Lider u integracijama zaglavio u v. d. stanju - Vijesti.me
INSTITUCIJE I POLITIČKA PODRŠKA

Lider u integracijama zaglavio u v. d. stanju

Crna Gora je jedinstvena zemlja po mnogim stvarima, jedna od njih je da je lider u evropskim integracijama, a ključne institucije su u VD stanju, kaže civilni aktivista i član DIK-a, Zoran Vujičić

Detalj iz Skupštine (Ilustracija)
Detalj iz Skupštine (Ilustracija) (Foto: Boris Pejović)

Crna Gora je jedinstvena zemlja po mnogim stvarima, jedna od njih je da je lider u evropskim integracijama a ključne institucije su u VD stanju.

Tako je trenutnu situaciju opisao koordinator programa vladavine prava u Građanskoj alijansi (GA) i član Državne izborne komisije Zoran Vujičić.

Vrhovni državni tužilac je vršilac dužnosti od oktobra prošle godine, dio članova i predsjednik Sudskog savjeta skoro godinu dana, mjesec dana je na čelu Državne izborne komisije vršilac dužnosti a od početka ovog mjeseca Ustavnim sudom rukovodi predsedavajuća sutkinja. Dio ovog kadriranja vladajuća koalicija i sudije završili su kreativnim tumačenjem propisa.

Vujičić dodaje i da ključne institucije imaju administrativne nedostatke ili su pod političkim pritiscima.

“Osim DIK-a, Agencije za sprečavanje korupcije, Državno tužilaštvo i dio Sudskog savjeta su u blokadi jer se ne mogu izabrati članovi iz redova uglednih pravnika, nemamo predsjednika Ustavnog suda već ‘predsjedavajuću’”, rekao je “Vijestima” Vujičič.

U Vrhovnom državnom tužilaštvu v.d. stanje traje od oktobra prošle godine kada je vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću istekao mandat. U toku je konkurs za novog VDT-a, a sjednica parlamenta na kojoj treba da se glasa o kandidatkinji Tužilačkog savjeta specijalnoj tužiteljki Lidiji Vukčević još nije zakazana.

Ustavom je propisano da se vrhovni tužilac bira dvotrećinskom većinom, odnosno tropetinskom, za šta ne postoji politička podrška u Skupštini.

Ovo stanje moglo bi se rješavati izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu i Ustava. O smanjenju dvotrećinske na prostu većinu se navodno već raspravlja u Ministarstvu pravde, ali oni ranije nijesu htjeli da odgovore na pitanja “Vijesti”.

U toku je i konkurs za novog predsjednika DIK-a, čiji je aktuelni predsjednik Đorđije Vukčević u januaru ispunio uslove za starosnu penziju. Iako Zakon o radu propisuje da službenik u tom slučaju automatski postaje penzioner, skupštinski Administrativni odbor je protumačio da Vukčevuić ostaje na čelu DIK-a do izbora nasljednika.

Đorđije Vukčević
Penzioner na čelu institucije ključne za izbornu godinu: Đorđije Vukčević(Foto: Miloš Vujović)

U slučaju Sudskog savjeta Skupština je usvojila predlog Ministrastva pravde i prošle godine promijenila Zakon o sudskom savjetu. Tako su dosadašnja četiri člana iz redova uglednih pravnika, koje bira parlament, ostala do izbora novih. Međutim on i u takvoj situaciji radi u krnjem sastavu jer je predsjednik Mladen Vukčević (biran sa kvote uglednih pravnika) podnio ostavku. Njega mijenja v.d. predsjednica Vesna Simović Zvicer.

Nadležni skupštinski odbor je raspisao konkurs za izbor ta četiri člana, koji je utoku.

Početkom naredne godine dvoje sudija Ustavnog suda stiče uslove za penziju, a za izbor njihovih nasljednika takođe je potrebna dvotrećinska većina. Prije dvije sedmice sutkinja US Desanka Lopičić izabrana je za predsjedavajućeg sudiju, nakon neuspjelog pokušaja izbora predsjednika te institucije. Aktuelnom predsjedniku Ustavnog suda Dragoljubu Draškoviću istekao je trogodišnji mandat.

V.d. stanje je i u ASK-u. Doskorašnji predsjednik, inače penzioner, Sreten Radonjić izabran je za predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Tu funkciju kao v.d. sada obavlja Savo Milašinović. U toku je konkurs za izbor direktora ASK-a.

“Očigledno je da smo u institucionalnoj blokadi i da se mora hitno naći rješenje i da predstojeći dijalog koji je inicirala Vlada, ima velike izazove koji treba da budu riješeni”, ocijenio je Vujičić.

Ono što brine je, kako dodaje, da nema naznaka kada bi se iz ovog lavirinta moglo izaći, odnosno kada će početi dijalog jer mnogi akteri procjenjuju da iz postojeće krize crpe potencijal za izborni proces.

“Ulazimo u zamku zvanu ‘ništa se nije promijenilo’ i da će se čekati naredni izborni ciklus da bi se stanje pomjerilo sa mrtve tačke. Pod hitno se mora uključiti međunarodna zajednica koja se jedina pokazala da ima uticaj da se stvari pokrenu. Svi akteri treba da pokažu ozbiljnost i javno uvjere sve osobe od struke i integriteta da ne stoje po strani, iz straha od kaljuge koja se kreira, već da svi zajedno moramo biti dio procesa koji će kreirati institucije koije rade u interesu građana i koje će nas brzo uvesti u EU”, rekao je Vujičić.

Vlada je 4. februara inicirala dijalog o temama ključnim za integraciju Crne Gore u EU, a premijer Duško Marković je narednog dana opozicionim partijama, akademskoj zajednici i predstavnicima medija uputio poziv na dijalog. Dio opozicionih partija – DF, Demokrate i Demos odbili su poziv, iz SNP-a i Ujedinjene Crne Gore su poručili da su otvoreni za dijalog, ali prije toga da se riješi pitanje crkve. Poziv su prihvatili URA, SDP i dio civilnog sektora i medija, CANU, Univerzitet Crne Gore i Privredna komora.

Iz UCG su poručili da je otvoren i iskren dijalog, neopterećen predrasudama, ultimatumima i isključivostima, temelj je stabilne, sigurne i snažne Crne Gore.

Crnoj Gori ove godine predstoje redovni parlamentarni i lokalni izbori u nekoliko opština.

Dijalog ključan za napredak ka Evropskoj uniji

Iz EK su za “Vijesti” kazali da je dijalog o postizanju minimuma zajedničkog nacionalnog interesa, kada su u pitanju evropske integracije, ključan je za napredak na putu Crne Gore ka EU.

“U tom kontekstu, Evropska komisija pozdravlja svaki pokušaj istinskog i širokog društvenog i političkog dijaloga o pitanjima važnim za put Crne Gore ka EU”, rekla je portparol EK Ana Pisonero.

Damjanović: Nema ni novog izbornog zakona u izbornoj godini

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović smatra da dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti između Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) treba da bude ključni dio širokog društvenog i političkog dijaloga na koji poziva premijer.

Damjanović je, u odgovoru Markoviću podsjetio i na činjenicu da je izborna godina, a da nije usvojen novi izborni zakon koji bi uvažio, između ostalog, i preporuke i sugestije OEBS/ODIR-a, kao i da još ne postoji model, odnosno način kako bi se primijenilo i sprovelo izborno i prateće zakonodavstvo.

“Jasno je da je način izlaska iz sadašnje institucionalne, političke, pa i društvene krize, širok, iskren, ozbiljan, sveobuhvatan dijalog i kompromis o tim, i svim drugim pitanjima i problemima koja opterećuju crnogorsko društvo”, kazao je Damjanović, prenosi Mina.

Radulović: Problem se rješava dijalogom

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović je rekao da je parlament više puta vrlo uspješno, upravo kroz formu dijaloga obezbjeđivao dvotrećinsku većinu ili tropetinsku. „Tako smo u ranijem procesu obezbijedili usvajanje ustavnih promjena, zahvaljujući prije svega inicijativu Venecijanske komisije izabrali raniji sastav Sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca. Danas u parlamentu, kao i tada, postoji 81 poslanik i u ovom trenutku oni poslanici koji smatraju da su prije svega poslanici koji njeguju evropske vrijednosti moraju preuzeti svoj dio odgovornosti nezavisno od stranačkih boja“, kazao je Radulović za „Vijesti“.

On je dodao da bi bilo dobro da nadležni skupštinski odbor raspiše novi konkurs za izbor Sudskog savjeta.


Vidi sve komentare