Jasno je kome smeta transparentni spisak - Vijesti.me
MOŽE LI SE SPRIJEČITI LOŠA PRAKSA?

Jasno je kome smeta transparentni spisak

Demokrate predlažu da se promjena u biračkom spisku vrši na osnovu zahtjeva birača, ali i parlamentarne stranke ili podnosioca potvrđene izborne liste

Rješenja imaju uporište u regionalnoj praksi:Ilustracija
Rješenja imaju uporište u regionalnoj praksi:Ilustracija (Foto: Shutterstock)

Izmjenama izbornih zakona, koje će predložiti Demokratska Crna Gora, trebalo bi da se osigura mogućnost uvida u dokumentaciju za sve osobe koje se nalaze u biračkom spisku, a ne samo za one čije se promjene prate nakon što ga je formiralo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).

Portparol Demokrata Nikola Rovčanin kazao je da Zakon o biračkom spisku treba da omogući da za sve osobe koje se nalaze u biračkom spisku postoje dostupni, u elektronskoj formi, svi relevantni podaci o tome kako je osoba stekla pravo upisa u birački spisak i kako su se njeni podaci mijenjali kroz vrijeme.

“Na ovaj način osiguraće se mogućnost uvida u dokumentaciju za sva lica koja se nalaze u biračkom spisku, a ne samo za ona čije se promjene prate nakon što je MUP formirao birački spisak”, kazao je Rovčanin.

On je ocijenio da činjenica da je MUP preuzeo kontrolu nad biračkim spiskom ukazuje na potpunu centralizaciju i sprovođenje manipulacija u užem krugu povjerljivih lica.

Na osnovu sada važećeg Zakona o biračkom spisku, ocjenjuje Rovčanin, propisano je da se promjena može vršiti po službenoj dužnosti ili na zahtjev birača, čime je “ DPS praktično onemogućio parlamentarne političke subjekte da podnose zahtjeve za bilo kakve intervencije na osnovu uočenih nepravilnosti”.

Novim rješenjem Demokrata, kako je istakao, predviđeno je i da se promjena u biračkom spisku vrši na osnovu zahtjeva birača koji podnosi za sebe ili drugoga, kao i na osnovu zahtjeva parlamentarne stranke ili podnosioca potvrđene izborne liste.

On je ocijenio da je nesporno da parlamentarne stranke imaju na zakonu zasnovan pravni interes da svaki građanin Crne Gore, koji ispunjava zakonom propisane uslove, bude upisan u birački spisak i da neko ko nema zakonskog osnova ne bude upisan.

Ova rješenja, kako je kazao, imaju uporište i u regionalnoj praksi, pa su na sličan način dostupnost biračkog spiska regulisali u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

“A kome smeta transparentan birački spisak? Samo onima koji žele da tajno, bez ikakve kontrole i nadzora, upisuju i brišu koga hoće i kada hoće. Zato novim rješenjima stajemo na put prevarama koje su trajale decenijama”, kazao je Rovčanin.

On je istakao da insistiraju na ponovnom uspostavljanju prava na dostavljanje kompjuterski obrađenog biračkog spiska na određenom mediju svim učesnicima i posmatračima izbora, bez podataka o jedinstvenom matičnom broju birača.

On je kazao da većina zemalja regiona omogućava dostupnost biračkog spiska učesnicima izbora.

“Tako je, primjera radi, zakonom regulisano u Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a samo u Crnoj Gori ovaj javni dokument rezervisan je isključivo za DPS”, istakao je on.

Anđušić: Predloženo povećanje donacija partijama

Donacije fizičkih lica političkim partijama biće povećane sa dvije na pet hiljada eura, a pravnih sa deset na 20 hiljada eura, predložila je Radna grupa Odbora za izborne reforme.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić kazao je da je Radna grupa 5, koja se bavi Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, pripremila niz izmjena.

Anđušić je naglasio da se izmjenama jasno odvaja izborna kampanja od redovnog funkcionisanja političkih subjekata, što je bila jedna od osnovnih preporuka OEBS-a i ODIHR-a:

“Imamo inicijativu nevladinog sektora i saglasje svih članova radne grupe da se političke partije što manje finansiraju iz državnog budžeta, a da se povećaju privatni izvori i donacije finansiranja. Zato smo donacije od fizičkih lica povećali sa dvije na pet hiljada eura, a od pravnih lica sa deset na 20 hiljada”.

Jedna od najznačajnijih izmjena, kazao je, odnosiće se na potencijalne izmjene Krivičnog zakonika.

“Tako bi se neke od nelegalnih radnji u okviru finansiranja političkih kampanja krivično sankcionisale, odnosno kažnjavale i sankcijom zatvora”, kazao je Anđušić.


Vidi sve komentare