Mapa svjetske demokratije: Crna Gora među "hibridnim režimima" - Vijesti.me
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ "EKONOMISTA"

Mapa svjetske demokratije: Crna Gora među "hibridnim režimima"

Godišnji Indeks demokratije ocjenjuje vlade širom svijeta i prati izbore, politiku, kulturu i građanska prava

indeks demokratije
indeks demokratije (Foto: Screenshot)

Crna Gora se nalazi na 83. mjestu i odnijela je ne baš laskavu titulu "hibridnog režima" u godišnjem svjetskom indeksu demokratije lista "Ekonomist", koji upozorava da je demokratija ugrožena na globalnom nivou.

Od zemalja bivše Jugoslavije, najbolje je plasirana Slovenija (36. mjesto), zatim Hrvatska (58). Srbija se nalazi na 66. poziciji, dok je lošije od Crne Gore plasirana Makedonija (88), koja je takođe opisana kao "hibridni režim", prenosi "Blic".

Godišnji Indeks demokratije ocjenjuje vlade širom svijeta i prati izbore, politiku, kulturu i građanska prava. Ovogodišnji izvještaj, objavljen u četvrtak, utvrdio je da na planeti postoji samo 19 država sa potpunom demokratijom.

U izvještaju se zaključuje da gotovo trećina stanovništva živi pod autoritarnom vladavinom, a veliki dio tog stanovništva čine ljudi koji žive u Kini.

Indeks je ocijenio 89 zemalja i sve su dobile niže rezultate nego prošle godine. Već sedmu godinu zaredom, Norveška ostaje najdemokratskija država. Čak 14 od 19 "potpuno demokratskih zemalja" nalazi se u Zapadnoj Evropi.

Međutim, ocjena Zapadne Evrope skliznula je malo u prosjeku i sada iznosi 8,38 od 10. Pokušaj španske vlade da zaustavi sprovođenje referenduma o nezavisnosti Katalonije u oktobru 2017. godine, rezultirao je smanjenjem rezultata na nivou države za 0,22 poena, pa je ona sada najniže rangirana od svih potpuno demokratskih zemalja i za samo 0.08 poena izbjegla da se nađe među "slabim demokratijama".

Najimpresivniji učinak 2017. godine je imala Gambija. Ova zemlja je prošle godine dobila svoju prvu demokratsku vladu nakon 22 godine vladavine diktatora, Jahija Jameha. Gambija sada ima ocjenu veću za 2,91 i nadograđena je na "hibridni režim" iz "autoritarnog režima" i premjestila se 30 mesta na rang listi.

Najveći pad doživjela je Indonezija, koja je pala sa 48. na 68. poziciju, dok je Venecuela ove godine pala u kategoriju "autoritarnog režima".

Sjedinjene Američke Države su i dalje u kategoriji "slabe demokratije", u koju su pale u 2016. nakon ozbiljnog pada povjerenja javnosti u vladu.

Sve u svemu, tužna stvarnost u celom svijetu je da demokratske norme postaju "klizave". Izraženo je smanjenje povjerenja u institucije, erozija građanskih sloboda i ograničavanje slobode govora.

"Vlade u mnogim zemljama igraju značajnu ulogu u smanjenju slobode medija i izražavanja," piše u izvještaju.

Vlade, u demokratskim i autoritarnim zemljama, zloupotrebljavaju razne zakone o kleveti, zakone o sprečavanju terorizma, blasfemiji i "govoru mržnje" kako bi spriječili slobodu izražavanja i zabranili slobode medija.

Među deset najdemokratskijih zemalja u svijetu nalaze se: Norveška, Island, Švedska, Novi Zeland, Danska, Kanda, Irska, Australija, Švajcarska i Finska.

Među najdemokratskijim zemljama su i Holandija, Luksemburg, Njemačka, Velika Britanija, Austrija, Mauricijus (jedina afrička država), Malta, Urugvaj (jedina južnoamerička država) i Španija.

Među najautoritarnijim narodima na svijetu su mesta poput Sjeverne Koreje, Sirije i Čada.

Međutim, autori izvještaja su pronašli neki razlog za nadu: Ako je 2016. bila poznata po rastu populista i njihovoj pobuni protiv glavnih političkih partija i političara u razvijenim demokratijama Evrope i Sjeverne Amerike, 2017. je bila definisana borbom protiv populizma.