Rožajska "Bratska ruka" podijelila pola miliona pomoći za 22 godine - Vijesti.me
HUMANITARNI I DRUŠTVENI PROJEKTI

Rožajska "Bratska ruka" podijelila pola miliona pomoći za 22 godine

Pepić je ocijenio da je situacija na ovim prostorima jako loša i da bi trebalo mnogo toga da se promijeni kako bi život bio lakši i ljepši

Hajran Pepić
Hajran Pepić (Foto: Privatna arhiva)

Švajcarska Humanitarna organizacija “Bratska ruka“, koja okuplja naše ljude u dijaspori, za 22 godine djelovanja realizovala je humanitarne i društvene projekte vrijedne oko pola miliona eura.

Član “Bratske ruke“ Rožajac Hajran Pepić kaže da su samo tokom maja realizovali dvadesetak akcija, za koje je prikupljeno desetak hiljada eura.

Priča da je sa oko 50 sunarodnika osnovao organizaciju koja se bavi humanitarnim radom i djeluje u Crnoj Gori, BiH i Srbiji.

“Prvih desetak godina nijesmo ni zapisivali donacije, bilo je važno samo da pomognemo ljudima u nevolji. Kasnije smo vodili evidenciju i može se reći da smo za stotine akcija prikupili i pomogli sa oko pola miliona eura“ , kazao je Pepić, čiji moto je da “nema ničeg boljeg od života sa pošteno zarađenim novcem i humanosti koja će ugrijati i vaša i tuđa srca“.

Među stalnim dobročiniteljima, Pepić je istakao Refka Šabotića, Ilira Halilija, Mehdiju Ramovića, Armina Pepića, Ljutva Pepića, Adisa Dacića, Seata Murića, Nera Mujevića, Bujara Halilija, Mehdiju A. Skenderovića, Ruždiju Pepića, Samira Murića, Arnesa Dacića, Esmira Rastodera, Samira Radića, Omera Dautovića, Edina Mujevića, Faruka Kurbardovića, Damira Dedeića, Sadata Skenderovića, Edina Skenderovića, Hamdija Halilija, Omera Dautovića, Hajrudina Ledinića, Seada Kurbardovića, Sadika Rastodera, Nermina Dacića, Arslana Pepića, Admira Pepića, Mešu Honsića, Sulja Seferovića i mnoge druge.

“Kroz svoje akcije nikada nijesmo pravili vjerske ili druge razlike, humanost je uvijek bila na prvom mjestu. Bilo je kroz ovaj rad i brojnih razočaranja, ali nijesmo dozvoljavali da nas to pokoleba. Čistih srca i namjera smo nastavljali dalje“.

Pepić je ocijenio da je situacija na ovim prostorima jako loša i da bi trebalo mnogo toga da se promijeni kako bi život bio lakši i ljepši.

“To nije na nama, ali kroz humanitarni rad pokušavamo da bar malo uljepšamo svakodnevicu najugroženijima“.