Parlamentarni izbori bili su opterećeni ozbiljnim problemima, a izborni zakoni imali su ograničene domete jer su institucije, zadužene za njihovo sprovođenje, donosile političke odluke, ocijenjeno je iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Izvršna direktorica MANS-a, Vanja Ćalović Marković, kazala je da su izbori bili opterećeni brojnim i ozbiljnim problemima.
"Izborni zakoni imali su ograničene domete, jer su institucije zadužene za njihovo sprovođenje donosile političke odluke i trudile se da minimalno sprovedu ovlašćenja. Uvjereni smo da je neophodan nastavak reforme zakonodavstva a tako i reforma državnih institucija, koje su nadležne za sprovođenje izbornih zakona", kazala je Ćalović Marković.
Ona je, na predstavljanju Izvještaja o parlamentarnim izborima, kazala da državne institucije, koje su pod političkom kontrolom ne mogu nepristrasno sprovesti izbore.
"Plašim se da su takvim postupanjem institucije produbile nepovjerenje u izborni proces jer su se odluke koje su donošene bile donijete političkim motivima", navela je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, izmjene zakona nisu dale nikakve rezultate.
"Uspostavljanje Agencije za sprečavanje korupcije, koja je trebala da obezbijedi veću transparentnost finansiranja nije dala rezultate i političke partije nisu bile dosljedne kada su u pitanju njihove finansije", ocijenila je Ćalović Marković.
On smatra da ni tužilaštvo ni policija u toku izbornog dana nisu imale konkretnih akcija da spriječe kupovine glasova a Državna izborna komisija donijela je niz odluka koje su bile zasnovane na pripadnosti njenih članova.
"Na čelu ASK-a je čovjek koji je u direktnoj vezi sa premijerom Duškom Markovićem što govori dovoljno da takva institucija ne može biti nezavisna niti da će njen direktor postupati nepristrasno", kazala je Ćalović Marković.
Pravni savjetnik MANS-a, Veselin Radulović podsjetio je da je pitanje krivičnog gonjenja političke korupcije dato Specijalnom državnom tužilaštvu.
"Specijalno tužilaštvo izigralo je zakon. Sva rješenja kojima su odbačene prijave koja smo mi dobili date su u rad osnovnim državnim tužiocima a ne specijalnim. MANS je podnio 156 prijava a na 90 odsto slučajeva još nije odgovoreno", rekao je Radulović.
On je rekao da je nedopustivo ponašanje Tužilaštva da krivične prijave odbacuje, »i to je ono što dodatno urušava povjerenje i pokazuje da ne postoji ni mimimum volje da se procesuiraju izvršioci djela protiv izbornih prava«.
On je dodao da ovakvo postupanje Tužilaštva šalje poruku da akteri korupcije mogu da budu spokojni kada je Tužilaštvo u pitanju i da ne treba da strahuju da će da budu procesuirani.
"Bitno je samo u toj njihovoj hijerarhiji ne zamjeriti se šerfovima a tužilaštvo je pokazalo da nema volje i da ne želi da radi svoj posao", poručio je Radulović.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a, Dejan Milovac, predstavio je podatke te NVO o finansiranju političkih partija.
Kako je naveo, tema finansiranja političkih partija je izazvala dosta kontraverzi, pogotovo zbog činjenice da je mali broj podataka bio dostupan javnosti.
"Nakon monitoringa postoji prostor za spekulacije jer političke partije nisu dostavile informacije o potrašnji koje su imale tokom kampanje. ASK, koja je imala pristup svim tim podacima imala je obavezu da te informacije objavi i to nije uradila", naveo je Milovac.
Kako je rakao, MANS je tražio informacije od partije koliko su plaćali medijske prostore, koliko su davali aktivistima i slično.
"Samo dvije partije su dostavile informacije koje su od njih tražene a to su Demokratska Crna Gora i Hrvatska građanska inicijativa. Sve ostale partije su sakrile najveći broj podataka o finansirasnju. Sakrili su fakture i ugovore na osnovu kojih su plaćali", rekao je Milovac.
Prema riječima Milovca, prihodi partija bili su dominantno od fizičkih lica.
"Tu imamo DPS koja ima najviše donacije, više nego sve ostale zajedno u iznosu od 680 hiljada EUR. Troškovi su pokrivani iz spostvenih izvora gdje opet prednjači DPS koji je pola kampanje finansirao iz spostvenih izvora i dvije partije, SDP i SD koje su finansirale kampanju iz kredita", kazao je Milovac.
Dodao je da je problem bio kod monitoringa prihoda od donacija fizičkih lica, jer je bilo teško procijeniti da li oni podpadaju na neku od zabrana za finansiranje političkih partija.
Kako je naveo, veliki broj partija je prijavio ukupan iznos bez detaljnih informacija odakle potiču.
"Troškovi DPS-a i DF-a su činili 63 odsto ukupnih troškova predizborne kampanje koja je bila na nivou od 3,6 miliona EUR. Ogromna većina pitanja kada su ove partije u pitanju ostala je van dometa javnosti", rekao je Milovac.
On je naveo i da je problem što u podacima o troškovima nema informacije da li su fakture plaćene, kada ili su ostavljene na odleženo plaćanje.
Bonus video:
