljubica Milićević, TV Vijesti

U prioritetima se dodaje da skupštinska Radna grupa za izborno zakonodavstvo mora da nastavi rad na izbornom procesu.

“Takođe, Crna Gora treba da osigura odgovarajući i primjeren nastavak dugoročnih preporuka OEBS-a na izborni zakon i mora da ustanovi jasnu, naširoko prihvaćenu demarkacionu liniju između javnog interesa i interesa partije”, piše u Izvještaju o napretku.

“Medijske slobode i reforma javne administracije su i dalje od najveće moguće važnosti", konstatovano je u zaključku Izvještaj o napretku koji će biti zvanično objavljen 16. oktobra, a koji bi uoči javnog objavljivanja mogao pretrpjeti neznatne izmjene.

Generalno, ton Izvještaja o napretku za Crnu Goru za 2013. je sličan prošlogodišnjem tako da je vidljivo da je Crna Gora "na pravom putu" u evropskim integracijama.

U zaključcima se konstatuje da je Crna Gora od juna 2012. i otvaranja pregovora “na početku nove i intenzivne faze”.

“To će zahtijevati duboke i dugotrajne političke reforme, a u prvom redu to se odnosi na primjenu novog pristupa poglavljima 23 o pravosuđu i temeljnim pravima i 24 o pravdi, slobodi i bezbjednosti".

Ističe se da je od oktobra 2012. do danas, Podgorica bila posvećena pripremi "cjelovitog akcionog plana koji bi trebalo da bude vodič za zemlju u pitanjima vladavine prava” i podsjeća da je EK preporučila otvaranje poglavlja 23 i 24, a Savjet EU pozvao Crnu Goru da podnese svoje pregovaračke pozicije.

U dijelu posvećenom političkim kriterijumima stoji da zemlja drži isti kurs nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora u oktobru 2012. i aprilu 2013. Te izbore je, podsjeća EK, OEBS okarakterisao, uz manje primjedbe, kao profesionalne i dobro organizovane.

Podsjeća se da opozicija nije priznala rezultate predsjedničkih izbora, što je dovelo do dvomjesečnog bojkota parlamenta od strane najvećeg opozicionog subjekta. Prepričava se dogovor i osnivanje Anketnog odbora i Radne grupe za povratak povjerenja u izborni proces.

"Parlament se nije složio u zaključcima koji bi vodili, između ostalog, i tome da se ustanovi politička odgovornost, nego se ograničio na tehnički izvještaj."

"Ostaje da se osigura i sudski nastavak", stoji u zaključcima koji su sada, zajedno sa cijelim Izvještajem o napretku, na deskovima članica radi eventualnih primjedbi koje suštinski ne mogu izmijeniti ton i preporuke iz zaključaka.

Kao i ranijih godina, ističe se da "Crna Gora ima vodeću ulogu u promovisanju regionalne saradnje, a posebno kroz inicijativu 'Šestorka Zapadnog Balkana'".

Uz ovo, pohvaljuje se i volja za policijsku i sudsku saradnju u regionu i policijska na međunarodnom planu.

"Neke presude, gdje je u pitanju bilo krijumčarenje droge, donesene su, samo se nekoliko slučajeva odnosilo na trafiking i na pranje novca. Neke presude prvostepenih sudova u slučajevima organizovanog kriminala su oborene", piše u Izvještaju.

Konstatuje se da je nekažnjivost u slučajevima maltretriranja zatvorenika razlog za ozbiljnu zabrinutost.

Ponavlja se primjedba vezana sa Međunarodni krivični sud u Hagu i odluku Crne Gore da sa Vašingtonom potpiše takozvani ugovor “Član 98” prema kojem su državljani SAD, osumnjičeni za ratne zločine, izuzeti od tog suda, a što nije u skladu sa stavom EU.

"Crna Gora bi trebalo da se usaglasi sa linijom EU", stoji u tekstu.

Gledajući unaprijed, Crna Gora bi trebalo da osigura politički i pravosudni nastavak navodnih zloupotreba javnih fondova za ciljeve političkih partija

Nakon toga govori se o tome što bi trebalo Crna Gora da preduzme u narednom periodu, a što se ocjenjuje na godišnjem nivou. Kako se ti zadaci ispunjavaju, i zemlja se približava članstvu.

"Gledajući unaprijed, Crna Gora bi trebalo da osigura politički i pravosudni nastavak navodnih zloupotreba javnih fondova za ciljeve političkih partija. Takođe, treba da se nastavi rad Radne grupe o izbornom procesu, time što će usvojiti legislativu i druge mjere kojima će se proširiti politička podrška, kao i ojačati povjerenje javnosti u izborni proces i u institucije države", preporuka je EK.

Navodi se da bi fokus trebalo da bude na reformama koje jačaju nezavisnost, odgovornost prema javnosti i profesionalnost pravosudnog aparata, kroz jačanje integriteta i kroz imenovanja na bazi zasluga.

"Paralelno sa time, Crna Gora bi trebalo da razvije listu rezultata u kojima bi se vidjelo da se korupcija i organizovani kriminal sistematski istražuju i gone, a to bi trebalo da se odnosi i na ljude na visokim položajima. Izrečene kazne trebalo bi da odgovaraju težini počinjenih djela", stoji u tekstu.

"Sloboda govora mora da se ojača, a to podrazumijeva i da se svi slučajevi nasilja prema novinarima i prijetnji novinarima istraže kako treba i da se počinitelji privedu pred lice pravde", piše u zaključcima Izvještaja o napretku.

EK u godišnjem dokumentu navodi da su LGBTI aktivisti i dalje diskriminisani, da se napadi na njih rijetko prijavljuju, i da bi kazne za prekršitelje trebalo i sprovoditi.

Komisija predlaže otvaranje šest novih poglavlja

U dijelu posvećenom ekonomskim kriterijumima se navodi da je Crna Gora “napredovala prema funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji”.

"Zemlja je u 2013. godini izašla iz recesije u koju je ušla 2012. godine. To se, uprkos slaboj domaćoj potražnji, dogodilo zbog solidnog turizma, direktnih stranih investicija i porasta izvoza struje ", navodi EK.

U ovom dijelu Izvještaja, za koji se konsultuju potencijalni investitori, se navodi da se deficit na tekućem računu smanjuje, ali da je još uvijek veoma visok.

“Proces oko KAP-a predstavlja rizik za javne finansije...Nezaposlenost ostaje vrlo visoka”, piše u Izvještaju i dodaje se da "korupcija i slaba vladavina prava predstavljaju prepreku za uspostavljanje povoljne klime za biznis."

Vlada bi, kako se navodi, trebalo objektivno da procijeni održivost aluminijskog konglomerata na tržišnim osnovama i da nađe najbolje rješenje, a da ono ne bude preveliki pritisak na javne finansije.

“Nužno je napraviti plan restrukturacije KAP-a, kako bi zemlja bila usklađena sa zahtjevima iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju”, dodaje EK.

Navodi se da se put prema fiskalnoj konsolidaciji mora nastaviti, što podrazumijeva i pojačane napore u naplati poreskih dugova.

“Broj loših kredita razlog je za brigu. Jednako tako, rad na crno je još jedan problem koji treba riješiti”, piše EK.

EK je predložila otvaranje pregovora za šest poglavlja jer je ocijenila da je Crna Gora napredovala u javnim nabavkama, pravu preduzeća, pravu intelektualne svojine, informacionom društvu i medijima, poreskoj politici, preduzetništvu i industrijskoj politici.

U drugim poglavljima, EK je dala mjerila za otvaranje i ona bi trebalo da budu vodič Crnoj Gori u narednim mjesecima.