Marković: Nova Evropska komisija će vjerovatno biti stroža prema Crnoj Gori

Doktrorand političke teorije na univerzitetima u Brisleu i Rimu Petar Marković za “Vijesti” govori o izborima za Evropski parlament. “Tema proširenja unutar Unije je marginalizovana, što govori o strahu da bi ona mogla biti zloupotrijebljena od strane populista u finalu kampanje”, kaže on
3809 pregleda 7 komentar(a)
U toku izbori za Evropski parlament, Foto: Shutterstock
U toku izbori za Evropski parlament, Foto: Shutterstock

Doktor političke teorije i evropskih studija na Slobodnom univerzitetu u Briselu i LUISS univerzitetu u Rimu Petar Marković kaže da u predizbornoj kampanji za Evropski parlament, na izborima koji su u toku, preovlađuju teme migracija, ekonomske nejednakost, nezaposlenosti mladih i klimatske promjene.

“U Briselu su objavljivanje godišnjeg izvještaja za zemlje Zapadnog Balkana - onog izvještaja koji više ne zovemo “Izvještaj o napretku” jer se ustanovilo da taj naslov previše optimistično opisuje evropski put država u regionu - odložilo za kraj maja. To govori o trenutnoj marginalizaciji teme proširenja unutar Unije, ali i o strahu da bi ona mogla biti zloupotrijebljena od strane populista u finalu kampanje”, rekao je Marković u intervju za “Vijesti”.

On podsjeća da su izbori za EP uvedeni 1979. i da se nadležnost “izmjenama i dopunama osnivačkih ugovora postepeno povećavala, što EP danas čini ravnopravnim zakonodavcem u Uniji zajedno sa Savjetom EU koji predstavlja države članice”.

“Ovogodišnji su izbori, prvi nakon migrantske krize i referenduma o bregzitu, najkontroverzniji i politički najzanimljiviji do sada jer sva istraživanja pokazuju da prvi put, “velika koalicija” narodnjaka i socijaldemokrata, koja je do sada činila većinu u EP, neće opstati nakon izbora. Nju će nagristi rastuće desničarske i populističke snage koje, siguran sam da čitaoci to razumiju, po pravilu baš i nemaju sluha za politiku proširenja EU. Ipak, ulazak novih antievropskih snaga u Evropski parlament ne mora da bude fatalan jer će u novom sazivu narodnjaci i socijaldemokrate većinu tražiti sa liberalima i zelenim koji pripadaju proevropskim i snagama koje podržavaju proširenje. Novi sastav parlamenta će se odraziti na sastav buduće Evropske komisije.

Pored njenog predsjednika, za naš region je od posebnog značaja ko će zamijeniti Hana na poziciji komesara za susjedsku politiku i proširenje i Mogerinijevu na poziciji visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku. Međutim, čini mi se da je od personalnih rješenja značajnije da razumijemo da će, u svakom slučaju, očekivanja prema ovdašnjim vlastima postati stroža. Najavljen ulazak Makronovih snaga u redove liberala u Evropskom parlamentu će, na primjer, značiti nedvosmislenije protivljenje sljedećem proširenju sve dok se u državama kandidatima za članstvo ne sprovedu istinske unutrašnje reforme iz oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i demokratije”, rekao je Marković.

On kaže i da “za građane Crne Gore ovi izbori treba da budu lekcija iz demokratije”.

“Sa druge strane šengenske zavjese, građanin je onaj koji ne samo da aktivno učestvuje u politici svoje države već i donosi odluke na evropskom nivou. Kontrast sa stanjem građanstva kod nas, gdje olako prepuštamo svoju suverenu volju partijama, poslodavcima, kupcima ličnih karata i tajkunima, poražavajući je. Proces proširenja EU ima svoju uobičajenu dvosmjernu institucionalnu dinamiku. Naša birokratija postepeno usvaja pravnu tekovinu Unije u 35 poglavlja. U nekim oblastima napredak je stvaran, dok u onima gdje naš režim procijeni da bi mu opstanak bio ugrožen, kao u slučaju Agencije za sprečavanje korupcije, simulira reformu stvarajući pri tom političkog monstruma koji legitimiše korupciju umjesto da je iskorjenjuje. Sa druge strane, briselska birokratija ima vlastiti interes da evropskom javnom mnjenju pokaže opipljiv napredak u procesima proširenja na Zapadnom Balkanu ne bi li tako opravdala svoje postojanje i čitav niz poslova kojima se tim procesima upravlja”.

Na pitanje zašto su izbori za Evropski parlament bitni za građane Crne Gore i da li njihov ishod može uticati na evropski put države, sagovornik dodaje:

“Moj je utisak da naša vlast za dosadašnju laskavu titulu predvodnika u trci za članstvo može zahvaliti veličini političkog i ekonomskog sistema Crne Gore, koja ni u kom slučaju ne bi mogla da ugrozi Uniju čak i da naša zemlja u današnjem nereformisanom stanju postane članica EU, kao i činjenici da druge zemlje kandidati imaju više neriješenih bilateralnih sporova. Ono što u ovoj ciničnoj prećutnoj igri nedostaje ja zovem trideset šestim poglavljem, a to je rad na stasavanju i evropeizaciji građanske svijesti kod nas. Bez temeljne izmjene uloge građanki i građana, ulazak u EU neće ništa riješiti. Evropski put ne trasiraju samo birokrate i on ne vodi od nas do Brisela. On nam je potreban da bi povezao naše otuđene institucije sa našim nedovoljno punim trgovima i treba, prije svega, da ga trasiraju naši građani”.

Komentarišući slabu izlaznost omladine i spuštanje granice glasanja na 16 godina, Marković je rekao da “u većini zemalja članica, mladi prednost prije daju protestima, potpisivanju peticija i drugim alternativnom oblicima političke participacije, nego činu glasanja”.

“Situacija je različita sa tinejdžerima uzrasta između 16 i 18 godina jer oni, za razliku od nešto starijih vršnjaka koje nerijetko more brige fakulteta, selidbe i kirije, prve ljubavi i provod, žive predvidljiv i stabilan život okružen školom i porodicom. Zato se izborno pravo već spustilo na 16 godina u Austriji i na Malti. I kod nas vidimo da mladi ranije sazrijevaju, te zašto to ne bismo ozakonili i kada su u pitanju njihova politička prava? Demokratska nesmjenjivost vlasti u Crnoj Gori ostavština je naše i generacije naših roditelja. Ja se zalažem za to da se čuje glas i mlađih generacija”, navodi on.

Budimo više građani, a manje klijenti državnog aparata

  • Protesti pokreta „Odupri se“ sada nisu masovni kao što su bili na početku. Da li je važnije da protesti traju ili da budu što masovniji?

Ovo je lažna dilema. Potrebno je i da protesti traju i da budu masovni. Ali njihovo trajanje i masovnost ne smijemo vezivati samo za prebrojavanje po trgovima. Ovo je zamka koju i u Srbiji Aleksandar Vučić, najuspješniji epigon Đukanovićevih tehnika vladanja, podmeće tamošnjem građanskom pokretu. Da bi naši protesti doveli do pobjede građanske svijesti nad partijskom državom, oni se moraju kapilarno proširiti u sve pore društva. Građanin mora imati hrabrosti da bude subverzivan i svoj nenalisni otpor pokaže i javno i privatno, i na ulici u porodici, i uživo i na internetu.

Politika nastaje tamo gdje se oni čiji se glas i uloga negiraju nametnu kao politički subjekti. Francuski filozof Ransijer nastanak politike simbolično vidi u takozvanoj plebejskoj secesiji na aventinskom brdu, odnosno bojkotovanju autoriteta iskvarene patricijske klase u starom Rimu od strane plebsa. Tek kada su otkrili svoj glas i svoju ulogu nosioca suvereniteta u političkoj zajednici, obični Rimljani su mogli da se nametnu kao ozdravljuća snaga u političkom poretku.

U uslovima neviđene krize demokratskog legitimiteta, građanski aktivizam mora da postane svakodnevica. Ali za tako nešto, potrebno je da prevaziđemo krizu građanskog samopouzdanja u nas. Drugim riječima – kad sam već pomenuo Francuza, red je da citiram i jednog Njemca, Klausa Ofea – svakim danom moramo više postajati građani, a manje samo klijenti državnog aparata u potrazi za građevinskom dozvolom ili poslom ili samo podanici crnogorske nove klase koja odavno nije, ako je ikada i bila, mlada, lijepa i pametna.

Ugledajmo se na one koji sudbinu uzimaju u svoje ruke

  • Mnogi građani nijesu upoznati sa pravima koja bi imali kada Crna Gora postane članica EU. Možete li pojasniti na koja prava građani mogu računati ulaskom Crne Gore u EU?

Građanstvo Evropske unije uvedeno je na inicijativu španske vlade 1992. i predstavlja evropsku dopunu prava i obaveza koje građani crpe iz pripadajućih državljanstava država članica. Svaki građanin Unije ima slobodu kretanja i prebivališta bilo gdje u EU, pravo da glasa i bude biran na lokalnim i izborima za Evropski parlament pod istim uslovima kao i državljani države u kojoj prebiva, pravo obraćanja evropskim institucijama, pravo na diplomatsku i konzularnu zaštitu druge države članice u trećim zemljama i drugo.

U svom naučnom radu, ja sam se posebno bavio najnovijim pravom evropskih građana, uvedenim 2009. godine, a to je pravo podnošenja Evropske građanske inicijative kojom preko milion potpisnika iz najmanje sedam država članica može zahtijevati od evropskih institucija da donesu zakon kojim se reguliše oblast od posebnog značaja za građane. Do sada su s uspjehom zahtijevani jednak pristup plitkoj vodi, zabrana štetnih pesticida... Širi značaj rastuće upotrebe ovog prava je da građani EU uzimaju svoju političku sudbinu u svoje ruke. Ugledajmo se na njih.

Bonus video: