Žena je na izbornim listama sve više, ali se ne može očekivati da se do 2020. ispuni očekivanje Ujedinjenih nacija da ih u političkom životu Crne Gore i parlamentu bude 40 odsto.
Ženska politička mreža, koju čine aktivistinje 16 političkih partija, sinoć je predstavila predloge kako ići ka većoj zastupljenosti žena na svim nivoima vlasti i strukturama društva, zatraživši između ostalog da njene predstavnice budu dio skupštinskog privremenog odbora koji će se baviti izmjenama izbornog zakonodavstva.
Da se do većeg učešća žena u političkom životu može doći izmjenama izbornog zakona, saglasne su predstavnice vlasti i opozicije.
Predstavnica Ženske političke mreže Marija Ćatović (DPS), kazala je da su pripremili predlog, kojim traže da se iz budžeta za finansiranje partija izdvojijoš 0, 06 odsto za njihove aktivnosti, a da sve partije koje uključe veći broj žena na listama odbornika ili poslanika, dobiju veći procenat novca.
Ćatovićeva je kazala da se bore za to da u svakoj partiji bude veći broj žena na izbornim listama, što će pokušati da obezbijede kroz izmjenu izbornog zakona. “ Tražili smo i da neka od žena iz Ženske političke mreže, koju čine žene iz svih partija, bude posmatrač u radnoj grupi, s tim da nema pravo glasa, ali može da daje primjedbe”, istakla je Ćatović za “Vijesti”.
Ona je kazala da je predlog Ženske političke mreže podržao predsjednik DPS-a Milo Đukanović i skoro svi lideri partija.
Ćatovićeva je istakla da ne može garantovati da li će do 2020. godine u političkom životu Crne Gore i parlamentu biti 40 odsto žena, ali da će ih svakako biti više, nego što ih ima sada.
Đukanović, predsjednik Skupštine i SD Ivan Brajović, kao i čelnici ostalih vladajućih partija i dijela opozicije sinoću su na Imanju Knjaz prisustvovali predstavljanju zahtjeva za ravnopravnošću žena na izbornim listama. Projekat rodne ravnopravnosti godinama sporovodi UNDP uz podršku Evropske unije, čiji je šef delegacije Aivo Orav takođe sinoć bio prisutan.
Portparolka Demokratske Crne Gore Anđela Peković kazala je “Vijestima” da ravnomjernu zastupljenost žena nije realno očekivati do 2010., jer će se u tom roku prvi put organizovati parlamentarni i lokalni izbori sa novim izbornim zakonodavstvom:
“A sada ne prepoznajemo takvu političku atmosferu kod većine aktera na političkoj sceni Crne Gore koja bi davala realne nade za optimizam da se to desi u naredne dvije godine. Realnije je da se ovo očekivanje UN-a ispuni u onom narednom izbornom ciklusu”, ocijenila je Peković.
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović predložio je izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika kojim je, između ostalog, predviđena ravnopravnost muškaraca i žena na izbornim listama. Od kraja marta, od kada je predlog u proceduri, poslanici parlamentarne većine tri puta su odbili da ga uvrste na dnevni red.
Predstavnica ženske političke mreže Snežana Jonica sinoć je rekla da su one dostavile predlog Skupštini i da čekaju odgovor, da budu posmatrači u radnoj grupi.
Da se stvari polako mijenjaju pokazuje da je na posljednjim predsjedničkim izborima učestvovala kandidatkinja, da je 2011. bilo 11 odsto žena u Skupštini, a danas 24 odsto. Tada je bilo samo osam odsto žena u lokalnim parlamentima, sada ih je oko 26 odsto.
U evropskim parlamentima 85 odsto žena meta uznemiravanja
Seksizam, zlostavljanje i nasilje nad ženama su rasprostranjeni u parlamentima širom Evrope, pokazala je studija Interparlamentarne unije (IPU) i Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PACE). Istraživanje, koje je objavljeno u utorak, je pokazalo da je 85 odsto poslanica doživjelo psihološko nasilje u parlamentu, kao i da je veća vjerovatnoća da poslanice mlađe od 40 godina budu meta uznemiravanja.
“Sve dok opstaje nejednakost žena i muškaraca, nijedna žena neće biti zaštićena od nasilja i uznemiravanja”, rekla je predsjedavajuća PACE Lilijan Mori Paskje. U studiji se navodi da su u 69 odsto slučajeva počinioci bili poslanici muškarci.
Bonus video:
