Predrag Bulatović: Srbi ostaju bez posebnih prava

„Ustav ne definiše ko su nacionalne manjine, to do sada nije definisao ni zakon o manjinskim pravima i slobodama", kaže Bulatović.
0 komentar(a)
Ažurirano: 12.01.2011. 18:52h

Parlamentarna opozicija pokrenuće inicijativu za dopunu Ustava Crne Gore kojom se pravo na afirmativnu akciju daje samo narodima koji čine manje od 10 odsto stanovništva u Crnoj Gori, najavio je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Predrag Bulatović.

U tom slučaju, između ostalog, pravo na garantovane mandate u državnom i lokalnim parlamentima ne bi imali Crnogorci kojih je 43 odsto i Srbi koji čine 32 procenta stanovništva.

„Ustav ne definiše ko su nacionalne manjine, to do sada nije definisao ni zakon o manjinskim pravima i slobodama, i postoje shvatanja da to nije neophodno uraditi i da to pravo mogu da koriste svi, uključujući i Srbe i Crnogorce kao najbrojniju nacionalnu populaciju. Cilj Ustava nije da se zloupotrebljava neko pravo nego da ono koristi nacionalnim grupacijama kojima je zaista neophodno-Albancima, Hrvatima, Muslimanima i ostalim“, kazao je Bulatović „Vijestima“.

Prijedlog opozicije da taj prag bude 10 odsto načelno je podržala DPS, dok su takvo rješenje odbacili SDP i manjinske partije, smatrajući da se time ugrožava građanski koncept države. Za razliku od SDP-a i albanskih stranaka, Bošnjačka stranka zagovarala je model po kojem će se pravo na afirmativnu akciju garantovati narodima koji čine manje od 16 odsto stanovništva.

Član Radne grupe iz BS Kemal Purišić tvrdi da pravo na raspodjelu poslaničkih mandata pod posebnim uslovima treba da imaju narodi, koji čine do šestine od ukupnog stanovništva.

On je agenciji MINA rekao da ta norma može biti predmet spora pred Ustavnim sudom.

NOVA rješenje smatra neprihvatljivim

Radojica Živković iz Nove srpske demokratije tvrdi da to rješenje nije prihvatljivo rješenje, jer nigdje u svijetu ne postoji model prema kome narod koji u jednoj državi čini šestinu stanovništva koristi princip afirmativne akcije.

“Ako jedan narod čini šestinu stanovništva države, onda on može samostalno da uđe u parlament, jer je opšti cenzus tri odsto. Šestina stanovništva je oko 100 hiljada građana Crne Gore. Zar oni treba da imaju poseban i povlašćen tretman. Ima ih dovoljno da mogu izabrati svoje autentične predstavnike bez korišćenje principa afirmativne akcije”, rekao je on agenciji MINA.

On ističe da takvo rješenje ide u korist bošnjačkog naroda: “Cilj vladajuće koalicije i Rifata Rastodera, koji predlaže takvo rješenje, je da Bošnjaci većinski glasaju DPS i SDP, dok bi bošnjačke partije koristile princip afirmativne akcije, što bi značilo još tri poslanika Bošnjaka”.

Poslanici u Skupštini prethodno su produžili do 31. maja rok za usaglašavanje izbornog zakonodavstva sa Ustavom. To je peto produženje roka za usklađivanje Zakona o izboru odbornika i poslanika sa najvišim pravnim aktom.

Za usvajanje izbornog zakonodavstva potrebna je dvotrećinska većina u Skupštini Crne Gore. Evropska komisija saopštila je da je hitno usvajanje izbornog zakona jedan od uslova za nastavak evropskih integracija.

SDP ne popušta

U neformalnim razgovorima funkcioneri SDP-a tvrde da neće popuštati u stavu da je limit od 10 odsto neprihvatljiv, upozoravajući da se inicijativom opozicije na mala vrata mijenja građanski koncept države. Opozicionim rješenjem i eventualnom izmjenom Ustava, tvrde oni, Crna Gora bi bila definisana kao država pravoslavne većine i manjinskih naroda.

„Dopunom Ustava i preciziranjem ko može da koristi posebna prava ne dira se u karakter Crne Gore kao građanske države. Jasan je i čvrst stav da se u ovom trenutku definiše to pitanje prije donošenja izbornog zakona... Mislim da nema razloga da se to pitanje ne podrži potpunim konsenzusom“, tvrdi Bulatović.

Bonus video: