Kada je podjela vlasti u pitanju, partijama je do sada mnogo bitnije bilo da na mjestima “po dubini” postave svoje ljude od toga da li su oni zaista i kompetentni, upozorili su iz Instituta alternativa.
"Podjele između koalicionih partnera uvijek su se, nažalost, odvijale u tajnosti, i koalicioni sporazumi nikada nisu u potpunosti objavljivani. Onda kada smo imali prilike da vidimo njihove djelove ili nacrte, uvjerili smo se da je na snazi raspodjela plijena, koja služi za nagrađivanje partijske lojalnosti”, kazala je istraživač javnih politika Milena Milošević.
Iz partija koje čine vladajuću koaliciju, međutim, ističu da brinu ko ih zastupa.
Iako je Vlada počela da radi prije više od 100 dana, popunjavanje mjesta “po dubini” između koalicionih partnera nije značajnije odmaklo.
Iz Vlade i DPS-a nismo dobili odgovore na pitanja dokle se stiglo sa dogovorom o funkcijama “po dubini”. U Bošnjačkoj stranci su sigurni da nema razloga za nezadovoljstvo.
"Koalicioni sporazum na državnom nivou se realizuje i ide određenom dogovorenom dinamikom. Uvijek može bolje, ali nismo nezadovoljni”, kazao je "Vijestima" šef bjelopoljskog odbora BS Rešad Sijarić.
Prema sporazumu, BS je dobio mjesto potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, na kojem je ostao Rafet Husović i pored nedovoljnih rezultata, mjesto ministra saobraćaja za Osmana Nurkovića i mjesto ministra rada i socijalnog staranja za Kemala Purišića. BS-u je obećano 10 odsto mjesta "po dubini" a traže više direktorskih mjesta u osnovnim školama u gradovima gdje dominantno žive Bošnjaci, veću zastupljenost u diplomatsko-konzularnoj mreži kao i mjesta ambasadora, od kojih je jedno u BiH.
Sijarić je kazao da još ne može da govori o efektima podjele “po dubini” i da će preciznije podatke imati nakon sjednice Vlade u četvrtak, za kada je najavljena podjela pojedinih direktorskih mjesta.
"Poslije toga ćemo imati precizne podatke o broju i zastupljenosti u vlasti, shodno koalicionom sporazumu prema kojem BS treba da pripadne 10 odsto funkcija”, kazao je on.
BS je zadržao upravljanje “Monteputom”, na čijem je čelu je od marta član Glavnog odbora Jonuz Mujević. Član rožajskog odbora i biznismen Alija Košuta kandidat je za direktora Uprave za inspekcijske poslove, a Alma Drešević Hajdarpašić je imenovana za v. d. direktora Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja. Ona je supruga poslanika Nedžada Dreševića.
Da je odlučeno da dio Vlade bude i Ministarstvo za dijasporu, za to mjesto bio je zainteresovan politički direktor BS-a Suljo Mustafić. Međutim, to se nije desilo, a Mustafić, prema nezvaničnim informacijama "Vijesti" nije želio da bude na čelu Uprave za dijasporu.
Mjesto direktora Uprave za dijasporu obećano je koaliciji “Albanci odlučno”, koja na tom mjestu vidi bivšeg poslanika Nika Đeljošaja.
"To mjesto je ponuđeno našoj koaliciji, i tada i sada mislim da Upravu za dijasporu treba da vodi Crnogorac. Nijesam zainteresovan lično za tu poziciju. Ako se odlučim da preuzmem neku poziciju, biće one koje su direktno u vezi sa našim najosnovnijim političkim zahtjevima", kazao je Đeljošaj "Vijestima".
Nakon formiranja Vlade, koalicija “Albanci odlučno” dobila je mjesta ministra za ljudska i manjinska prava i potpredsjednika Skupštine, koje su popunili Mehmet Zenka odnosno Genci Nimanbegu. Đeljošaj je kazao da je definisanje kadrovskih rješenja po dubini proces koji je zahtjevan jer se biraju profesionalci, ali da je realno očekivati da bude okončan tokom marta.
"Kadrovska rješenja su nam potrebna kako bi bliže pratili realizaciju sporazuma”, kazao je "Vijestima".
Albanskoj koliciji su od mjesta "po dubini" bitniji politički uslovi sporazuma, a ispunjavanje jednog od njih očekuje krajem mjeseca.
"Najvažnije je da se poštuju rokovi za političke zahtjeve. Planom rada Vlade za 2017, predviđeno je da Vlada do kraja marta usvoji zakon o opštini i procesuira Skupštini na usvajanje. Na zakonu se radi, na političkom nivou se usaglašava i biće sve spremno u rokovima koje smo definisali, čime će Malesija biti nova, 24. opština”, kazao je on.
Osim manjinskih stranaka u Vladi, funkcije u državnoj upravi dobijaju i Socijaldemokrate (SD).
"Svi oni koji u državnim institucijama budu realizovali programske odrednice SD, svoj posao će obavljati profesionalno, odgovorno i posvećeno ostvarenju jednog od glavnih ciljeva našeg političkog djelovanja a to je poboljšanje životnog standarda građanki i građana Crne Gore”, saopšteno je iz partije Ivana Brajovića.
Prema nezvaničnim informacijama, pregovori DPS-a i SD-a još traju, a trenutno se razmatraju ponuđene funkcije. Nakon raskida koalicije sa SDP-om, veliki broj mjesta koji je pokrivala partija Ranka Krivokapića preuzeli su DPS i SD.
Nakon parlamentarnih izbora 2012, SDP-u je kao manjoj članici koalicije pripalo 20 odsto vlasti i ona je pokrivala brojne političke funkcije na svim nivoima vlasti, ali i po dubini u administraciji, upravnim odborima preduzeća, fondovima, agencijama. Dio kadrova su uspjeli da vrate tokom Vlade izbornog povjerenja.
IA: Nagrađuju partijske lojaliste, posljednji primjer je Jelić u DRI
Istraživačica javnih politika u IA Milena Milošević kazala je da u Crnoj Gori godinama vlada najštetniji oblik partijske patronaže čiji je cilj samo održavanje na vlasti.
“Teorijski, tzv. partijska patronaža se može korisiti da bi se javne politike, zasnovane na predizbornim obećanjima vladajućih partija, sprovodile od strane osoba, koje uživaju povjerenje tih istih partija. Međutim, kod nas, prema svim raspoloživim podacima i praksama, i dalje vlada partijska patronaža u najosnovnijem i najštetnijem obliku, čiji je osnovni cilj održavanje na vlasti, kroz korišćenje javnih resursa, uključujući i radna mjesta u javnom sektoru,” kazala je za “Vijesti”.
Ističe da je posljednji primjer nagrađivanja lojalista izbor Zorana Jelića za člana Senata Državne revizorske institucije. Prema njenim riječima, Jelić je “personifikacija zloupotreba na koje bi DRI trebalo da reaguje”.
Jelić je jedan od aktera afete Snimak, a EU godinama spočitava da nema njenog političkog epiloga.
Bonus video:
