Lažna bolovanja, liste čekanja, prekomjerno propisivanje recepata i nestašice ljekova, nekritična upotreba uputa i dijagnostike, velike gužve ispred specijalističkih ambulanti, neadekvatnost uslova za rad, povremeni napadi na medicinsko osoblje, afere, sumnje u savjesnost liječenja, samo su neke od hroničnih tegoba crnogorskog zdravstva, smatra član Inicijativnog odbora Demokrata Kotor, dr Goran Jovanović.
Jovanović se osvrnuo na nedavno poređenje 35 zdravstvenih sistema evropskih država po 48 indikatora pokazalo je da zdravstvo u Crnoj Gori zauzima posljednje mjesto.
Član Inicijativnog odbora Demokrata Kotor, izjavio je da se ne mora proučavati vrijednost indeksa, "dovoljno je redovno pratiti medije, ili se lično otisnuti u susret našem zdravstvenom sistemu".
"Država nema strategiju i plan akcije za racionalizaciju broja ustanova na malom prostoru i smanjenje troškova, koji bi opteretili i jače ekonomije. Stezanje kaiša se odvija u kontrasmjeru, nauštrb osoblja i resursa, natezanjem oko broja prekovremenih sati, sporim obnavljanjem opreme, ponegdje zapuštenošću ispod dostojanstva bolnice (plijesnivi plafoni, propala stolarija, neuslovni toaleti, vremešna vozila)", kazao je Jovanović.
On je podsjetio da je otvoreno nezadovoljstvo ljekara okupljenih u Sindikatu doktora medicine, zbog ekstremne finansijske potcijenjenosti i uslova rada, ponovo je odmrzlo priču o malim platama u zdravstvu.
"Štrajk zdravstvenih radnika jeseni 2011. dodao je povišicu na kašičicu, ali je nezadovoljstvo statusom nastavilo da tinja. Obračun sa dopunskim nelegalnim privatnim radom ljekara državnih ustanova nije uspio. Problem je matematički. Ljekarske usluge Fond koštaju 5-20 puta manje nego što pacijent plati u privatnoj ordinaciji. Zato država žmuri i ne želi da talasa. Plate mladih ljekara i specijalizanata su ispod prosječnog primanja u Crnoj Gori, plate medicinskih tehničara i nemedicinskog osoblja su mizerne, bez smjenskog i prekovremenog rada. Specijalisti i subspecijalisti tek sa dežurstvima, pripravnostima, mentorstvima i prekovremenim satima, dobiju nešto veća primanja koja su i tada daleko od poželjnih i zasluženih", kazao je Jovanović.
Ovakav zdravstveni sistem u Crnoj Gori, kazao je Jovanović, opstaje zahvaljujući "jeftinom i napornom radu" zdravstvenih radnika, a vlast time kupuje socijalni mir.
"Premijer je nonšalantno krivicu prebacio na ljekare, naveo nekoliko pogrešnih i nepreciznih podataka i glasno dunuo u jedra javno-privatnom partnerstvu, a mi poučeni prethodnim iskustvima, moramo biti obazrivi. Argumentacija države da za zdravstvo nema konkretnijeg povećanja zarada, jer nema sredstava u budžetu, bila bi opravdana u slučaju da vlast vodi poštenu restriktivnu finansijsku politiku na svim nivoima. Svjedoci smo neodgovornog rasipanja, slučaja „Limenka“, problematičnog upumpavanja miliona evra u KAP, Pobjedu, Prvu banku, vladinih ogromnih zaduživanja i garancija, hapšenja funkcionera DPS-a zbog višemilionskih pronevjera. Dalje, razvijaju se skupe medicinske grane, a sistem grca i na mnogo nižem nivou. Vidno se zaostaje u segmentu edukacije", kazao je Jovanović.
Član IO Kotorskih Demokrata je u daljem saopštenju naveo da su bolnice i domovi zdravlja bastioni potencijalnih glasova i kadrova DPS-a, "koji ih je godinama zloupotrebljavao, kroz sakupljanja potpisa, partijska zapošljavanja i dodjelu specijalizacija po političkoj liniji".
"Naišao je novi talas političkih namještenja direktora javnih zdravstvenih ustanova, pod plaštom konkursa, sa navodno ozbiljnim razmatranjem referenci i planova. I dalje su to dominantno partijski kadrovi i politički podobni ljekari, nekompetentni u oblasti upravljanja. Po novom zakonu, ministar zdravlja postavlja direktore JZU. Sedmicama prije konkursa u zdravstvenim ustanovama se otvoreno govorilo ko će biti, i ostati director, i onda ispada da su ti kandidati unaprijed bili, ili ostali „najbolji“. Čak i oni koji se bliže trećoj deceniji na mjestu direktora. Kuriozitet je da je, u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Dobroti, čak potpisivana peticija zapošljenih protiv reizbora direktora. Medijski je aktuelno i stanje u privatnoj bolnici Meljine, kojom je do nedavno upravljao sadašnji ministar, prof. dr Budimir Šegrt. Nekadašnja vojna bolnica je primjer loše odrađenog zdravstvenog partnerstva privatnog i državnog sektora. Stručni kadar se polako osipa i nastoji „udomiti“ u drugim, pretežno javnim ustanovama, a perspektiva bolnice je sumorna. Ovo je razlog za pojačan oprez na sadašnje i buduće ugovore javnih ustanova sa privatnim firmama i kompanijama, posebno nakon medijskog prepucavanja ministra i direktora Fonda", izjavio je Jovanović .
Sve navedeno opominje, kazao je Jovanović, da trenutno stanje zdravstva u Crnoj Gori ne može trajati neograničeno.
"Bunt je u vazduhu i ako se spriječi kakvim kratkoročnim dogovorom, ucjenom, ili obećanjem, ne znači da će to sve riješiti. Demokratska Crna Gora je spremna da se, kada joj građani ukažu povjerenje, uhvati u koštac sa ovim problemima i pokrene korjenite reforme na svim nivoima zdravstvene zaštite i u sistemu finansiranja iste. Naš cilj je zadovoljan građanin i zdravstveni radnik, što DPS, sa satelitima, poslije 26 godina vlasti nije sposoban da postigne", kazao je Jovanović.
Bonus video:
