Javni funkcioneri morali bi prijaviti kredite koje dobiju po povlašćenim uslovima, a Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) morala bi ih tretirati kao poklone funkcionerima. To se, između ostalog, navodi u mišljenju OEBS/ODIHR na Zakon o sprečavanju korupcije. U mišljenju se upozorava da zakonom treba precizirati šta su pokloni i ističe da postojeća definicija nije dovoljna. Zakonom o sprečavanju korupcije poklon se definiše kao “stvar, pravo i usluga stečena, odnosno izvršena bez naknade”.
“Takva definicija nije dovoljna, jer poklon uključuje stvar, pravo, korist ili uslugu stečenu bez odgovarajuće nadoknade, npr. uz veliki popust. Bilo bi korisno da zakon eksplicitno navede da krediti koji se daju pod povoljnim uslovima ili krediti koje povjerilac otpiše potpadaju pod definiciju poklona”, navodi se u izvještaju.
Članom 16 Zakona predviđeno je da javni funkcioner smije primati samo protokolarne i prigodne poklone, kao što su pokloni predstavnika druge države ili međunarodnih organizacija prilikom posjete ili gostovanja. Zakonom se prigodnim poklonom smatra onaj u vrijednosti do 50 eura, dok javni funkcioner tokom godine može da primi poklone u vrijednosti od najviše 100 eura. Zakonom je precizirano da poklone ne smiju primati ni bračni i vanbračni partneri funkcionera, kao i djeca koja žive sa njima. U mišljenju OEBS-a upozorava se da zabranu primanja poklona treba uvesti i za partnere i djecu koja ne žive u istom domaćinstvu sa javnim funkcionerom. Ističe se i da je dobro što su zakonom predviđene mogućnosti u kojima funkcioner ne može da odbije poklon koji prelazi dozvoljenu vrijednost.
“U takvim situacijama javni funkcioner je dužan da preda poklon organu vlasti u kojem radi. Isto tako, javni funkcioner mora da preda poklon kada ASK utvrdi da je primljen suprotno zakonu. Međutim nedostaje vremenski rok koji je presudan za sprovođenje odredbi”, ističu u OEBS-u.
Iako je mišljenje međunarodne organizacije Skupštini Crne Gore dostavljeno početkom godine, parlament je tek prošle nedjelje predložio jednu od izmjena koje se u njemu traže. Poslanici vladajuće koalicije su u četvrtak predložili izmjene Etičkog kodeksa, kojima se uvode nove obaveze za poslanike u konfliktu interesa. Predviđeno je da poslanik koji treba da raspravlja ili odlučuje o odluci ili zakonu, a postoji mogućnost da je u sukobu interesa, mora dati izjavu Odboru za ljudska prava i slobode prije nego se uključi u raspravu ili glasa. To se, između ostalog, zahtijeva u mišljenju OEBS-a čiji eksperti smatraju da istu obavezu treba uvesti i za odbornike u lokalnim parlamentima.
“U primarno zakonodavstvo nije uključena nikakva obaveza da se prijavi postojanje sukoba interesa. Preporučuje se da se u potpunosti sprovede preporuka GRECO-a i nađe slično rješenje za odbornike. Imajući u vidu da poslanici i odbornici, za vrijeme trajanja mandata, ne mogu biti zamijenjeni ad hoc, osnovni načini i okolnosti za prijavljivanje sukoba interesa mogu da se razlikuju od pravila koja važe za ostale javne funkcionere”, ističe se u mišljenju OEBS-a.
Zabrana lobiranja za bivše funkcionere
Eksperti OEBS-a smatraju da javnim funkcionerima zakonom treba zabraniti da se bave lobiranjem najmanje dvije godine nakon prestanka funkcije. Zakonom je predviđeno da funkcioner dvije godine nakon prestanka funkcije ne smije da nastupa kao predstavnik pravnog lica, preduzetnika ili organizacije niti da uspostavi poslovnu saradnju sa licima i organizacijama sa kojima je sarađivao tokom mandata. Bivši funkcioner, između ostalog, najmanje godinu od napuštanja državne službe ne smije da se bavi revizijom.
“Preporučuje se da zakon izričito uključi lobiranje kao zabranjenu djelatnost”, navodi se u mišljenju.
Smanjite uticaj na ASK, bolja zaštita za zviždače
Upozorava se i da Crna Gora mora smanjiti uticaj ministarstava na organe za sprečavanje korupcije ističući da je to bila glavna zabrinutost i prethodnim mišljenjima OEBS-a. U toj međunarodnoj organizaciji navode da nijesu jasni razlozi zbog kojih se zakonom “otvaraju vrata spoljašnjem uplivu u rad ASK-a”.
“Zakon treba da bude neumoljiv po pitanju operativne nezavisnosti Agencije da usvaja svoja interna pravila i procedure. Treba ukloniti ovlašćenja ministarstva nadležnog za pitanja antikorupcije da propisuje način na koji ASK treba da vodi svoje evidencije”, ističe se.
Navodi se i da Agenciji, koju vodi Sreten Radonjić, treba dati veća ovlašćenja u slučajevima kada državni organi i funkcioneri ne poštuju njene odluke i zakonske rokove. Upozorava se i da treba zakonom podsticati prijave zviždača koje ne ukazuju na korupciju, već i druge nezakonite radnje i ponašanja.
“Važno je da se zakonski proširi zaštita zviždača i na takve slučajeve. Nejasno je da li zakon obuhvata i mogućnost podnošenja prijava putem telefona”, navodi se u izvještaju.
Bonus video:
