Odbačena prijava protiv Šaranovića, ocijenili da Bojanić nije oštećen - Vijesti.me
ODLUKA TUŽIOCA

Odbačena prijava protiv Šaranovića, ocijenili da Bojanić nije oštećen

Bojanić je rekao da je obrazloženje odluke tužilaštva u stilu: "Ubicu ne treba osuditi jer je ubijen svakako mrtav"

Bojanić
Bojanić (Foto: Luka Zeković)

Zamjenik osnovnog tužioca u Podgorici Vukas Radonjić odbacio je krivičnu prijavu protiv bivšeg predsjednika Državne izborne komisije Blaža Šaranovića zbog nesavjesnog rada u službi, odnosno proglašavanje rezultata predsjedničkih izbora bez kvoruma na sjednici.

Prijavu je Tužilaštvu bio podnio bivši predsjednički kandidat Mladen Bojanić protiv Šaranovića i još tri osobe, nakon što je DIK odbila njegov prigovor na regularnost predsjedničkih izbora, na sjednici na kojoj nije bilo kvoruma.

U prigovoru dostavljenom DIK-u Bojanić je ukazao da postoje brojni dokazi o mnoštvu zloupotreba, na sam dan izbora, što nedvosmisleno potvrđuje da je kandidat DPS-a Milo Đukanović imao značajnu “institucionalnu prednost”, kako se kaže i u preliminarnom izvještaju Posmatračke misije OSCE/ODIHR, odnosno da je permanentno zloupotrebljavao državne resurse tokom svoje predizborne kampanje.

Bojanić je potvrdio da je tužilac odbacio prijavu sa obrazloženjem da on nije oštećen. 

"Potvrdili su da je sjednica DIK-a bila nezakonita, ali da bi i da je utvrđeno da je bila zakonita - epilog bio isti," prenio je "Vijestima" Bojanić, koji je krajem juna svjedočio u Osnovnom državnom tužilaštvu.  

Šaranović i članovi DIK-a Nataša Pešić, Aleksandar Jovićević i Mersudin Dautović bili su pod istragom zbog sjednice na kojoj su proglašeni rezultati predsjedničkih izbora.

Komentarišući odluku tužioca, Bojanić je rekao da je njihovo obrazloženje u stilu: "Ubicu ne treba osuditi jer je ubijen svakako mrtav".

Bojanić je još krajem aprila 2018. podnio prijavu Vrhovnom državnom tužilaštvu, u kojoj je predložio da “zaustave Šaranovića i njegovih pet saučesnika u izvršenju krivičnog djela”.
On je tada ocijenio da Šaranović sa saučesnicima istrajava u izvršenju krivičnog djela, što ugrožava pravni poredak, ali i pravnu i političku situaciju u Crnoj Gori.

Državna izborna komisija, a potom i Ustavni sud, odbili su njegove žalbe na neregularnost predsjedničkih izbora, na kojima je izabran kandidat Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović.

Nakon što je DIK, bez prisustva članova iz opozicije, odbio prigovor na regularnost izbornog procesa, Bojanić je u prijavi upozorio da “Šaranović i njegovi saučesnici donose odluku o odbijanju prigovora iako nemaju kvorum za takve odluke i u kontinuitetu djeluju protivpravno”.

On je istakao i da se ne može uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom.

Šaranović je kasnije saopštio da je taj prigovor odbijen jer se on Državnoj izbornoj komisiji, saglasno zakonskim odredbama, može podnijeti samo protiv odluka opštinskih izbornih komisija, a o konkretnom prigovoru opštinske izborne komisije nijesu odlučivale.

Nakon što je Ustavni sud odbio njegovu žalbu, Bojanić je podnio pritužbu Evropskom sudu za ljudska prava zbog diskriminacije, povrede prava na pravično suđenje i na slobodne izbore.

Tražio je 100.000 eura za pravično zadovoljenje, nakon što je Ustavni sud odbio ustavnu žalbu kojom je traženo poništenje rezultata izbora zbog zloupotrebe državnih resursa predsjedničkog kanidata DPS-a Mila Đukanovića i sporne oduke DIK-a.


Vidi sve komentare