Hoće li biti ikoga da nam otvori vrata EU?

Na panelu “Budućnost evroatlantskih integracija”, Rupreht Polenc rekao je da se ne razmišlja o proširenju Unije sve dok se politički ne konsolidiše evrozona
55 pregleda 38 komentar(a)
Ažurirano: 17.03.2013. 20:29h

Sa visoke adrese Bundesetaga juče se čulo dosta rezervi prema proširenju Evoropske unije i to na Briselskom forumu kojem je prisustvovao predsjednik Vlade Milo Đukanović.

Na panelu “Budućnost evroatlantskih integracija”, predsjednik Spoljnopolitičkog komiteta Bundestaga, Rupreht Polenc rekao je da se ne razmišlja o proširenju Unije sve dok se politički ne konsolidiše evrozona.

Polenc nije problematizovao put Crne Gore, ali je usput rekao da se Srbija ne mora nadati članstvu ako prethodno ne prizna Kosovo.

“Mnogo se toga pozitivnog dogodilo od perioda kad smo imali Pakt za stabilnost jugoistočne Evrope, i kad smo rekli balkanskim državama da ako se pomire sa susjedima i sprovedu reforme, da se mogu nadati članstvu. Neki su to, kao Hrvatska, ispunili. Ali, budimo otvoreni, nama nije prioritet da nastavimo proširenje. Ne sada”, rekao je Polenc.

"Nama je sada prioritet da vidimo šta će da bude sa eurom, da vidimo kako da se dalje odnosimo prema krizi duga. To je naš problem. Ako propadne zajednička valuta, dezintegracija neće da stane na evrozoni, nego će da zahvati sve ostale aspekte, ekonomske i institucionalne”.

Njemački parlamentarac je rekao da ako propadne euro, nema proširenja a da se tek očekuje referendum Velike Britanije o članstvu.

“Dakle, imamo jaku silu koja se zalaže za to da se EU vrati na to da bude samo slobodna trgovinska zona, i druge, nas, koji želimo da bude sve tješnja Unija”, rekao je.

Polenc je podsjetio da u Lisabonskom ugovoru, pravnom temelju Unije, ne piše “da se mi moramo dalje proširivati”, nego stoji da smo “sve tješnja Unija”.

“Vi govorite o tome da li su vrata za proširenje otvorena. Ja vam odgovaram da nije u tome pitanje, nego u tome hoće li biti ikoga da ta vrata otvori”, rekao je Rupreht Polenc na toj debati.

Zapadni Balkan redovno figuriše kao važan panel na ovom godišnjem sastanku na visokom nivou, koji okuplja najvažnije svjetske eksperte i vrlo uticajne političare. Osnovna tema Briselskog foruma jest sigurnost u najširem smislu - u međunarodnoj politici, trgovini, energiji i slično.

Predsjednik Vlade Milo Đukanović pozvao je EU i NATO da se u odnosu prema regionu odnose više partnerski, a manje sa distancom i strogošću. Pozitivni stimulans iz Brisela sad je potreban regionu, rekao je.

„Jako (je) važno nastaviti sa politikom snažnog stimulansa proevropskih vlada u regionu”, rekao je Đukanović i objasnio da je proširenje EU na Balkan od prethodnih proširenja različito u dva aspekta.

“Prvi je da je region ustrajan u generisanju nestabilnosti, koja onda završava u nacionalističkoj netrpeljivosti. Predugo smo ostali na evropskoj margini, nemamo dovoljno tolerancije prema različitostima, i nemamo u regionu dovoljno pouzdane samoregulatorne mehanizme da sačuvamo svoju stabilnost, a time i stabilnost Evrope.”

Iako region izgleda bolje nego prije deset godina kad je tragično ubijen Zoran Đinđić, jer sad i Srbija ide proevropskim putem, ipak neki problemi u regionu koče put prema Briselu. To su nefunkcionalnost BiH, dijalog Beograd Priština koji je vrlo kasno započeo, i veliki problem paralize Makedonije, jer oni smanjuju povjerenje da će ikada doći do evroatlantskih integracija.

“Druga je specifičnost da je cijeli region odlikovao veoma visoki entuzijazam za evropske integracije. Region izgleda bolje nego prije deset godina, ali ne mnogo bolje. To podriva entuzijazam za Evropu, a onda to otvara prostor za kvazialternative koje pospješuju iluzije, a iluzije mogu biti opasne”, rekao je Đukanović i dodao da je razumio primjedbe koje mu je uputio zamjenik šefa NATO-a i čuo razmišljanja Ruperta Polenca.

“Znamo da nema prečica i da standardi moraju da se ispune”, rekao je Đukanović koji je bio jedini visoki govornik iz regiona.

Đukanović lično da objasni građanima

Zamjenik šefa NATO-a Aleksandar Veršbou pomenuo je u svom izlaganju, između ostalog, i šanse Crne Gore na putu integracije u Alijansu.

Najprije je pohvalio Crnu Goru, jer je napravila ogroman progres, ali je i dodao da, "ostaje još mnogo posla u uspostavljanju vladavine prava, u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala"

“Uz to, javna podrška NATO-u još je preniska”, rekao je i dodao da bi voljeli da vide povećanje budžeta za odbranu.On je rekao da od Đukanovića očekuje da se lično angažuje kako bi građani shvatili prednosti članstva u Alijansi. “Isto tako, tražimo i dalje napredovanje i razvoj u obavještajnim službama”, rekao je.

Unija nije nužno bolja ako je veća

Predsjednik Spoljnopolitičkog komiteta Bundestaga Polenc rekao je da su razgovori Priština Beograd pokrenuti zato da se Srbiji omogući da konačno počne zvanične pregovore o članstvu sa Evropskom unijom.

“Ako Srbija ne pristane na nezavisnost Kosova, neće postati članica Unije, to vam je tako jednostavno.” U replici na Đukanovćevo izlaganje o potrebi da se ostave otvorena vrata, rekao je; “Imamo transfer iz Rumunije i Bugarske, koji dolaze kao radnici, i to donosi i izvjesne probleme našim gradovima. Shvatite, ne možemo samo tako reći, što veća Unija, to bolja, i uđite brže- bolje. Slažem se da je to pitanje bezbjednosti, ali za mene je bezbjednost još šira.

Bonus video: