Nevladine organizacije u Crnoj Gori ne treba da budu kritički nastrojene prema Vladi da bi dobile novčanu podršku EU, samo je potrebno da imaju dobre projekte, poručio je šef Delegacije EU u Podgorici Aivo Orav.
On je prisustvovao sastanku premijera Duška Markovića sa nevladinim sektorom u Podgorici. Jedan broj predstavnika NVO kritikovao je način na koji EU dodjeljuje novac, tako da najviše dobijaju iste NVO, koje imaju kritički odnos prema vlasti.
"Da li politički neutralne NVO moraju da budu otvoreno antivladine da bi dobile sredstva od EU?", pitao je Momčilo Radulović iz Evropskog pokreta.
Orav je kazao da EU daje 40 miliona eura Vladi, a manji dio NVO sektoru i medijima i dodao da dobijaju puno pritužbi sa tri argumenta: "ne možemo da preživimo ako ne dobijemo novac, drugo uvijek dobijemo novac ali sad ga nijesmo dobili i treće nikad nijesmo dobili novac".
"Nijedan od tih argumenata ne ne odnosi na naše odlučivanje jer nijesmo tu da otvaramo radna mjesta u NVO sektoru . Postoji jasna metodologija kako se projekti razmatraju. Moja preporuka vama je da da pišete što je moguće bolje predloge projekata koji će biti u skladu sa standardima i zaboravite tri argumenta koje sam pomenuo", poručio je Orav.
On je rekao da nova Evropska komisija (EK) počinje u Briselu sa radom i da je to bitno za sve zemlje kandidate za pristupanje EU.
„Bilo je različitih signala od EU kada je riječ o proteklim mjesecima ali proširenje se nastavlja i veoma jasan signal je vijest o poglavlju 8. Potrebno nam je vremena za neke interne refleksije, ali ukoliko je EU nešto obećala to će i ispuniti“, dodao je Orav.
Iz NVO sektora su podsjetili na probleme koji se tiču poglavlja 23 i 24, odnosno probleme u oblasti pravosuđa, posebno reizbor Vesne Medenice, zatim slabu borbu protiv korupcije i rad Agencije za sprečevanje korpucije.
Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje kazala je da radni dokument EK potvrđuje navode te organizacije da Crna Gora u poglavljima 23 i 24 stagnira, a da u nekim djelovima bilježi i regresiju.
Ona je konstatovala da je EK propustila da napravi adekvatan osvrt na pravno načelo Vrhovnog suda kojim se ograničava pravo na lijek onih koji su nezakonito smijenjeni odlukama skupštinske većine.
Kada su u pitanju odluke i prakse koje primjenjuje sudska vlast, Marković je rekao da je to pitanje za tu granu vlasti, a ne Vladu.
Marković je pozvao NVO sektor da predlaže konkretne inicijative jer "nije valjda da je najveći problem u državi direktor ASK-a".
On je je zamjerio što na sastanak “nijesu došli oni koji su ključni kritičari Vladinih politika i rezultata u procesu pregovora”. Marković tvrdi da je povjerenje crnogorskih građana u EU u ovim okolnostima izuzetno visoko i toliko podrške nema ni u jednoj državi članici.
Marković je, komentarišući istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), rekao da se trend pada povjerenja u EU bilježi zbog dešavanja u Uniji, Brexita, migrantske krize i izazova koji se tiču odnosa sa SAD i Kinom.
Prema istraživanju CEDEM-a, koje je objavljeno u petak, 55 odsto građana podržava članstvo Crne Gore u EU, što je najmanji procenat podrške u istraživanjima javnog mnjenja.
„Nemojte to da dramatizuje, znam da neki kritičari to koriste kao dobar argument da Vlada ne radi ništa. Taj procenat je značajan, ne treba ga potcjenjivati i nije za brigu“, rekao je Marković.
On je dodao da će, čim se EU konsoliduje, evropska perspektiva biti jasnija, politika proširenja dobiće na novom sadržaju, jer je sada zastoj, a onda će građani drugačije reagovati na kratak rok.
Bonus video:
