Predsjednik Vlade Duško Marković poručio je iz Budve sa međunarodne konferencije na temu „Izazovi na putu ka Evropskoj uniji“ da u regionu Zapadnog Balkana više nema dilema – da sve države žele članstvo u Evropskoj uniji, ali da iz našeg regiona moraju Briselu biti upućivani nedvosmisleni signali da smo spremni i odlučni da ispunimo ključni zahtjev Evropske unije: bezbjednosno siguran i ekonomski stabilan Zapadni Balkan, saopšteno je iz Vlade.
"Neću reći ništa novo ako kažem da u regionu više nemamo dilema oko ključnog cilja za sve naše države: članstvo u Evropskoj uniji. I neću obrazlagati zašto je to najbolje rješenje: svima nama ovdje, a ubijeđen sam i ogromnoj većini naših građana, to je više nego jasno; već toliko puta smo ponovili poznate argumente. U zonu nekada manje, a nekada i više uočljivih razlika ulazimo kada se dotaknemo pitanja: kojim putem, kojom brzinom i sa kakvom odlučnošću želimo da ostvarimo taj cilj. Moramo naravno imati u vidu da odgovori na ta pitanja ne zavise isključivo od nas samih. Naš partner u ovom poduhvatu su zemlje članice Evropske unije, koje imaju svoje prioritete, a zašto ne reći i interese – kada se otvori tema daljeg proširenja EU. Vodeći dakle računa i o tim aspektima, jasno je da iz Regiona moramo slati snažne, nedvosmislene i pouzdane signale o našoj spremnosti i odlučnosti da ispunimo ključni zahtjev Brisela, formulisan u poruci: u našem društvu želimo bezbjednosno siguran i ekonomski stabilan Zapadni Balkan“, rekao je predsjednik Vlade Crne Gore otvarajući konferenciju koju organizuje Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom nauke.
Marković je u uvodnom obraćanju ocijenio da je region pokazao partnerima iz EU da je spreman na dijalog i da je novouspostavljena praksa čestih neposrednih susreta premijera bez sumnje ojačala i razumijevanje i povjerenje među njima.
"Mudro je takođe da koristimo, da ih tako nazovem – pomoćne mehanizme koje nam je Evropska unija stavila na raspolaganje kroz Berlinski proces u prethodne četiri godine. Neke smo iskoristili, neke čini mi se i nijesmo u dovoljnoj mjeri. Kao važna nadogradnja politike Evropske unije prema našem regionu, Berlinski proces je ojačao nadu za brže unapređenje životnog standarda naših građana. Da bismo to ostvarili, moramo realizovati krupne infrastrukturne projekte koji će nas bolje i efikasnije povezati, a za to nam je neophodan novac iz evropskih fondova. Ozbiljan novac, rekao bih. Tu vjerujem postoji dosta prostora za bržu realizaciju, za bolju pripremu tih projekata kao i za konkretniju i osjetniju finansijsku pomoć EU. U susret narednom Samitu u Londonu, tome bi smatram trebalo da posvetimo punu pažnju“, rekao je premijer Marković.
Predsjednik Vlade je ponovio da će Crna Gora ove godine imati privredni rast iznad četiri odsto i da je tome doprinijelo i članstvo naše zemlje u NATO-u.
"Sasvim otvoreno mogu da vam saopštim da je takvom rezultatu umnogome doprinijelo i članstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu, jer smo u prethodnih pet mjeseci itekako osjetili pojačano interesovanje stranih investitora i veće povjerenje međunarodnih finansijskih institucija. To je naravno rezultat našeg posvećenog rada, ali dobrim dijelom i povjerenja i sigurnosti koje nam je u njihovim očima donijelo članstvo u NATO. Stoga će Crna Gora biti snažan zastupnik daljeg proširenja Alijanse na sve države regiona kojima je to cilj“ – rekao je predsjednik Marković.
U saopštenju se dodaje da je premijer zaključio da vjeruje da će Crna Gora i prije 2025, za kada je EU najavila naredno proširenje, zaključiti pregovarački proces i da "mi evropske integracije ne posmatramo kao trku sa zemljama regiona već je cilj implementacija evropskih standarda kako bi građani osjetili boljitak."
Na dvodnevnoj konferenciji, tokom koje će biti organizovano nekoliko panel-diskusija, učestvuju predsjednik Vlade Republike Makedonije Zoran Zaev, predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, zamjenica predsjednika Vlade Republike Albanije Senida Mesi, potpredsjednik Vlade Republike Srbije Rasim Ljajić, potpredsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj Pjer Heilbron, bivši predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović, nekadašnji predsjednik Slovenije Milan Kučan kao i više ministara, istoričara, ekonomista i eksperata raznih profila.
Ljajić: Ako mi ne uklonimo barijere, kriminalci i šverceri hoće
Potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić je kazao da se zemlje regiona moraju infrastrukturno povezati, jer nema između jedne izgrađen autoput, a imaju najveću trgovinsku razmjenu.
"Naša potreba za regionom nije ni izraz ljubavi, ni nostalgije za nekom bivšom državom, već puka potreba i matematika govori da smo mi upućeni, stvarno jedini na druge. U malu Crnu Goru mi više izvozimo tri puta više nego u SAD, duplo više nego što izvozimo u Rusija, 28 puta više nego u Kinu. Valjda nam je važno i valjda imamo prema tome potrebu da pravimo te puteve koji su realno život za sve nas, privredu ekonomiju i uklanjamo barijere. Mi prvo treba da ukolinimo političke barijere u našim društvima, javnosti, a tek onda ove tehničke koje stvarno postoje. Ako mi to ne ukoinimo, onda će kriminalci i šverceri sami da uklanjaju barijere. Kada dođu sa kamionima na granicu vrlo brzo će se sa carinicima dogovoriti. Onda će korupocija i kriminal da cvjetaju“, kazao je Ljajić.
Mijušković: Nisam siguran da EU ostaje posvećena procesu proširenja
Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković kazao je da države Zapadnog Balkana se nalaze u različitim fazama puta ka EU.
"Iako dobijamo uvjeravanja sa važnih evropskih adresa, ja nisam siguran da EU ostaje posvećena procesu proširenja, u skladu sa zadlugama pojedinačnih zemalja kandidata. Iskreno razumijem da treba pomoći svima koji su u ovim procesima iza Crne Gore, ali nije oportuno sa aspekta Unije pribjegavati ovakvim modelima, budući da to vodi ka euroskepticizmu bili nezainteresovanosti za zajednicu evropskih naroda. Mišljenja sam da treba da se zapitamo da li MAP- odnosno Višegodišnjim akcionim planom za Regionalni ekonomski prostor kojim EU usmjerava zemlje Zapadnog Balkana da tješnje saradjuju, progušena svojim problemima kroz ovaj okvir “kupuje” vrijeme na Zapadnom Balkanu”, kazao je Mijušković.
Prema njegovim riječima ne može se oteti utisku da je EU usljed duboke krize u kojoj se našla, potpomognuta sa balkanskih adresa, kreirala okvir kojim će nas u predvorju zadržati sve jednako dugo, nastojeći da sačuva svoj uticaj na Balkanu.
"Bilo bi za očekivati da upravo Unija u tome prepozna opadnost”, kazao je on.
Bonus video:
