Evropski parlamentarci pozvali opoziciju da ne bojkotuju parlament

Evropski poslanik Paolo Rangel poručio je da treba prevazići međusobne razlike i barem na putu evropskih integracija imati zajednički stav, a to je da Vlada mora mnogo toga da popravi u sudstvu i u Zakonu o slobodi vjeroispovijesti
10327 pregleda 60 komentar(a)
Sa današnje sjednice, Foto: Luka Zeković
Sa današnje sjednice, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 25.02.2020. 18:53h

Evropski parlamentarci pozvali su danas crnogorsku opoziciju da ne bojkotuju parlament i da ako imaju kritike da ih iznose u Skupštini, novinama, internetu i ako žele da promijene svoju zemlju to rade preko izbora.

Evropski poslanik Paolo Rangel poručio je da treba prevazići međusobne razlike i barem na putu evropskih integracija imati zajednički stav, a to je da Vlada mora mnogo toga da popravi u sudstvu i u Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

"Ali i opozicija treba da ima konstruktivniji odnos, ne da je van parlamenta. Ne bojkot, kada bojkutujete čuje se samo tišina ili buka, a ne vaš glas. A vi predstavljate građane koji su za vas glasali i oni imaju pravo da budu zastupljeni u parlamentu. Mi zaista vjerujemo u Crnu Goru, možete da budete uzor za region, ako vi budete uspješni, Zapadni Balkan će biti uspješan, ako nijeste uspješni sumnjam da će i Zapadni Balkan biti uspješan", poručio je Rangel na današnjoj 18. sjednici Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) koja se održava u Podgorici.

Poslanik Tomas Vajs je, odgovarajući na komentar Milana Kneževića (DF) rekao da nikada nije vidio komunističku zemlju gdje je 49 odsto opozicije u parlamentu.

"Pokušajte to da objasnite u Saudijskoj Arabiji i na Bliskom istoku, zabavićete se. Ali mi nijesmo ovdje da riješimo neke stare probleme. Kako ćete pokušati da promijenite zemlju i politički sistem ako vam se to toliko ne sviđaju?", pitao je Vajs.

Knežević je pitao šefa parlamentarne delegacije Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Vladimira Bilčika, pošto je saopštio da je usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti autonomno pravo Crne Gore, da li je suverena država i Sjeverna Koreja da li su suverene one kojima redovno EU uvodi sankcije i poglašava ih centrima terorizma ili je ovo što se dešava u Crnoj Gori napredak u regionu do nivoa da je proglašava za lidera.

"Pozivam Vas da ne idete na večeru sa crnogorskim vlastima kako bi izbjegli bilo kakav okvir koruptivnosti po kojoj je poznata ova vlast. Sigurni budite da ćemo vas na sledećoj sjednici POSP-a optužiti, ukoliko na bilo koji način budete podržavali ovakav režim koji progoni većinu Crne Gore", rekao je Knežević.

dff
Poslanici DF-a(Foto: Luka Zeković)

Bilčik je prethodno rekao da su „svi zabrinuti razvojem situacije nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, nakon čega su uslijedili protesti kao reakcija“

“Suvereno je pravo svih zemalja da usvajaju Zakone i da ih implementiraju, a to se mora odvijati u skladu sa demokratskim principima i međunarodnog miješanja. No takve reforme poput ove koja se tiču slobode vjeroispovjesti moraju se sprovoditi kroz dijalog usmjeren na dijalog sa svim akterima i naravno u skladu sa preporukama Venecijanske komisije”, rekao je Bilčik.

On je rekao da se evropska delegacija sastala sa premijerom i predstavnicima SPC i žele da vide kako na najbolji način mogu pomoći da se stvari pokrenu kad dođe do teškoća i kad dođu problemi, ne samo za zakon već iza druga otvorena pitanja.

On je poručio da treba izbjegavati nasilje i zapaljivaju retoriku kada se radi o ovim pitanjima.

Vajs je pozvao opoziciju i vladajuću stranku da razgovaraju i nađu rješenje kako bi imali izbore koji će biti legitimni.

"Ako želite da promijeniti svoju zemlju radite to preko izbora. Čini se da jeste moguće da imate deset hiljada ljudi na ulici koji artikulišu svoje želje, nadam se da to mogu da učine i na izborima. Čuli smo ranije da postoje dvije opcije, dva izbora – izbori ili revolucija. Kažete da ćete bojkovati izbore. Šta je druga opcija? Revolucija? To nije nešto što podržavamo, jer se to vezuje za krvoproliće, i nadam se da s obzirom na krvoprolića u nedavnoj prošlosti u regionu to neće biti opcija. Tako da vas molim da ne idete tim putem", rekao je Vajs.

On, kako je naveo, zna da ima Crna Gora ima dosta problema – nije uradila reformu izbornog zakonodavstva, nije izabrala državnog tužioca, nema osobu na čelu Državne izborne komisije, nema dovoljno ljudi u Ustavnom sudu, gdje opet neki imaju mandat koji ne treba da imaju.

"Ovo treba popraviti prije izbora", poručio je Vajs.

posp
Sa današnje sjednice(Foto: Luka Zeković)

Parlamentarci su ukazali i na probleme sa slobodom izražavanja i napadima na istraživačke novinare, kao i sa političkim uticajem na javni servis.

Bilčik je kazao da ako EU ne uspije sa politikom proširenja za Zapadno Balkan biće to neuspjeh za sve i čitav region će biti nestabilan i više izložen destabilizujućim, trećim stranama koje ne rade u skladu sa standardima.

"Mi to ne želimo. Nakon 2013. godine i poslednjeg proširenja EU nismo vidjeli opipljive rezultate uspjeha i nadam se da da će se to promijeniti u budućnosti", rekao je Bilčik.

On je rekao da EU uprkos Bregzitu nastavlja da se širi i pregovara sa država kandidatima.

“Evropski parlament je kroz rezoluciju o Crnoj Gori iskazao tu svoju poziciju i dao preporuke vezano za potrebne korake kako bi se odgovorilo na velike izazove”, naveo je Bilčik.

Bilčik je zabrinut i zbog medijskih sloboda u Crnoj Gori, podsjećajući da je Crna Gora po indeksu medijskih sloboda rangirana na 104. mjestu, između Mozambika i Brazila, jedno mjesto niže u odnosu na 2018.godinu a najgore od svih zemalja Zapadnog Balkana.

Rekao je da je EU zabrinuta zbog stanja u pravosuđu, gdje postoji niz otvorenih pitanja, naročito upražnjenja mjesta u Ustavnom sudu ali i neka imenovanja.

“Nije ostvaren napredak o pitanju nezavisnosti Sudskog savjeta, a treći mandat predsjednika pet sudova nije u skladu sa preporukama GRECO”, rekao je Bilčik.

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Aivo Orav je rekao da postoje mogućnosti da se ostvare rezultati, a naročito u vezi sa imenovanjem čelnih ljudi u ključnim institucijama iako izborne godine nijesu dobre za reforme.

Bonus video: