Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović rekao je da je nepostojanje dvotrećinske većine u parlamentu i nemogućnost izbora pojedinih funkcionera moguće rješavati političkim dijalogom, ili novim izborima.
On smatra, kako je rekao za “Vijesti”, da bi bilo nužno raspisati novi konkurs za vrhovnog tužioca.
Kako komentarišete da se niko iz reda istaknutih pravnika nije prijavio za mjesto VDT-a. Da li je to znak da pravnici nemaju povjerenja u sistem i koliko je to poražavajuće za državu?
Povjerenje je ličan odnos prema uspostavljenom sistemu vrijednosti. Društva koja imaju višak regula, a manjak suštinske pravde nijesu društva sa visokom ljestvicom povjerenja u sistem. Zato je prirodna reakcija istaknutih pravnika, koji izbor za VDT–a doživljavaju kao čin javnog povjerenja, što imaju distancu prema sistemu gdje uspostavljeni politički sistem, usljed načina svog (ne)funkcionisanja, ‘guši’ funkcionalnost ustavno definisanog pravnog sistema.
Slučaj VDT-a nije izolovan i kada se stavi u kontekst prethodnih izbora, kao i onih koji će uslijediti na istaknutim javnim pozicijama, država Crna Gora rizikuje da se opasno udalji od proklamovane ideje o izgradnji visokoprofesionalnog državnog sistema i društva znanja.
Da li je za Udruženje pravnika poražavajuće da se, kada god politika i institucije zakažu, traži promjena Ustava?
Trenutni problem neizbora četiri člana Sudskog savjeta, VDT-a ili uskoro sudija Ustavnog suda, neće se brže riješiti na način da se uđe u još složeniji i zahtjevniji postupak mijenjanja Ustava. VDT se može izabrati i sa manje zahtijevnom većinom od tri petine poslanika (49), dok je za ustavne promjene neminovna dvotrećinska većina (54), koja se mora ostvariti u dvije interakcije. Pritom, ako se predlog za promjenu Ustava ne usvoji, isti se ne može ponoviti prije isteka od jedne godine od kada je predlog odbijen. Dakle, problem je manje ustavnopravne prirode, a više u ravni odgovarajućeg (ne)funkcionisanja parlamentarno-političkog sistema.
Pošto realno postoji problem dvotrećinske većine u parlamentu, kako se ta pat pozicija može sada prevazići?
Ponoviću, to nije dominantno pravno pitanje, već političko. Problem manjka kulture političkog dijaloga i moći da se uspostavi funkcionalan politički sistem, ukoliko ne može da se riješi u parlamentu, rješava se izborima.
Zakon o državnom tužilaštvu ne propisuje ponavljanje konkursa. Da li neuspio konkurs znači da se on mora ponovo raspisati ili v. d. stanje u VDT–u može trajati beskrajno dugo?
V. d. stanje je po definiciji privremeno stanje i ono se može riješiti, u ovom i svim drugim slučajevima, samo ponavljanjem postupka izbora.
Da li ste saglasni da je Vrhovni sud svojim pravnim stavom onemogućio onima koji su nezakonito smijenjeni u Skupštini da se izbore za svoja zakonska prava?
Ustav garantuje da svako ima pravo na jednaku zaštitu svojih prava i sloboda i pravo na pravni lijek protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu ili na zakonu zasnovanom interesu.
Stoga bilo bi dobro da Vrhovni sud ponovo razmotri ovo pitanje, posebno u svjetlu utemeljenih i javno saopštenih primjedbi i ukloniti ovaj “stav” iz pravnog prometa i obezbijedi neselektivnu primjenu navedenih ustavnih principa.
Nedavno ste ukazali na devalvaciju pojma istaknuti pravnik?
Crnogorski Ustav sadrži pojam ‘ugledni pravnik’. Namjera ustavopisca da osigura nezavisnost pravosuđa i obezbijedi više struke, a manje politike, kao princip, ne dovodi se u pitanje.
Međutim, ovaj vrijedan institut nigdje se dalje bliže ne uređuje i na taj način ostao je bez svog jasnog sadržajnog određenja, što je ostavilo prostor za njegovu devalvaciju u primjeni, usljed manjka kriterijuma za određenje statusa ‘ugledan’ u pravničkoj zajednici.
Nije dovoljno ustati na himnu, treba platiti porez
Zagovornik ste koncepta ustavnog patriotizma. Da li je to utopija ili, kako vi zagovarate, model za društvenu koheziju?
Generalno, društva zapadnog Balkana imaju ozbiljan problem da izađu iz faze nedovršenih demokratija i pronađu odgovarajući koncept za svoju suštinsku društvenu koheziju, usljed čega su i dalje konfliktna i nestabilna društva.
Ovaj, u osnovi građanski koncept, dodatnu vrijednost ima u višenacionalnim društvima jer afirmiše zajednički, na ustavu uspostavljeni sistem vrijednosti, umjesto etno-nacionalne zatvorenosti, koja može prerasti u kulturno-društveni provincijalizam ili političko-partijski feudo-fedaralizam. Pritom, diskvalifikuje narastajući ‘interesni patriotizam’ jer nije dovoljno samo ustati na himnu ili isticati svoju odanost državi već i platiti porez i postupati u okvirima pravnog poretka.
Dio pravnika čuva higijenu duha
Kolika je uloga, ali i odgovornost Udruženja pravnika da se uspostavi proklamovani sistem vladavine prava?
Udruženje pravnika, kao strukovna zajednica, po tom pitanju ima svoj dio odgovornosti. Izražena atrofija društvenog dijaloga na temama od javnog interesa i generalno apatija u intelektualnoj zajednici zahtijeva da se iz ugodne pozicije profesora ili advokata izmjestimo na javnu scenu i ukažemo na evidentne devijacije sistema. Naravno, bez pretjerane iluzije da, bez obzira na tradiciju ili društveni ugled Udruženja pravnika, presudno možemo uticati na transfer Crne Gore iz pravne države u državu vladavine prava. Međutim, uspijevamo da okupimo onaj dio pravničke zajednice koji čuva higijenu duha, osjećaj za pravdu i akademsku odgovornost prema temama od javnog interesa.
Bonus video:
