Ko to hoće u EU: Neke države skeptične prema Đukanoviću - Vijesti.me
NJEMAČKI JAVNI SERVIS OPISUJE POTENCIJALNE ČLANICE

Ko to hoće u EU: Neke države skeptične prema Đukanoviću

"Ulazite, voz kreće. Sljedeća stanica Balkan. Ko hoće neka se vozi, karte plaća (Njemac) Hans"

Milo Đukanović inauguracija
Milo Đukanović inauguracija (Foto: Filip Roganović)

Kako njemački čitaoci reaguju na tekst o proširenju Evropske unije (EU) - na svom javnom servisu, ARD? "Ulazite, voz kreće. Sljedeća stanica Balkan. Ko hoće neka se vozi, karte plaća (Njemac) Hans", glasi jedan od njih.

Od kako je Donald Tramp u Bijeloj kući, Emanuel Makron u Jelisejskoj palati, prioriteti i kurs čelnika EU su fazi novog pozicioniranja - u cilju jačanja evropske porodice. Tramp diktira tempo u međunarodnoj politici, provocira, pa su tako najviše komentarisani "složnost i zajedništvo kakvi odavno nisu viđeni na jednom samitu EU".

Tema ovog samita zapravo nije trebalo da bude pitanje da li će i kada će zemlje Zapadnog Balkana pristupiti EU, ali je to ipak konkratno rečeno: govori se o 2025. godini" piše Tagesšau, portal vijesti javnog servisa ARD.

U posebnom tekstu pod naslovom - Šest Blaknaskih zemalja hoće u EU - taj njemački javni servis ukratko opisuje potencijalne nove članice uz malu političku kartu i osnovne podatke. Evo šta čitaoci mogu da saznaju:

Crna Gora

Glavni grad: Podgorica

Površina: 13.812 kvadratnih kilometara

Stanovništvo: 620.000

Najmanji kandidat u regionu je i najizgledniji. Samo dvije godine nakon što je kandidatura priznata (2010.), započeli su i zvanični pregovori. U međuvremenu je otvoreno 30 takozvanih poglavlja o pristupanju, koja regulišu da li država u određenim oblastima odgovara EU standardima. Tri od njih - obrazovanje, nauka i spoljni odnosi - su privremeno zatvoreni. Još jedan pozitivan faktor je to što je Crna Gora prošle godine ušla u NATO.

Međutim, neke države EU su skeptične prema aktuelnom predsjedniku Milu Đukanoviću: On određuje političku sudbinu mini države više od dvije i po decenije. Opozicija ga optužuje da vodi Crnu Goru kao svoju porodičnu imovinu i da je svoje milionsko bogatstvo stekao na sumnjiv način, bivajući blizak mafiji.

Albanija

Glavni grad: Tirana

Površina: 28.750 kvadratnih kilometara

Stanovništvo: 2,9 miliona

Albanija je proglašena za potencijalnog kandidata za EU 2014. Međutim, do sada su vođeni samo preliminarni razgovori, pregovori još nisu otvoreni. Evropska komisija je u aprilu preporučila da pregovori zvanično započnu. Prije svega, ta država se još uvijek bori protiv visokog nivoa kriminala vezanog za drogu i organizovani kriminal. EU je takođe više puta kritikovala neefikasan pravosudni sistem. Jedna nova reforma koja predviđa da korumpirane sudije i advokati budu smijenjeni, mogla bi donijeti napredak i biti model za ostale balkanske zemlje.

Bosna i Hercegovina

Glavni grad: Sarajevo

Površina: 51.197 kvadratnih kilometara

Stanovništvo: 3,5 miliona

Za sada je Bosna i Hercegovina samo potencijalni, ali ne zvanični kandidat. O toj mogućnosti se raspravlja od 2003, ali je zemlja tek prije dvije godine podnijela prijavu. Najveći problem države je što je političko rukovodstvo, a samim tim i reforme teško moguće - preveliki su sporovi između tri etničke grupe u zemlji u kojoj uglavnom žive muslimanski Bošnjaci, pored pravoslavnih Srba i katoličkih Hrvata.

Makedonija

Glavni grad:Skoplje

Površina: 25.713 kvadratnih kilometara

Stanovništvo: 2,1 miliona

Makedonija zapravo ima dobre šanse da bude brzo primljena u EU. No, ništa se nije promijenilo od 2005. kada je postala kandidat, uprkos promjeni vlasti. Novi premijer Zoran Zaev je 2016. preuzeo vlast od konzervativnih nacionalista čiju vladu je vodio Nikola Gruevski. Kritičari su ga optuživali za autoritarni stil vlasti. Masovni protesti na nacionalnom nivou su konačno doveli do političkih promjena.

Ali najveća prepreka na putu ka EU je stalni spor sa Grčkom oko imena države. Budući da postoji i istoimeni grčki region, Atina se plaši da bi susjedna država Makedonija mogla da posegne za grčkom teritorijom. Svi pokušaji posredovanja EU do sada su bili neuspješni

Kosovo

Glavni grad: Priština

Površina: 10.900 kvadratnih kilometara

Stanovništvo: 1,8 miliona

Pored Bosne i Hercegovine i Kosovo se smatra samo "potencijalnim" kandidatom. Bivša srpska pokrajina se 2008. otcijepila od Srbije i postala je nezavisna država. Srbija i pet zemalja EU - Grčka, Kipar, Rumunija, Slovačka i Španija  i dalje ne priznaju nezavisnost Kosova.

Česte su tenzije između kosovskih Albanaca, najveće grupe stanovništva i Srba. Sukob je eskalirao 1998. i 1999. godine u ratu na Kosovu. NATO je podržao Oslobodilačku vojsku Kosova u misiji u kojoj su učestvovali i njemački vojnici.

Mladoj državi nedostaju demokratske strukture, dominiraju korupcija i kriminal. Uprkos milijardama pomoći od EU i SAD, Kosovo do sada nije uspjelo da se stabilizuje.

Srbija

Glavni grad: Beograd

Površina: 88.360 kvadratnih kilometara

Stanovništvo: 7,1 miliona

Iz perspektive Evropske komisije, ova zemlja je takođe favorit u pogledu pristupanja. Međutim, tenzije sa Kosovom opterćeju pregovore. Od kako je Srbija postala kandidat 2012. otvoreno je 12 od 35 pristupnih poglavlja. Poglavlja obrazovanje i nauka su zatvorena.

Interesantno je da je ispod tog teksta bilo više od 50 komentara. Do sada sada kod nas niste imali prilke da pročitate šta o proširenju misle obični građani - u ovom slučaju oni koji prate njemački javni servis i zato, evo nekih od njih

"derfa: I niko ne smije ništa da kaže. Zašto građane zemalja EU zapravo nikada direktno ne pitaju da li žele proširenje EU? I nemojte da mi kažete: Zašto, možeš da glasaš svakih x godina.

Marga Reta: Ne pitaju se ni građani "voljnih" kandidata. Prije nekoliko dana je bila reportaža o Balkanu. U Srbiji ne žele u Evropsku uniju. U ostalim zemljama mnogi ljudi imaju tendenciju da se distanciraju od pridruživanja. Pa šta. I tamo postoje političari koji misle da bolje znaju šta njihovi građani žele. To je bio slučaj i sa Ukrajinom. Možete da pročitate koliko je bilo potrebno da bi većini ljudi bilo jasno šta oni žele? To se takođe odnosi na prijem u NATO.

BWilaschek: Šest balkanskih država želi da postanu članice EU. Kao da već sada nije dovoljno loše...

HarriH.Hirsch: Cui bono? Velika Britanija odlazi, Balkan dolazi... sada stvarno postaje strašno. Ono što je previše rizično za privatni sektor sada bi trebalo da postigne nacionalna ekonomija. Da ne spominjem sve pravne implikacije... Ludilo.

püppie: Zavisno od toga šta bi trebalo da bude cilj EU, te i mnoge druge zemlje bi trebalo odmah i bezuslovno primiti. Ili se nešto ipak naučilo na primjeru Grčke?

Cilj EU je meni sve više nejasan. Bogatije zemlje izlaze, siromašne i neorganizovane hoće što pre da uđu. Industrija može time da osvoji nova tržišta, ali ako svoj profit ne podijeli sa ljudima i radnicima, već samo super bogatima, onda je to besmisleno. A po mom mišljenju, to se sada upravo dešava.

Šta će desiti sa zemljama čije se etničke grupe još spore, kada otvare svoja vrata u EU? Velika seoba naroda? Gdje?

Bernhardus: Nema problema… mi volimo da dajemo.

derdickewisser: Razlozi za proširenje su očigledni i za osudu: kao i kod prijema Rumunije i Bugarske, jedina namjera je da se dobije jeftina ili najjeftinija radna snaga za evropsku industriju i ekonomiju, koja će ovdje da radi po nekoliko mjeseci po damping cijenama. Između ostalog tako nastaju socijalnim problemi, sa kojima su gradovi poput Duizburga, nažalost, odlično upoznati. Nastaje i organizovani kriminal kao što su prevare u vezi s dječjim dodatkom. Nemojte da pričate da se radi o širenju evropskih "vrijednosti", jer je to ogromna laž. Eksploatacija - to je sve o čemu se ovdje radi.

nie wieder spd: Sve dok najsiromašniji iz ovih zemalja svoju sreću ionako traže u Njemačkoj, ne moraju još i da postanu članice EU! Gdje su otišla sredstava EU u tim zemljama? Od rata prije 20 godina se malo toga poboljšalo. Druge zemlje mogu da postanu članice samo ako im se životni standard približi makar prosjeku EU. Dakle, kod ovih zemalja to vjerovatno nikada neće biti slučaj. Osim toga, u Bosni i na Kosovu i u Albaniji islamski militanti i dalje prave haos, uz podršku Saudijske Arabije.

Jörg C: To neće tako moći da funkcioniše. Ili će svi biti snimljeni istovremeno ili će oni koji su već ušli spriječiti prijem bivših ratniih neprijatelja. Prijem u EU je trebalo ponuditi Jugoslaviji 1990. umjesto da se ponudi samo republikama koje se suprotstavljaju Beogradu, a time i Moskvi.

pfitch: Ne radi se ovdje o prijemu u EU nego da se geopolitički zatvori krilo. Nijedan od kandidata ne ispunjava uslove, osim eventualno Srbije.

zampano06: Ja sam 100% pro-EU, ali zar ne bi trebalo prvo da riješimo probleme EU prije nego što dobijemo nove probleme? Shvatam da bi tampon zona prema Rusiji trebalo da se proširi, ali kakva je korist od toga ako se EU pritom raspadne?

Tassert: EU je kao voz koji ide prema ambisu, niko ne povlači kočnicu, a brzina se stalno povećava. Šteta, nekada je to bila obećavajuća ideja, Evropska unija otadžbina, ali je kao socijalizam - nastala ne uzimajući u obzir ljude.

Zundelheiner: Naravno da žele u EU! Ali zar nije Brisel tražio od ovih zemalja da se pridruže? Bilo bi glupi da su odbili poziv… A kakve su koristi za EU? (da, mislim da je to pitanje opravdano!) Prednosti za EU nisu prepoznate, ali je još jednom dobar korak ka vojno-geostrateškoj ekspanziji na istok!

Adeberg C: Ulazite, voz kreće. Sljedeća stanica Balkan. Ko hoće neka se vozi, karte plaća (Njemac) Fric.

I za kraj da napomenemo da ovo nije bilo nikakvo ipitivanje javnog mnjenja. A poznato je, da kada je riječ o politici, oni koji pišu komentare ispod tekstova, tendiraju da budu negativno nastrojeni.