"Rođaci" pomognu kad je sporno porijeklo imovine - Vijesti.me
O KREATIVNOSTI JAVNIH FUNKCIONERA

"Rođaci" pomognu kad je sporno porijeklo imovine

Više slučajeva svjedoči o tome da su javni funkcioneri veoma kreativni kada pokušavaju da opravdaju život na visokoj nozi koji ne mogu da priušte zvaničnim prihodima

Familija pomogla i Gvozdenovićima i Đukanovićima
Familija pomogla i Gvozdenovićima i Đukanovićima (Foto: Filip Roganović)

Vidjeli smo mnogo puta da crnogorski javni funkcioneri pribjegavaju veoma kreativnim objašnjenima kada dospiju u žižu javnosti zbog svog životnog stila koji ne mogu da opravdaju zvaničnom prijavljenim prihodima, ocijenio je direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac.

Posljednji takav primjer je pomoćnika direktora crnogorske policije Enisa Bakovića.

Mada je Zakonom o sprečavanju korupcije propisano da se mora prijaviti svako uvećanje imovine vrijednosti veće od 5.000 eura, Baković je to što se njegov “roleks” nije našao u posebnom imovinskom kartonu opravdao time što je sat kupio od srodnika za mnogo manje novca.

“Ono čime se Agencija za sprečavanje korupcije apsolutno ne bavi jeste kolika je stvarna vrijednost imovine koju javni funkcioner prijavljuje ili ne prijavljuje. U teoriji, Baković je od ‘srodnika’ sat mogao da kupi i za jedan euro, što ne znači da je to njegova realna vrijednost”, kazao je Milovac za “Vijesti”.

Roleks, Enis Baković
Roleks na ruci Bakovića(Foto: Boris Pejović)

Baković nije jedini koji se pozivao na rodbinske veze.

“Slično kao što je predsjedniku države Milu Đukanoviću sin pokrio minus na kartici, a njegovi partisjki drugovi Slavoljub Stijepović i Branimir Gvozdenović ‘rupe’ u svojim zakonitim prihodima pravdali neprijavljenim nasljedstvima, te izdašnom pomoći rodbine iz inostranstva”, napominje Milovac.

Potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović je, na primjer, za školovanje svoje dvoje djece van Crne Gore potrošio više stotina hiljada eura koje nije mogao da uštedi od zvaničnih prihoda.

“Vijestima“ je tada kazao da je u školovanju djece “imao pomoć šire rodbine“.

“Dan” je prošle sedmice objavio da je porodica bivšeg gradonačelnika glavnog grada Slavoljuba Stijepovića trgovala više nekretnina, a na pitanje o načinu sticanja, iz njegovog kabineta su saopštili da je “obezbijeđen kroz nasljedstvo”.

Milovac napominje i da smo u posljednjoj godini imali prilike u javnosti da vidimo da mnogi za neprijavljivanje imovine kao izgovor koriste sopstvenu interpretaciju zakona.

“Svakako jedan od poznatijih slučajeva je onaj Vesne Medenice koja ne smatra da je prodaja imovine zapravo sticanje prihoda, što je potpuna pravna i svaka druga besmislica”.

Vesna Medenica
Medenica(Foto: Luka Zeković)

Njegov tim je sredinom septembra objelodanio da je predsjednica Vrhovnog suda prodala zemljište za gotovo 140.000 eura, koje nije prijavila u imovinskim kartonima.

Iz njenog kabineta je saopšteno da u tom slučaju nije došlo do uvećanja imovine, već je došlo do “pretvaranja nepokretnih sredstava u novčana, a imovina je ostala ista”.

Sve ovo govori o tome do koje mjere Agencija zapravo ne radi svoj posao, navodi Milovac, dodajući da svaki od pomenutih slučajeva predstavlja kršenje Zakona i njihove obaveze da prijave imovinu kroz podnošenje posebnog imovinskog kartona.

“Naravno, bilo bi potpuno besmisleno očekivati da Agencija ima uvid u kolekciju satova svakog od javnih funkcionera, tim prije što joj promiču i mnogo krupnije stvari poput nekretnina i vozila. Ali, to nije pitanje kapaciteta Agencije, već prije svega političke odluke da se fokus detaljnih provjera pomjeri sa direktora škola i vrtića na one javne funkcionere koji su po prirodi svog posla posebno osjetljivi na korupciju”, ističe Milovac.

On je ocijenio da je neophodno da Agencija revidira postojeću listu javnih funkcija koje su posebno izložene riziku od korupcije, te da ta lista mora uzeti u obzir kontekst. Taj kontekst, dodao je, uključuje uticaj kriminalnih grupa i krupnog kapitala, ali i potpuno pasivnu ulogu “tužilaštva koje još javnim funkcionerima uvijek nije poslalo dovoljno snažnu poruku da se krađa iz udobnosti državne fotelje ipak ne isplati.”

Dejan Milovac
Dejan Milovac(Foto: Boris Pejović)

Vraćajući se na slučaj Bakovića, Milovac kaže da je on kao bivši državni tužilac, a danas pomoćnik direktora Uprave policije, morao mnogo ranije da zavrijedi pažnju Agencije kada je riječ o detaljnim provjerama.

“Crna Gora je danas država koja je u mnogim aspektima zarobljena država, a jedan od njih predstavlja snažan uticaj kriminalnih grupa na opštu bezbjednost i ogromna finansijska moć koju takve grupe posjeduju. Kako već imamo određena iskustva sa pripadnicima Uprave policije koji su bili na platnom spisku kriminalnih grupa, smatram da funkcija policijskog službenika, naročito onih na najvišem nivou ne smije biti nezanimljiva za Agenciju. U takvim slučajevima čak i ‘roleks’ za koji trebaju sedmice da bi mu se objasnilo porijeklo, može biti takozvana crvena zastavica, tj. alarm da nešto nije u redu”.

 Jevrić: Ne očekivati ništa od Agencije

Po starom običaju i praksi, ne može se očekivati od Agencije za sprečavanje korupcije da ispita porijeklo nečije imovine, kazao je za “Vijesti” Bojan Jevrić iz Građanskog pokreta URA.

URA je prethodno zatražila od Agencije da pokrene postupak utvrđivanja porijekla imovine Bakovića.

“Jasno je da čovjek sa visinom njegove plate nije u stanju da kupuje skupocjeni sat (pa čak i ako je polovan) jer to teorijski nije moguće. Agencija bi u tom slučaju morala i trebala da provjeri imovinu Bakovića i utvrdi porijeklo novca koji je on, po njegovim riječima, dao za polovni sat marke ‘roleks’. Naravno, Agencija to neće učiniti, po starom običaju i praksi”, kazao je za “Vijesti” Jevrić.

Napominje da je postojećom odredbom Zakona o sprečavanju korupcije predviđeno da ta institucija mora voditi računa o poklonima javnih funkcionera.

“U slučaju predsjednika Mila Đukanovića kojem je sin platio dug na kartici Atlas banke to naravno nije ispoštovano i Agencija je po ko zna koji put pala na ispitu svog rada i pokazala da ona u takvom sastavu i organizaciji ne može da radi stvari za koje je i osnovana. Dakle, od Agencije takva kakva je ne treba očekivati bilo kakvu reakciju prema javnim, a posebno onim visokim državnim funkcionerima”.


Vidi sve komentare