Vladajuća koalicija će morati da pregovara sa opozicijom o formiranju vlade koja bi kontrolisala sprovođenje izbornih zakona, ukoliko želi da sve političke strane prihvate rezultate parlamentarnih izbora naredne godine. Takvo rješenje političke krize nagovijestila je Evropska komisija (EK) u Izvještaju o napretku za 2019, u kome se poziva na dijalog vlasti i opozicije i upozorava na nizak nivo povjerenja u izbore.
Izvršna direktorka Politikon mreže Jovana Marović smatra da su ocjene Brisela potvrdile da je moguć scenario formiranja vlade izbornog povjerenja i pored odbijanja čelnika Demokratske partije socijalista (DPS).
“Ozbiljne kritike izbornih uslova, ali i povezivanje izgradnje povjerenja građana u izborni proces sa istragom u slučaju ”Koverat” jasna su poruka Vladi da su dosadašnji napori u tom pravcu nedovoljni, a afere bez epiloga sve brojnije. Uzimajući u obzir zahtjeve opozicije i građanskih protesta, samo Vlada izbornog povjerenja može stvoriti uslove za zajednički rad na tim uslovima, ali i za prihvatanje rezultata od strane svih strana“, kazala je Marović.
Nakon izbijanja afere “Koverat“ opozicija je napustila Odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva, uslovljavajući povratak formiranjem tehničke vlade koja bi nadgledala sprovođenje reformi. Sporazumom o budućnosti koji su kasnije potpisali poslanici opozicije i organizatori građanskih protesta, predviđeno je da po trećinu mjesta u toj vladi imaju vlast, opozicija i nezavisni stručnjaci.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i premijer Duško Marković odbacili su te zahtjeve ističući da se vlade formiraju nakon izbora. Ipak, Marković je prošle nedjelje kazao da je model iz 2016. kada je opozicija ušla u Vladu bio jedinstven primjer kompromisa u svijetu i da je to model kojem se Crna Gora može okrenuti. On je tada podsjetio da je opozicija dobila visoka ministarska mjesta “iako su vladajuće partije imale apsolutnu većinu u parlamentu i izglasano joj je povjerenje“.
Marković je poručio da “imamo mogućnost da taj model pretvorimo u održiv politički pristup“, a Đukanović nekoliko dana kasnije poručio da je premijer “ponudio dijalog a ne prelaznu vladu”.
“Siguran sam da sa Markovićem imam saglasan stav o tom pitanju. Dio medija je nedovoljno precizno prenio ono što je premijer rekao... Mi smo vrlo istrajni u tome da razgovaramo sa našom političkom konkurencijom. Poziv premijera se nije odnosio ni na kakav poziv za prelaznu vladu”, naglasio je Đukanović.
Marović smatra da će vladajaća stranka morati da razmotri takvo rješenje nakon upozorenja EK.
“Sasvim moguće da izjava premijera dobije novo tumačenje u DPS-u, ukoliko Crna Gora zaista želi napraviti otklon od dosadašnjih praksi i zaslužiti prelazak u novu fazu integracije“, kazala je ona.
U izvještaju EK se upozorava da je ostvaren ograničen napredak u uspostavljanju političkog dijaloga u parlamentu i podsjeća na pokušaje vanparlamentarnog političkog dijaloga u kome opozicija insistira na formiranju tehničke vlade.
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav je nakon toga izjavio da nije dobro što privremeni Odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva ne funkcioniše.
“Nažalost, to nije dobro jer trenutna vladajuća koalicija i neke opozicione stranke obavljaju svoj posao, međutim, ne postoji puna opoziciona kontrola. Ovaj proces treba da bude inkluzivan kako sljedeći izbori ne bi bili osporavani ili bojkotovani”, rekao je Orav.
Generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović smatra da pozivom na dijalog Đukanović i Marković “zabacuju udicu na koju je trebalo da se upeca opozicija”. On je istakao da se slično desilo i nakon zahtjeva Demokrata i pokreta URA za izbornim reformama.
“Prethodno su prihvatili naš plan, a onda volšebno odustali od njega nudeći svoj i misleći da ćemo prihvatiti plan za kozmetičke izmjene izbornog zakonodavstva od strane onih koji decenijama kradu na izborima. Ako se zaista žele slobodni i pošteni izbori onda naš Plan sveobihvatnih izbornih reformi nema alternativu. Sve ostalo su politički trikovi čiji je cilj svađa, opozicioni razdor i nova krađa na parlamentarnim izborima“, tvrdi Bogdanović.
Zeković: Đukanović se 2016. hvalio prelaznom vladom
Član Predsjedništva Socijaldemokratske partije (SDP) Bojan Zeković podsjeća da se Đukanović protivio i formiranju Vlade izbornog povjerenja 2016. godine, a nakon toga prihvatio opozicione ministre.
“Tada je govorio da bi takvo nešto bio „istorijski i globalni presedan“, a kasnije ne samo pristao na prelaznu vladu, već je javno afirmisao kao sopstveno političko dostignuće. A tada nijesmo imali paralisan politički sistem kao danas, javnost nije mogla vidjeti kako njegov sekretar stavlja u džep kovertu upućenu DPS-u, RTCG nije bio zarobljen nezakonitim razrešavanjem članova Savjeta, niti je EU govorila o izbornom nepovjerenju i neophodnosti izmjene izbornog zakonodavstva. Onaj ko želi nastavak blokade institucija i odbija suštinski dijalog sa opozicijom, pokazuje gdje je suština problema i našim međunatodnim prijateljima sugeriše u kom pravcu treba djelovati u budućnosti“, kazao je Zeković.
Bonus video:
