Kremlj: U vlasti Crne Gore naši su u manjini, to može da se promijeni

Podgorica podržala EU da se zamrznu sredstva za ukupno 33 osobe, od kojih se neke bliske Putinu
65 pregleda 140 komentar(a)
Kremlj, Moskva, Foto: Rojters
Kremlj, Moskva, Foto: Rojters
Ažurirano: 24.04.2014. 06:44h

Moskva sprema odgovor na odluku Crne Gore da podrži sankcije Evropske unije prema Rusiji, pišu ruski mediji.

“Neki izvori navode da se trenutno razmišlja o mogućem odgovoru. Kažu, ruski novac od turizma i investicija u lokalne biznise čini glavninu crnogorskog BDP-a. Spektar mjera o kojima se razmišlja je širok - od promjene uslova uvoza vina iz Crne Gore (90% crnogorskog izvoza), do uvođenja viznog režima koji može uticati na priliv turista (koji čine otprilike trećinu svih inostranih turista)”, navodi vladin dnevni list "Rosiskaja gazeta".

Iz MVPEI Crne Gore nijesu željeli da komentarišu ove navode.

Crna Gora se, shodno obavezi iz Sporazuma o pridruživanju, pridružila zaključcima Savjet EU koji je zamrznuo sredstva i uveo zabrana putovanja unutar EU za ukupno 33 pojedinca, uglavnom ukrajinska političara i biznismenima, a koji se smatraju odgovornim za podrivanje ili ugoržavanje teritorijalnog integriteta Ukrajine. Na listu koja je posljednji put proširena dan nakon održavanja referenduma na Krimu, EU je stavila nekoliko ruskih zvaničnika, među kojima su potpredsjednik ruske Vlade Dmitrij Rogozin, savjetnik Vladimira Putina, Sergej Glazjev... MVPEI, niti EU nijesu objavili da li se Crna Gora pridružila sankcijama za te osobe.

List zvaničnog Kremlja navodi da se, uprkos viševjekovnom prijateljstvu sa ruskim narodom i većinskom protivljenju građana Crne Gore stupanju u NATO, rukovodstvo u Podgorici pridružilo sankcijama SAD i EU protiv Moskve, pri čemu je visoko istaklo kandidaturu za članstvo u Sjevernoatlantskoj vojnoj alijansi. Prema navodima iz teksta, Rusi su tajno istisnuti iz svih sfera života u Crnoj Gori, iako su u posljednjih nekoliko godina uložili u nju oko dvije milijarde eura.

Pozivajući se na diplomatske izvore, list navodi da je “što brže izbavljenje od 'prevelikog' prisustva Rusa bio jedan od osnovnih zahtjeva novih 'starijih partnera' Crne Gore u NATO-u, na šta su crnogorske “vlasti, što bi se reklo, salutirale i počele da ispunjavaju naređenja”. “Đukanovićeva vlada marljivo 'čisti' zemlju od ruskog uticaja”, navodi autor teksta Boris Loiman koji dalje kaže da je policija odbila da reaguje na prijetnje nasiljem ruskom menadžmentu Željezare u Nikšiću čija je kompanija “investirala desetine miliona eura u modernizaciju firme”. Dodaje se da su crnogorski zvaničnici “oduzeli” Olegu Deripaski KAP.

Podsjeća se i na oštru izjavu ruskog ministrastva vanjskih poslova o “neprijateljskim izjavama” Đukanovića prema Rusiji prilikom posjete SAD.

Predsjednik Dume Sergej Nariškin naglasio je da “napredak odnosa Rusije i Crne Gore ne smije biti talac drugih velikih geopolitičkih interesa i planova trećih učesnika, posebno prekookeanskih”, podsjetio je ovaj list.

"Rusi" su manjini u vlasti, možemo to promijeniti

U tekstu se citira Maksim Kiselj, jedan od autora izvještaja “Crna Gora, cijena evrointergracija” koji kaže da je “nesumnjivo, glavnina crnogorskog stanovništva proruski orijentisana.

“Ipak, tokom posljednjih nekoliko godina naporima inostranih političkih tehnologa proruske snage u vlasti su sada u apsolutnoj manjini”, kaže Maksim Kiseljov.“Nezadovoljstvo stanovništva politikom Đukanovića raste i sasvim je moguće da ekonomski odgovor Rusije može pomoći da se sruši taj vještački stvoren disbalans snaga u zemlji. Rusija je dužna da zaštiti svoje interese i imovinu svojih građana na Balkanu”, smatra ovaj ekspert.

Bonus video: