Zakonito lobiranje u Crnoj Gori je iluzija i ne može zaživjeti u dogledno vrijeme, a ta djelatnost će se i dalje odvijati u centrima političke moći. Ovo je za “Vijesti” ocijenio poslanik Demokratskog fronta (DF) i dugogodišnji predsjednik skupštinskog Odbora za antikorupciju Predrag Bulatović. Zakon o lobiranju poslanici su u parlamentu usvojili još 2014. godine, a od tada do danas ispit za obavljanje poslova lobiranja, prema podacima sa sajta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), polagalo je deset kandidata, dok se kod ASK kao lobista registrovala jedino Jelena Pavićević, koja je prva i jedina registrovana lobistkinja u državi. “Priča o lobiranju u Crnoj Gori je jedna plagijatorska priča sa tendencijom da se iskustva koja su legitimna i regularana u razvijenim evropskim zemljama gdje se ljudi na propisan način registruju da mogu da lobiraju prenesu u naše zakonodavstvo. Mi smo u našem zakonodavstvu to riješili i očigledno je da “reklama” koja je sada data, da postoji jedan registrovani lobista a ne više, govori o činjenici da taj institut nije zaživio, niti će još uvijek”, kazao je Bulatović “Vijestima”. Sva pitanja koja se tiču korupcije i sprečavanja korupcije, navodi Bulatović, a posebno korupcije kod javnih funkcionera, se ne mogu zaustaviti ni drugim mehanizmima pa ni uvođenjem instituta lobiranja. “Očigledno je i jasno da se glavno lobiranje koje postoji u Crnoj Gori, koje je ilegalno i iza kulisa, trenutno dešava u centrima političke moći”, kazao je Bulatović. Jedina registrovana lobistkinja Jelena Pavićević, kaže da što lobiranje kao transparentni i legalni uticaj na zakonodavne i izvršne vlasti, bude više zastupljeno, to će se institucije oslobađati korupcionaške prakse.
Ona dodaje da postoje najmanje tri razloga, zbog kojih imamo samo jednog registrovanog lobistu. “Prvo, da bi se bavili lobiranjem, ne možete pripadati organima partija, niti obavljati javne funkcije, niti biti u bliskom srodstvu sa javnim funkcionerima, što su, potpuno logična, zakonska ograničenja, gdje samom tom činjenicom, veliki broj obrazovanih i sposobnih ljudi, ne razmišlja o mogućnosti da se bavi lobiranjem. Drugo, lobiranje pripada strateškim komunikacijama, što zahtjeva široko obrazovanje, iskustvo i poznavanje sistema, u svim njegovim segmentima, političkom, pravnom, ekonomskom, investicionom, ekološkom, zdravstvenom i slično, što ipak nije svojstveno najvećem broju uskostručnih profesija. Treće, osoba koja se bavi lobiranjem, mora imati lični integritet, hrabrost, volju i ostale preduslove, da želi transparentno da se za interes naručioca lobiranja, ali i za opšti interes, profesionalno zalaže za promjene određenih zakonskih i podzakonskih rješenja. Ostali razlozi spadaju u nepoznavanje ove djelatnosti i njenu nedovoljnu afirmisanost, što će se vremenom, sigurno promijeniti”, kaže ona. Izmjene zakona o lobiranju 2014. su predstavljene kao jačanje borbe protiv korupcije, njime je definisano da se lobiranjem mogu baviti pojedinci, NVO i preduzeća. Lobiranje je u zakonu definisano kao djelatnost kojom se vrši uticaj u vezi sa donošenjem propisa i to na parlament, vladu, lokalne organe i institucije gdje država ima odlučujuću riječ. Registar lobista vodi se u Upravi za antikorupciju, a zatim u Agenciji za sprečavanje korupcije kada ona počne sa radom 2016. Lobisti ne smiju biti javni funkcioneri, članovi partija, upravnih odbora državnih ustanova i to tri godine nakon prestanka javne funkcije, kao ni osobe koje su sa njima u srodstvu, što u Crnoj Gori znatno ograničava broj onih koji se zakonito mogu registrovati kao lobisti. Prema zakonu, lobirati mogu i osobe koje se tim poslom bave i van Crne Gore. “Iz mog ugla lobiranje u Crnoj Gori je u ovom trenutku iluzija, neće moći da zaživi u dogledno vrijeme kao što nije ni institut zviždača zaživio”, kaže Bulatović. Pavićević dodaje da lobiranje nije bauk i dio je svakog dobro organizovanog, demokratskog društva, u kojem postoji vladavina prava i jasna volja da se stvari urede u opštem interesu. “Lobiranje je legalna djelatnost i ne postoji nelegalno lobiranje. Postoji samo korupcija, kao svaka zloupotreba službenog položaja. Što djelatnost lobiranja, kao transparentni i legalni uticaj na zakonodavne i izvršne vlasti, bude više zastupljena, to će se institucije oslobađati korupcionaške prakse i biti fleksibilnije i otvorenije za usaglašavanje regulative, kojom ćemo postajati kvalitetnije uređeno društvo”, kazala je ona. U ovoj fazi, navodi Pavićević, nerealno je od institucija očekivati da budu proaktivne, kada je lobiranje u pitanju. "Taj dio će ipak biti odgovornost samih lobista, njihovih znanja i sposobnosti, a to je proces koji je tek počeo", kazala je Pavićevićeva.
Institucije još nijesu spremne za djelatnost lobiranja Prema riječima Pavićević, samo praksa, koja se, kako kaže, tek uspostavlja, može pokazati da li se lobiranje adekvatno sprovodi. “Kao i da li je zakonska regulativa u ovoj oblasti, dobra, odnosno, da li ima manjkavosti”, navodi ona. Ono što se za sada može konstatovati, kaže Pavićević jeste, da ni sami termin i svrha lobiranja, nisu sasvim jasni ni velikom dijelu stručne javnosti. “A kamoli laičkoj javnosti, kao i da institucije , još uvijek, nisu pripremljene za djelatnost lobirnja, kako u dijelu prepoznavanja mogućih inicijativa koje mogu biti okrenute ka njima, tako i u dijelu postavljanja lobiranih lica u okviru svake institucije , što je zakonska obaveza”, kazala je Pavićević. Dodaje da je svakako neophodno više govoriti o lobiranju, i u stručnim krugovima i u medijima. “Ali vjerujem da će konkretne aktivnosti lobista, najviše doprinijeti afirmaciji lobiranja”, kazala je ona "Vijestima".
Bulatović: Centar lobiranja su DPS i Vlada, tu se sve dogovara Centar politićke moći gdje se odvija lobiranje je definisan u sjedištu Demokratske partije socijalista (DPS), oko predsjednika te partije Mila Đukanovića koji je najmoćniji čovjek u ovom trenutku i unutar vrha Vlade, odnosno premijera Duška Markovića tvrdi Bulatović . “Na partijskim organima koje Đukanović i Marković vode, može dogovoriti sve što je u interesu određenih subjekata kako u zemlji tako i onima iz inostranstva, odnosno da se pretoči u zakonski projekat”, kazao je funkcioner DF-a. On navodi i da ASK, organ koje treba da se bavi pitanjima sprečavanja korupcije i u isto vrijeme sankcionisanja potencijalnih pitanja koja se tiču konflikta interesa i nezakonitog bogaćenja, "bič u rukama DPS-a".
Bonus video:
