Članovi Kluba mladih Nove srpske demokratije (NSD) Nikšić otkrivanjem ćirilične table sa natpisom Ulica Karađorđeva nastavili su akciju "Sjećanjem za ćirilicu".
Kristina Anđelić je istakla da je akcija počela u februaru 2016. godine kada su na dan kada je Petar Lubarda preminuo otkrili ćiriličnu tablu sa natpisom ulice koja nosi ime jednog od najvećih jugoslovenskih slikara.
"Akcija je periodičnog karaktera sa ciljem da ukažemo na dvije stvari, koliko je ćirilica važna za nas i na njen loš položaj u Crnoj Gori", kazala je Anđelić.
Za datum postavljanja nove table sa ćiriličnim natpisom, prema riječima Miloša Simunovića, nije slučajno izabran 15. februar. Toga datuma podignut je Prvi srpski ustanak.
"Otkrivanjem ove table čuvamo i branimo ćirilicu, ali i sjećamo se i našeg velikog vožda iz Vasojevića. Želimo da čestitamo Dan državnosti svim Srbima, ma gdje oni bili, da kažemo da nas ovaj dan spaja. Ovo je dan Sretenja gospodnjeg. Karađorđe je u svoje vrijeme vodio surove bitke protiv naših okupatora. Mi danas vodimo nešto savremenije bitke protiv unutrašnjih izdajnika i rušitelja sopstvenog identiteta", kazao je Simunović.
Podsjetio je na značaj ćiriličnog pisma koje je, kako je istakao, "svjedok i čuvar svih naših uspona i padova", kao i da je prva slovenska knjiga "Oktoih" koja je 1494.godine štampana na Cetinju, bila ćirilična knjiga.
"Svaki naš okupator prvo je zabranjivao ćirilicu. U mnogim vjekovima turskog ropstva Crna Gora je bila jedini svjetionik slobode. Samim tim i čuvar našeg nacionalnog bića i čuvar ćirilice. To je ono što Crnu Goru i ćirilicu spaja. Crna Gora i ćirilica su duša i tjelo našeg nacionalnog bića. Današnja Crna Gora, obezglavljena i obezdušena, luta u potrazi za novim identitetom, a pri tom se odriče svog starog identiteta, izvornog i jedinog pravog. Odriče se svoje crkve, jezika, pa i pisma. Odriče se svoje ćirilice", zaključio je Simunović.
Galerija
Bonus video:
