Pejdž za "Vijesti": EU traži disciplinu, ali donosi rezultate - Vijesti.me
INTERVJU ZVANIČNIKA BRITANSKE VLADE

Pejdž za "Vijesti": EU traži disciplinu, ali donosi rezultate

"Da, u vrijeme kada Britanija pregovara svoje povlačenje i to je paradoks na koji ljudi ukazuju. Ali se treba sjetiti da je Britanija veoma čvrst zagovornik EU, jer smo vidjeli koristi koje su dobile zemlje koje su u talasu pristupile 2004. i neke zemlje poslije njih"

Endrju Pejdž
Endrju Pejdž (Foto: Filip Roganović)

Uprkos odluci da napusti Evropsku uniju, Velika Britanija podržava prijem novih članica jer je vidjela koliko je to dobra donijelo zemljama koje su pristupile od 2004. naovamo, kazao je zvaničnik britanske vlade zadužen za predstojeći Samit o zapadnom Balkanu Endrju Pejdž.

“Bićemo domaćini samita, koji dijelom ima za cilj pomaganje zemljama na putu pridruživanja EU. Da, u vrijeme kada Britanija pregovara svoje povlačenje i to je paradoks na koji ljudi ukazuju. Ali se treba sjetiti da je Britanija veoma čvrst zagovornik EU, jer smo vidjeli koristi koje su dobile zemlje koje su u talasu pristupile 2004. i neke zemlje poslije njih. To im je donijelo ekonomsku stabilnost, prosperitet, bolji standard… Želimo da pomognemo zemljama na tom putu. Britanija je, međutim, u drugačijem položaju, istorijski i ekonomski”, kazao je Pejdž u intervjuu za “Vijesti”.

Nedavno ste kazali da će prioriteti samita, koji se organizuje u Velikoj Britaniji, biti ekonomska stabilnost, digitalna transformacija i pomaganje uglavnom mladima da pokrenu vlastiti biznis. Šta Crna Gora može konkretno očekivati od ovog samita?

Isto što mogu očekivati sve ostale zemlje zapadnog Balkana. Fokusiraćemo se naročito na ekonomsku stabilnost, a vodićemo se sljedećim načelima. Prvo je da se postaramo da za osnovu upotrijebimo uspjehe prethodna četiri samita u okviru Berlinskog procesa, a drugo da unesemo jače strane Velike Britanije. Po našem mišljenju, to su finansijske usluge i London Siti. Fokusiraćemo se na mlade ljude, kojima ćemo pomoći tako što ćemo im dati više mogućnosti, više ćemo ih podučavati po pitanju preduzetništva, pristupanja kapitalu... pomoći digitalnu transformaciju i dodatno obučavati ljude u digitalnim oblastima, kroz osnovno i srednje obrazovanje, itd. Ali osim toga postoji i sigurnosna dimenzija, pod kojom smatram unutrašnju sigurnost, kao što su pitanja organizovanog kriminala i korupcije. Kako možemo pomoći ovim zemljama, vašoj zemlji da napreduje u ovim oblastima. To je veoma bitno za privlačenje investicija, novca iz privatnog sektora. Imamo veliki interes da se pozabavimo tim problemima. To će pomoći vašim zemaljama na putu ka EU. Ali je takođe važno jer utiče na naše zemlje, jer neke oblasti - trgovine ljudima, narkoticima, oružjem - uključuju balkansku rutu koja utiče na druge zemlje u Evropi, uključujući i Britaniju.

U izvještaju Doma lordova ističe se da će London ostati posvećen regionu i poslije Bregzita. Na koji način? Što podrazumijeva ta posvećenost?

Našu posvećenost vidjećete na samitu u julu. Postoje čitave oblasti gdje Britanija ima mnogo iskustva koje može da podijeli, koja je veoma rada da podijeli, jer imamo zajednički interes da to uradimo i pomognemo ovim zemljama da se pozabave tim problemima. I to se neće promijeniti. Način na koji je ministar za Evropu to kazao na sastanku sa šefovima diplomatije regiona - to je slučaj istih prijatelja, ali različitih struktura. A i novac koji smo do sad ulagali u Balkan preko EU sada ćemo sami odlučivati kako da ga rasporedimo.

Pomenuli ste novac koji dajete regionu preko EU. Koliko je to sredstava u pitanju?

U ovom trenutku puno novca ulazi preko EU. Što se tiče investicionog okvira za zapadni Balkan, 15 odsto dolazi od Britanije. Poenta je da će se taj novac vratiti i moći ćemo da biramo kako ćemo ga trošiti nakon što napustimo EU. Namjeravano da ga trošimo na ono što vlada ocijeni da su veliki prioriteti na putu pristupanja. To može uključivati oblasti na koje već trošimo novac, a koje će pomoći zemljama da napreduju u poglavljima 23 i 24, i jednog dana članstvu u EU.

Što se tiče investicija i trgovine, oni nisu dovoljno veliki. Znam iz perioda kada sam bio ambasador u Sloveniji, da ima izvjesnih izazova navesti britanske kompanije da dođu ovdje i investiraju. Zato želimo da pomognemo zemljama da se izbore sa tim izazovima. Neki od njih su, nažalost, povezani sa teškoćama u poslovanju, a među njima je i korupcija na visokom nivou. Želimo da pomognemo da se sa tim izbore.

Da li je Crna Gora među njima?

Neću imenovati te zemlje, ali mogu reći da je u Trstu mnogo napretka ostvareno po ovom pitanju. Italijani sami imaju mnogo iskustva sa borbom protiv korupcije i žele da ga podiijele. U Trstu je fokus bio na toj preventivnoj strani borbe protiv korupcije, koji se tiče javnih nabavki, transparentnosti, izjegavanja konflikta interesa, zaštite zviždača. Britanci imaju mnogo više iskustva sa borbom protiv nezakonitog finansiranja, pranja novca... Ako pratite finansijske tokove i nezakonite prihode od kriminala, to ostavlja dokaziv trag do kriminalaca koji su počinili zločin. Koji god zločin da je, želimo da jačamo sposobnost ovih zemalja da se pozabave nezakonitim finansiranjem.

Ovaj dio Evrope je poznat u međunarodnoj zajednici po nestabilnosti. Pretpostavljam da kao bivši ambasador u Sloveniji pratite situaciju u regionu. Kako biste opisali trenutno bezbjednosnu situaciju u regionu?

To zavisi od toga da li govorimo o unutrašnjoj bezbjednosti, pod kojom podrazumijevam kriminal i korupciju, ili spoljašnjoj, u kontekstu spoljne i bezbjednosne politike. Kada je u pitanju spoljna bezbjednost, želimo da ohrabrimo napredak zemalja koje žele da se priključe NATO. Kada je u pitanju unutrašnja, veoma je jasno iz strategije proširenja EK da ima još mnogo posla da se uradi. Naročito kada su u pitanju obaveze iz poglavlja 23 i 24, koje imaju veze sa pravosuđem, vladavinom prava i dobrim upravljanjem. To su oblasti u kojima želimo da pomognemo, zato puno novca ulažemo u ove oblasti.

Posljednjih godina se ističe da se zapadne demokratije zalažu za očuvanje stabilitokratija u regionu. Po vašem mišljenju, da li je to dobro rješenje?

Da budem zaista iskren, zaista ne prepoznajem taj fenomen. Način na koji to vidim jeste da svaka od šest zemalja želi da ostvari napredak na putu ka EU. Taj proces sa sobom nosi puno discipline kako bi se uskladili sa evropskim zakonodavstvom, vrijednostima i standardima. Sve to može da ima krajnje transformativan efekat na ekonomije ovih zemalja. Vidjeli ste što se desilo sa ekonomijama zemalja koje su se priključile 2004. Na neki način ove zemlje prolaze takođe kroz tu tranziciju. Što dalje ove zemlje napreduju na tom putu, to će ideja stabilitokratije brže iščeznuti.

Moramo biti oprezni zbog ruskog ponašanja u regionu

Britanija je protjerala ruske diplomate zbog trovanja nervnim agensom bivšeg dvostrukog agenta, a taj primjer slijedile su i druge države. Nedavno i Crna Gora, koja se 2016. našla pod navodnim pokušajem ruskog miješanja u izborni proces. Kako komentarišete ovakvu podršku zemalja?

Veoma mi je drago koliko je mnogo zemalja u znak solidarnosti takođe odlučilo da protjera ruske agente. To je na svakoj zemlji da odluči, a to zavisi od procjene njihovih vlada i ruskog ponašanja u njihovoj zemlji.

Ali rekao bih da smo jednako zabrinuti poput mnogih zemalja u regionu zbog optužbi za rusko miješanje u izborne procese u mnogim djelovima svijeta, ali i u Crnoj Gori. I dalje čujemo da su vlade u regionu zabrinute zbog potencijalnog ruskog pokušaja destabilizacije u vrijeme izbora. Niko od nas želi da se to desi, svi moramo biti oprezni po tom pitanju.